ANALIZA BIVŠEG ZAPOVJEDNIKA NATO-a: “Putin radi na destabilizaciji klimave vlade Bosne i Hercegovine, ako Rusi odluče povećati uloge u igri na zapadnom Balkanu…”

Bivši admiral zbog toga predlaže protuudar u vidu slanja dodatnih NATO trupa na Balkan, rezonirajući kako je to najbolji način prevencije nemira koje Putin pokušava potaknuti…

 

 

Ruski carevi oduvijek su tražili načine da ostvare dominaciju nad područjima koja su smatrali “bliskim inozemstvom” svojeg prostranog carstva. Invazija koju je Rusija pod vodstvom Vladimira Putina izvela na Ukrajinu prije nešto više od dvije godine slijedi tu stratešku paradigmu.

 

Ako Putin pobijedi u tom ratu, logično je očekivati da će pozornost usmjeriti na Moldaviju, sljedeću stanicu na putu prema istočnoj Europi. Posao će mu olakšati postojanje ruske separatističke enklava Pridnjestrovlje koju već kontrolira.

 

Nedaleko (barem kada je u pitanju rusko poimanje geografske udaljenosti) od Moldavije nalazi se još jedna za Putina vrlo atraktivna meta: zapadni Balkan. Na jugoistoku Europe postoje četiri stabilne članice Sjevernoatlantskog saveza: Hrvatska, Albanija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija. No, ostatak regije bremenit je problemima koje bi Kremlj vrlo lako mogao iskoristiti za ostvarivanje svojih geostrateških ambicija.

 

Problematičan dio regije su Srbija, Kosovo te vjerovatno najprimamljivija meta za Putinove planove, etnički duboko podijeljena Bosna i Hercegovina.

 

Kolumnist ugledne agencije BloombergJames Stavridis, uvjeren je kako bi ruski diktator mogao relativno jednostavno proširiti ruski utjecaj i potkopati angažman Sjevernoatlantskog saveza i Europske unije u našem kutku Europe. Riječ je o stručnjaku čije mišljenje o geostrateškim pitanjima ima neporecivu težinu: Stavridis je umirovljeni admiral američke mornarice te bivši vrhovni saveznički zapovjednik NATO-a za Europu, danas dekan uglednog fakulteta Fletcher School of Law and Diplomacy na Univerzitetu Tufts.

 

 

Putin želi skretanje pažnje s Ukrajine

 

Važno je imati na umu kako analitičar Bloomberga dobro poznaje ovo područje iz svojih dana u NATO-u i američkoj mornarici. Tokom 1990-ih služio je kao kapetan razarača koji je patrolirao uz crnogorsku obalu krnje Miloševićeve Jugoslavije, provodeći sankcije koje je međunarodna zajednica uvela protiv njegovog krvavog režima. Tokom godina na čelu europskog dijela NATO-a upoznao je većinu nacionalnih lidera u regiji, uključujući srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, bivšu hrvatsku predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović i Milorada Dodika, čelnika Republike Srpske.

 

U svojoj analizi Stavridis kratko upoznaje čitatelje Bloomberga s krvavim raspadom SFRJ. Ističe kako su početkom 90-ih izbili “balkanski ratovi” u kojima je ubijeno više od stotinu hiljada ljudi, a kao posebno strašan događaj ističe masakr 8000 muslimanskih muškaraca i dječaka Srebrenici u julu 1995.

 

I dalje vladaju napetosti između rimokatolika u Hrvatskoj, pravoslavaca koji su većina u Srbiji te muslimana kojih ima u Albaniji, na Kosovu i u BIH, objašnjava umirovljeni admiral, koji je uvjeren kako Putin nastoji iskoristiti neriješene račune između stanovnika zapadnog Balkana. Putinov rezon je vrlo jednostavan, ističe Stavridis: on zna da će, ako države članice NATO-a budu prisiljene pojačati vojni nadzor nad nemirnim Balkanom, savez barem djelomično izgubiti fokus na podršku  Ukrajini.

 

 

 

Bivši vrhovni saveznički zapovjednik ne zaboravlja ni Kosovo, podsjećajući kako tu bivšu srpsku pokrajinu ni Srbi ni Rusi ne priznaju kao neovisnu državu. Na Kosovu se još uvijek nalazi nekoliko hiljada NATO-ovih mirovnjaka. Prošle je godine srpska vojska ušla u stanje visoke pripravnosti nakon nereda lokalnih Srba u kojima je povrijeđeno gotovo stotinu pripadnika NATO-ovih snaga, što je prisililo savez da pošalje nekoliko stotina dodatnih mirovnjaka. Putin očito ohrabruje Srbiju da izvrši pritisak na vladu Kosova koju podržava NATO, objašnjava Stavridis.

 

Ruski predsjednik također radi na destabilizaciji klimave vlade Bosne i Hercegovine, koja je podijeljena na neobično tročlano predsjedništvo s po jednim predstavnikom svake od tri najbrojnije nacije. Kao najproblematičnijeg lokalnog političara Stavridis ističe Dodika, poznatog po bliskim vezama s Moskvom. Šef manjeg bosanskohercegovačkog entiteta već godinama ističe svoju želju da se Republika Srpska odcijepi, što bi faktički uništilo zemlju. Dodikov dio tada bi se pridružio samoj Srbiji, stvarajući velikosrpsku državu koju bi Putin rado podržao.

 

 

Pojačati NATO kontingent na Kosovu

 

Stavridis podsjeća na riječi umirovljenog kontraadmirala Marka Montgomeryja, svojeg nekadašnjeg časnika za planiranje u Zapovjedništvu SAD-a za Europu, koji je upozorio na to kako Putin u tom dijelu Europe pokušava oslabiti vjerodostojnost NATO-a i odvratiti ga od podrške Ukrajini. Bivši admiral zbog toga predlaže protuudar u vidu slanja dodatnih NATO trupa na Balkan, rezonirajući kako je to najbolji način prevencije nemira koje Putin pokušava potaknuti.

 

Stavridis pritom ističe kako bi najveći dio tereta proširene NATO-ove misije na Kosovu trebale podnijeti zemlje iz susjedstva, što očigledno uključuje i Hrvatsku. Smatra kako bi to bio sjajan primjer učinkovite regionalne podjele napora unutar saveza: zemlje NATO-a na Balkanu i u njegovoj blizini, poput Grčke i Italije, mogu se usredotočiti na tu regiju. Istočnoeuropske i nordijske članice za to vrijeme mogu predvoditi napore u Ukrajini. Velike zemlje na zapadu – Francuska, Njemačka, UK i SAD – imaju dovoljno resursa da budu uključene u obje misije.

 

 

Srbi se moraju odreći Putina

 

NATO pritom mora imati na umu i rusku sklonost korištenju takozvanog hibridnog ratovanja. Putin je dobar u upotrebi društvenih medija, dezinformacijskih kampanja i proruske propagande za stvaranje napetosti izvan svojih granica. NATO zbog toga mora aktivirati vlastite informacijske mreže kako bi razotkrio njegove laži i efikasno im se suprotstavio.

 

Ako Rusi odluče povećati uloge u igri na zapadnom Balkanu, mogli bi pokrenuti kibernetičke napade na električne mreže i druge vitalne ciljeve na Kosovu i u nesrpskim dijelovima Bosne. To bi stvorilo kaos i povećalo društveno nezadovoljstvo u regiji. Zbog toga je važno da NATO balkanskim saveznicima i prijateljima pruži bolje sisteme kibernetičke obrane.

 

Konačno, i ekonomski poticaji vrlo su važan dio suprotstavljanja ruskom utjecaju u regiji. Srbija barem deklarativno želi članstvo u EU, kao i Bosna i Hercegovina. Srpski ambasador u SAD-u nedavno je napisao pismo u kojem tvrdi da Srbija želi samo mir. Srbi mogu pokazati da su iskreni tako što će odbaciti Putinove manipulacije i dopustiti Zapadu da ostane usredotočen na svoj najveći izazov: divljačku rusku agresiju na Ukrajinu, smatra umirovljeni admiral Stavridis, prenosi Telegram.

 

 

 

 

(SB)

(379)

ANALIZA BIVŠEG ZAPOVJEDNIKA NATO-a: “Putin radi na destabilizaciji klimave vlade Bosne i Hercegovine, ako Rusi odluče povećati uloge u igri na zapadnom Balkanu…”

| Bosna i Hercegovina, Slider, Vijesti |
About The Author
-