Ističe da su SAD pobijedile u dva svjetska rata, slomile su Sovjetski savez, imaju najvišu svjetsku vojsku.

 

 

Sjedinjene Američke Države pred ponorom su rata koji bi mogle izgubiti, piše za prestižni Foreign Policy Wess Mitchell, direktor Inicijative Marathon i bivši pomoćnik državnog sekretara SAD za Evropu i Evroaziju.

 

 

Mitchel je bio službenik u administraciji Donalda Trumpa. No, nije dugo ostao na poziciji. Dao je ostavku pod izgovorom da se mora posvetiti porodici.

 

 

– Postoje ozbiljni sukobi koji zahtijevaju pažnju SAD u dva od tri najvažnija strateška područja svijeta. Ukoliko Kina odluči da pokrene napad na Tajvan, situacija bi brzo mogla eskalirati u globalni rat na tri fronta, direktno ili indirektno u koje bi bile uključene Sjedinjene Države. Sat kasni, a iako postoje opcije za poboljšanje položaja SAD, sve one zahtijevaju ozbiljan napor i neizbježne kompromise. Vrijeme je da se hitno krene u mobilizaciju Sjedinjenih Država, njihove odbrane i saveznika za ono što bi moglo postati svjetska kriza našeg vremena – počinje svoj alarmantni tekst Mitchel.

 

 

Ističe da su SAD pobijedile u dva svjetska rata, slomile su Sovjetski savez, imaju najvišu svjetsku vojsku.

 

 

No, rat u Ukrajini poremetio je stanje moći. SAD je već koštao desetine i desetine milijardi dolara.

 

 

– Kako se Rusija mobilizira za dugi rat u Ukrajini i otvara novi front na Levantu, iskušenje će rasti da Kina brzo naoružava da napravi potez na Tajvan. Peking već testira Vašington u istočnoj Aziji, dobro znajući da će se Sjedinjene Države boriti da se izbore s trećom geopolitičkom krizom. Ako do rata ipak dođe, Sjedinjene Države bi pronašle neke vrlo važne faktore koji bi odjednom djelovali protiv nas.

 

 

Jedan od tih faktora je geografija. Kao što su posljednje dvije američke nacionalne odbrambene strategije jasno pokazale i najnovija kongresna komisija za strateški stav potvrdila, današnja američka vojska nije dizajnirana da vodi ratove protiv dva glavna rivala istovremeno. U slučaju kineskog napada na Tajvan, Sjedinjene Države bi bile pod teškim pritiskom da odbiju napad, a da pritom održe priliv podrške Ukrajini i Izraelu.

 

 

To nije zato što su Sjedinjene Države u padu. To je zato što za razliku od Sjedinjenih Država, koje moraju biti jake na sva tri ova mjesta, svaki od njihovih protivnika – Kina, Rusija i Iran – moraju biti jak samo u svojoj matičnoj regiji da bi pobijedili.

 

 

Najgori scenario je eskalirajući rat u najmanje tri udaljena područja, koji vodi malo nategnuta američka vojska zajedno sa loše opremljenim saveznicima koji uglavnom nisu u stanju da se brane od velikih industrijskih sila sa odlučnošću, resursima i nemilosrdnošću da izdrže dugi sukob. Vođenje ove borbe zahtijevalo bi razmjer nacionalnog jedinstva, mobilizaciju resursa i spremnost na žrtvu koju Amerikanci i njihovi saveznici nisu vidjeli generacijama – piše dalje Mitchel.

 

 

Ističe da je prošlo vrijeme kada su se SAD mogle nositi u lokalnim ratovima s neprijateljima na terenu.

 

 

Kineska mornarica, naglašava, je već veća od američke po broju brodova, Amerikancima sve više nedostaje novca, posebno u odnosu na Kinu. Dug SAD premašio je ukupni bruto društveni proizvod te zemlje. Ratni požar bi samp pogoršao stvari udvostručivši američki vanjski dug. A “opterećenje duga u tom obimu bi rizikovalo katastrofalne posledice po američku ekonomiju i finansijski sistem”, upozorava.

 

 

– Globalni sukob donio bi i druge opasnosti. Dva američka rivala — Rusija i Iran — su glavni proizvođači nafte. Jedan nedavni izvještaj otkrio je da bi produženo zatvaranje Hormuškog tjesnaca usred šireg bliskoistočnog sukoba moglo gurnuti cijene nafte iznad 100 dolara po barelu, značajno povećavajući inflatorne pritiske. Kina je glavni vlasnik američkog duga, a kontinuirana rasprodaja od strane Pekinga mogla bi povećati prinose na američke obveznice i dodatno opteretiti ekonomiju. Razumno je pretpostaviti da će se Amerikanci suočiti s nestašicom svega, od elektronike do materijala za izgradnju kuće – piše bivši visoki zvaničnik Trumpove administracije.

 

 

Iznad svega toga, naglašava Mitchell, su ogromne žrtve.

 

 

Neki od američkih neprijatelja imaju nuklearno oruđe, drug (i) terorističke organizacije koje bi djelovale širom SAD.

 

 

– Ako sve ovo zvuči užasno, onda je to poenta. Kako kaže biblijska poslovica, strah je početak mudrosti. Globalni rat više nije teorijska nepredviđena situacija o kojoj raspravljaju politički klošari, niti grozničavi san navodnih jastrebova i militarista. To je realna i predvidiva, ako ne i neminovna mogućnost.

 

 

Sjedinjene Države bi trebale napregnuti sve živce da se pripreme za ovaj scenarij u nadi da će odvratiti sukob, ali i osigurati da Amerikanci budu spremni za njega ako do toga dođe. Efikasna priprema je put ka poboljšanom odvraćanju; koraci za povećanje spremnosti za rat šalju jasan signal protivnicima da je agresija rizičnija za njih same od stabilnosti i mira – poručuje Mitchell.

 

 

Stoga savjetuje da SAD osiguraju da “Ukrajina, Izrael i Tajvan imaju oružje koje im je potrebno za odbranu”.

 

 

Sugerira i da je neophodno da SAD konsolidiraju svoju odbrambeno-industrijsku bazu.

 

 

A tamo slika nije svijetla.

 

 

Proizvodnja jedva da je porasla za 10 posto, dok bukti rat u Ukrajini.

 

 

– Situacija je dovoljno ozbiljna da će Vašington možda morati da se pozove na Zakon o odbrambenoj proizvodnji i počne pretvarati neke civilne industrije u vojne svrhe. Čak i tada, američka vlada će možda morati poduzeti drakonske korake — uključujući preusmjeravanje materijala namijenjenih potrošačkoj ekonomiji, proširenje proizvodnih pogona i reviziju ekoloških propisa koji kompliciraju proizvodnju ratnih materijala — kako bi se američka industrijska baza pripremila za mobilizaciju.

 

 

Očigledno je da će Vašington morati povećati izdatke za odbranu. Pogrešan je pristup Bidenove administracije, snižavanje izdataka za odbranu, punjenje računa za odbranu domaćom potrošnjom za svinjsko meso i insistiranje da se svaki dolar potrošen na vojsku uskladi s dolarom za klimatsku politiku ili socijalnu potrošnju. Kako bi se pripremio za rat bez eksplodiranja duga, Vašington će morati smanjiti rashode na socijalne programe koji uživaju široku popularnost.

 

 

Niko u američkom Kongresu ne želi reći starijim biračima da se njihove beneficije smanjuju. Ali alternativa je da jednog dana kažemo biračima zašto su njihova djeca ili unuci raspoređeni na opasna mjesta bez adekvatnog oružja kada izbije rat.

 

 

Američki saveznici će također morati pojačati značajne nove načine. Rat u Ukrajini podstakao je evropske članice NATO-a, pre svega Njemačku, da se ozbiljnije postave po pitanju sigurnosti. Ipak, čak i sada, manje od jedne trećine njih ispunjava svoju obavezu da potroši najmanje 2 posto BDP-a na odbranu. Glavne zapadnoevropske članice tek treba da ispune obećanje koje su dale prije više od godinu dana na samitu bloka u Madridu da će rasporediti jedinice veličine brigade na istočnom krilu NATO-a.

 

 

Širom Zapada, vlade i građani će morati da preispitaju prioritete koji njihove zemlje stavljaju u nepovoljan položaj u predstojećoj borbi. Nema smisla da se Amerikanci vežu za ishitrene i izuzetno skupe klimatske politike koje onemogućuju ekonomski rast u trenutku kada Kina gradi termoelektrane na ugalj po dvije sedmično. Evropljani će morati preispitati svoju averziju prema nuklearnoj energiji; Američki naprednjaci morat će preispitati samonametnuta ograničenja koja ograničavaju sposobnost Sjedinjenih Država da povećaju proizvodnju energije.

 

 

Ništa na ovoj listi nije lako. Ali Sjedinjene Države i njihovi saveznici ulaze u vrijeme teških odluka. Ono što se dešava u Ukrajini i Izraelu izgledalo bi nezamislivo čak i prije nekoliko godina, a vjerovatno će u narednim danima biti još ozbiljnih žarišta i sukoba. Amerikanci i njihovi saveznici moraju odmah početi sređivati svoje poslove kako se ne bi našli nespremni za globalni sukob ako do njega dođe – zaključuje Mitchell.

 

(DEPO PORTAL/mm)

(625)

Amerika je pred velikim ratom koji bi mogla izgubiti, od koga joj dolazi prijetnja?