Za razliku od nekadašnjih malih prodavnica natrpanih artiklima, u kojima se kupovina obavljala unutar nekoliko kvadratnih metara, danas se veći dio trgovanja svakodnevnim namirnicama obavlja u specijalizovanim trgovačkim centrima koji na policama na više stotina kvadrata i etaža nude prosječnom kupcu sve ono što mu je potrebno, ali i mnogo više od toga, piše Večernji list BiH.
Dnevni promet takvih trgovačkih centara prelazi desetke, pa čak i stotine hiljada maraka dnevno i uglavnom se na bh. tržištu formiralo nekoliko trgovačkih lanaca koji svoje prodajne objekte imaju u gotovo svim većim mjestima.
O kakvom je unosnom poslu riječ, svjedoče pravi mali konkurentski ratovi trgovačkih lanaca u nastojanju da istisnu jedan drugog s tržišta. U svom poslovanju, a u nemilosrdnom poslovnom okružju, mnoge trgovine u BiH ne libe se različitim trikovima, pa čak i postupcima koji bi se lako mogli svrstati u prevaru da pokušaju povećati zaradu i promet.
Tehnike i taktike
Omiljena tehnika u našim trgovinama je “zaokruživanje na veći okrugao iznos”. Primjeri, račun iznosa 5,90 ili 5,95 KM naplatiće 6 KM bez povrata 5 ili 10 feninga. To, naravno, nije veliki iznos po jednom računu, ali ako bismo to primijenili na 10.000 kupaca, onda bismo lako došli do iznosa od 500 do 1000 KM, što je na dnevnoj bazi u BiH nečiji dohodak.
Nerijetko smo bili svjedoci prevara vezanih uz istek roka valjanosti pojedinih proizvoda na način da su im brisani ili “korigirani” datumi roka upotrebe. To je na licu mjesta jako teško utvrditi, a utvrđuje se, nažalost, u bolnicama kad takvo što prouzroči zdravstvene tegobe pri konzumaciji, prije svega, mliječnih proizvoda. Posljedice ovoga mogu biti nesagledive za konzumenta i kupca.
U većini trgovina artikli su nabacani po policama s nejasno označenim cijenama i vrstama artikala, tako da ćete se ponekad naći u prilici da na blagajnu donesete neki proizvod ispod kojeg je stajala jedna, a prilikom obračuna se uspostavi sasvim druga cijena.
Iako je moguće da je riječ o grešci, učestalost ovakvih pojava nam govori kako je u izvjesnom broju slučajeva namjera prodavača neupitna. Strategija je sljedeća: donesete mnoštvo robe na blagajnu, malo ko će se sjetiti istinske cijene nekog tako “označenog” artikla i to u masi proizvoda lako prođe.
Stara strategija kojom se i danas pojedini služe je da se pored blagajne stavi neki neugledan proizvod, nerijetko jako male vrijednosti, koji se dodaje na račun svim kupcima redom na blagajni, od kojih velika većina to uopšte ne primijeti. Ako neko i primijeti, onda se blagajnica ispriča s objašnjenjem kako je to vjerojatno ostalo kupcu ispred vas ili ga je neko tu zaboravio, a ona je mislila da je to vaš proizvod.
Akcije svakog dana
Posebna priča su tzv. akcije gdje se određeni artikli nude po znatno povoljnijim cijenama. Tu treba voditi računa o sljedećem. Najprije, treba se uvjeriti je li možda riječ o robama kojima uskoro istječe rok valjanosti. Potom se znalo nebrojeno mnogo puta dogoditi da je cijena na akciji ista, pa čak i veća od one prije akcije. Većina ljudi ne obraća pažnju na to, privučeni primamljivim naslovom “Akcija”. Isto je i s kupnovinom namještaja i električnih uređaja.
Primjer, prilikom reklamacije za namještaj i kućnu galanteriju može se i mjesecima čekati na reakciju trgovca, uvijek s istim izgovorom kako su pretrpani poslom. Pri kupovini električnih uređaja treba jako voditi računa o garanciji, a često kod kvarova koji se dogode u garantnom roku iznenada iskrsnu brojne komplikacije, kao što su dugo čekanje na popravak ili, pak, ustupanje zamjenskog uređaja.
Sve to se događa i u razvijenijim zemljama, ali u znatno manjoj mjeri jer su potrošači bolje zaštićeni. Potrebno je doraditi i početi primjenjivati Zakon o zaštiti potrošača jer stanje u našoj zemlji jedno je od najgorih u Evropi u ovom segmentu. Do tada, ostaje nam samo kupovinu obavljati pažljivo i otvoriti “četvero očiju” jer vrebaju brojne zamke, a mi definitivno nemamo novca za bacanje.
(1376)