“Strateški savez” farmaceutske industrije i statistike u prodaji često nepotrebnih lijekova

Ljude nije teško prevariti i slabo poznavanje matematike tome pridonosi. Pew Research Center je prošle godine objavio izvještaj prema kojemu su 15-godišnjaci u Americi zauzeli neslavno 35. mjesto na svjetskoj „rang listi“ po (ne)poznavanju matematike.

 

No, ovaj problem se ne odnosi samo na Amerikance, nego potrošače u cijelom svijetu.Loše razumijevanje brojeva olakšava velikim korporacijama manipulacije i otvara mogućnost za iskorištavanje, pa i širenje lažnih informacija koje uzrokuju strahove kod pojedinaca. Farmaceutska industrija to vješto koristi u svrhu prodaje svojih proizvoda.

Big Pharma tako utječe na ciljane potrošače zavaravajućim oglašavanjem, ali na meti su i liječnici. A zašto ne? Nažalost, medicinska naobrazba ne znači nužno da je vaš liječnik vičan matematici. U časopisu Psychological Science je objavljeno izvješće s rezultatima provedenog ispitivanja sposobnosti liječnika u analiziranju relevantnih statistika.

Liječnicima je, primjerice, postavljeno pitanje: “Ako je moja mamografija pozitivna, kakvi su izgledi da obolim od raka?” Liječnici su dobili sve potrebne informacije kako točno odgovoriti na pitanje, no zapanjujući broj je bio u krivu.

Naime, samo 20 posto liječnika je dalo ispravan odgovor. Od onih koji nisu razumjeli naputke, 60 posto je drastično pogriješilo, te su zaključili kako je šansa za obolijevanje od karcinoma raka 80 do 90 posto.

Dakle, ako vaš liječnik spada u tu skupinu i imate pozitivan rezultat mamografije, on bi vam rekao da gotovo sigurno bolujete od raka. Farmaceutska industrija, a što nije iznenađujuće, uvelike iskrivljava brojke. Koliko ste reklama vidjeli za određeni proizvod koje kažu da određeni lijek umanjuje rizik od srčanog udara za 50%?

Takva tvrdnja čak može biti i istinita, ali pogledajmo malo dublje i otkrit ćemo podvalu.

Taj lijek doista umanjuje rizik za pola, no kako je rizik od srčanog udara umanjen s 2 infarkta na 1 na milijun stanovnika. Već ovdje imamo prepolovljenu brojku, pa onda rizik od 2 na milijun više nije toliko riskantan, ali nuspojave lijeka kojeg ćete nepotrebno uzimat će sa sobom donijeti i ponešto ružno, no tko mari za detalje.

Ovo se događa kada se izvještaji rezultata ispitivanja daju u relativnim brojkama, a ne apsolutnim brojevima.

Big Pharma, primjerice, vrlo dobro zna kada vam kaže da rizik pada s 2 na milijun, na 1 na milijun, da to ne zvuči značajno, ali će fraza poput „50% manji rizik“ svakako privući pažnju, a nitko ih ne može osuditi za laž.

Lijekovi za osteoporozu umanjuju opasnost od loma kuka, opet, za 50% i to tehnički zvuči impresivno, ali se ne spominje da je tek oko 2% oboljelih od osteoporoze doista u opasnosti od takvog prijeloma.

Lijek umanjuje opasnost od loma, ali samo rizičnoj skupini od 2% oboljelih koji će eventualno slomiti kuk. Ovako objašnjeno ne zvuči dovoljno alarmantno, a još ako znamo koliko su obično ti lijekovi skupi, a troše se većinom nepotrebno. Koncept relativnog i apsolutnog rizika je itekako važan.

Sve velike farmaceutske tvrtke se služe relativnim podacima i tako prodaju svoje proizvode. Svaki preparat će tako umanjivati mogućnost rizika za 10, 30, 50 ili čak 100%, ali ne zaboravimo da je mogućnost od stvarnog oboljenja vrlo mala.

Čemu kupovati skupe lijekove, ako od njih nećete imati mnogo koristi?

Ovakve marketinške podvale se koriste u svim sektorima.

Primjerice Colgate koji se reklamira kao zubna pasta koju preporučuje 80% stomatologa. To zvuči uvjerljivo. 8 od 10 stomatologa preporučuje korištenje Colgatea, a 2 od 10 preporučuju Zirodent. Aha, kupujem Colgate.
No, studija je pokazala kako je pitanje postavljeno i zubari su doista birali, ali su davali svoj glas i za druge proizvode, pa je 8 od 10 stomatologa dalo svoj glas i Zirodentu, no to u Colgateovoj reklami nije spomenuto.

Centrum, proizvođač vitamina, je 1990-ih pokrenuo kampanju uvjeravanja javnosti kako hranom ne unosimo sve potrebne nutrijente i 90% stanovništva je proglašeno „vitaminski manjkavima“. Kupimo Centrum kako bismo bili sigurni da ćemo unijeti u organizam sve potrebne vitamine i minerale.

Kasnije su se u marketinšku kampanju, koja traje do danas, uključile i ostale tvrtke proizvođači suplemenata prehrani. I ponovo su brojke predočene javnosti proizašle iz potpuno neznanstvenih anketa u razdoblju od 1976. do 1980.
Amerikancima je postavljeno pitanje: „Što ste danas jeli?“ Samo 9% ispitanika je reklo da su tog dana pojeli preporučenu dnevnu dozu voća i povrća. Dakle, devet od 10, odnosno nevjerojatnih 90 posto, nisu pojeli preporučeni dnevni unos tog dana. Ono što je ostalo neizrečeno je da je bilo tko od tih 90% dan prije ili dan poslije pojelo više voća ili povrća.

Anketa koja obuhvaća samo jedan dan ne može pružiti relevantne podatke, a da ne spominjemo da se dovoljan unos određenih nutrijenata može postići i na druge načine, primjerice šetnjom od 15 minuta na sunčan dan, čime ćemo osigurati dnevnu dozu D vitamina. No, takve informacije ne prodaju vitaminske preparate. Barem dok netko ne smisli način da nam naplati sunčeve zrake.

Nerazumijevanje brojeva može dovesti i do ponašanja motiviranog strahom, a marketinški stručnjaci to znaju i spretno se time koriste. 1995. godine je 200 000 liječnika i farmaceuta u Velikoj Britaniji primilo alarmantno upozorenje kako popularna pilula protiv začeća izaziva stvaranje ugrušaka u krvi i to u gotovo 100% slučajeva.

Zastrašujućih 100%!

Uglavnom, to je bilo dovoljno da veliki broj žena prestane koristiti te tablete što je dovelo do povećanog broja abortusa tijekom sljedeće godine, točnije njih 13 000. Što se tiče stvarne opasnosti, starija generacija tablete je povećavala rizik od stvaranja ugrušaka kod jedne od 7 000 osoba koje su koristile preparat.

Novija generacija preparata predstavlja rizik od 2 na 7 000, a to je povećanje od 100%, ali u apsolutnom iznosu, to je povećanje od 0,014% do 0,029%.

Protekle godine je Svjetska zdravstvena organizacija klasificirala slaninu u grupu 1 po kancerogenosti. Ljubitelji slanine očajavaju.

Ako pojedemo dvije kriške “špeka”, povećali smo rizik od oboljenja od raka za 18%.

Prevedimo to s jezika relativnog u stvarne postotke uzimajući u obzir cjelokupnu populaciju, pa rizik od kolateralnog oboljenja od raka crijeva nakon pojedene dvije kriške slanine iznosi oko 5%. Ako je to uopće istina, pojednostavimo to još malo, naime ukupan rizik podrazumijeva da ćete konzumirajući slaninu povećati mogućnost za oboljenje s 5 od 100 – na 6 od 100 eventualno oboljelih. Ovako objašnjeno, ne zvuči baš alarmantno.

Studija nepristranog Centra za medijske studije u 2013. je došla do saznanja da republikanci lažu 3 puta više nego demokrati. A omiljena metoda političkog laganja je pogrešno prikazivanje brojeva.

Političari, industrija i razni šarlatani znaju da brojevi zvuče impresivno ljudima koji ih ne razumiju, a to važi i za izvješća iz mainstream medija kada nam serviraju brojeve kao činjenice.

Političari i njihovi PR stručnjaci znaju svoj posao kada su u pitanju brojevi. Političari rutinski koriste umješno upakirane brojeve, čak i kada su potpuno pogrešni, kako bi prestrašili javnost i preokrenuli javno mišljenje u svoju korist. Oni znaju da šira javnost neće zbrajati i oduzimati u potrazi za istinom, već će naivno vjerovati kako su čuli znanstveno objašnjenje ili nešto što se bazira na realnosti.

Primjera radi, Rand Paul je prošle godine izjavio kako „9 od 10 tvrtki propadne“, a istina je da bankrotira 50% i to nakon 5 godina.

 

IZVOR: http://www.alternet.org

(32)

“Strateški savez” farmaceutske industrije i statistike u prodaji često nepotrebnih lijekova

| Skandal, Slider |
About The Author
-