Šta u životu običnih građana znači usvajanje “evropskih zakona” kojim se vladajuće stranke hvale

Izmjene Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, izmjene Zakona o ombudsmenu za ljudska prava i Zakon o slobodi pristupa informacijama usvojene su jučer u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, a Vijeće ministara Bosne i Hercegovine danas je trebalo usvojiti zakone o sudovima, o organizaciji tržišta vina i izmjene Zakona o strancima.

 

 

O ovim zakonima se govori kao evropskim i reformskim već mjesecima. Lideri vladajućih stranaka (“Trojka”, HDZ i SNSD) jučer su dogovorili njihovo usvajanje, a Zastupnički dom i Vijeće ministara postupaju po dogovoru.

 

 

Izmjene Zakona o VSTV-u “vrte” se uglavnom oko određivanja srodnika zbog kojih bi član vijeća bio u sukobu interesa i objave tih podataka kao i podataka o imovini. Izmjene i dopune Zakona o ombudsmenu za ljudska prava govore o tome da ombudsmeni obavljaju poslove “preventivnog mehanizma za sprečavanje torture”. Zakon o slobodi pristupa informacijama definira i regulira pristup informacijama institucija BiH.

 

 

Postavlja se pitanje mijenjaju li ti zakoni išta u životu običnih građana i šta. Sudeći po odgovorima nekih od sagovornika, teško je izvući koja je to konkretna korist za običnog čovjeka, radnika, penzionera, privrednika, osim što se konstantno proteže da su nam to obaveze koje smo dobili od Evropske komisije na putu ka Evropskoj uniji. Pri tome ćemo se u budućnosti morati ponovo vraćati na ispunjavanje tih obaveza jer sadašnje nisu potpune.

 

 

Ivana Korajlić iz Transparency internationala BiH kazala je da se život ljudi ovim zakonima mijenja donekle.

 

 

Bile bi značajnije promjene da ono što je predloženo i usvojeno ispunjava međunarodne standarde. Nažalost, imamo konstantne pokušaje da se određene odredbe zakona razvodne, da mehanizmi koji osiguravaju transparentnost i odgovornost ne budu potpuni.

 

 

Naprimjer, kod Zakona o VSTV-u, postoje određena unapređenja, uvodi se dodatna odgovornost članova vijeća, kada govorimo o imovinskim kartonima i kontroli imovinskih kartona. Ali prijava imovine je ograničena i može se desiti da nosioci pravosudnih fnkcija prebace imovinu na srodnika i ne prijave je. Sužena je odredba sukoba interesa – rekla je Korajlić.

 

 

Dodala je da ni Zakon o slobodi pristupa informacijama ne dovodi do unapređenja transparentnosti institucija.

 

 

Ponovo se pitamo, šta to znači u životu ljudi.

 

 

– Može značiti odgovornost onih koji procesuiraju krivična djela korupcije i drugo. Sudije koji rješavaju predmete građana da budu odgovorniji. I to dugoročno ima efekta. Stalno se govori da je pravosuđe ključni problem. Ovakvi mehanizmi treba da uvedu veći nivo odgovornosti – rekla je Korajlić.

 

 

Šta građanima donose ovi zakoni, pitali smo i neke od parlamentaraca.

 

 

Dženan Đonlagić (DF), delegat u Domu naroda Parlamenta BiH, rekao je da svi ti zakoni zapravo nisu usvojeni.

 

 

– Usvojeni će biti tek kada prođu i na zasjedanju Doma naroda državnog parlamenta u kojem kontrolni paket entitetske većine drže četiri delegata SNSD-a. Dakle, treba sačekati i vidjeti šta će biti na Domu naroda – dodao je Đonlagić, vjerovatno izrazivši time sumnju u obećanja lidera SNSD-a Milorada Dodika.

 

 

– Iz ambasada su im poručili “dajte bilo šta usvojite, da i mi svojim šefovima pošaljemo izvještaj da nešto radimo kako bi iz Sarajeva napredovali na više pozicije”. Iz EU delegacije i OSCE-a javno se oglase da je sadržaj prijedloga i rješenja antievropski, u suprotnosti sa preporukama Venecijanske komisije, pa onda im sutradan kažu “nema veze, dajte usvojite bilo šta” – stava je Đonlagić.

 

 

Kao primjer navodi da član 26. izmjena i dopuna Zakona o VSTV-u kaže da će u roku od godinu dana Parlamentarna skupština BiH donijeti novi zakon koji će biti usklađen sa Evropskim zakonima.

 

 

– Što ovo onda znači? Da ovaj koji su usvojili zapravo i nije usklađen u potpunosti sa EU standardima. Ono što jeste jučer usvojeno, da je Dodik zajedno sa Čovićem (Draganom, liderom HDZ-a) vratio većinski paket u Upravnom odboru Uprave za indirektno oporezivanje BiH, a šta to znači u praksi, moći ćemo svjedočiti u mjesecima koji su pred nama – rekao je Đonlagić, aludirajući na jučerašnje imenovanje SNSD-ovog Srđana Amidžića za ministra finansija i trezora BiH.

 

 

Midhat Čaušević, zastupnik SDA u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, kazao je da ne može reći da zakoni koji su jučer usvojeni u Zastupničkom domu nisu iskoraci, ali imaju nedostatke na koje su ukazali i predstavnici međunarodne zajednice.

 

 

Govoreći o izmjenama i dopunama Zakona o VSTV-u, istakao je da, ako težimo da svoju zakonsku legislativu prilagodimo legislativi Evropske unije, onda je njihove primjedbe i sugestije trebalo ispoštovati, a to nije učinjeno. Stoga očekuje da ćemo se ponovo vratiti na ove zakone kako bismo ih uskladili sa propisima EU-a.

 

 

Na pitanje šta taj zakon znači građanima, Čaušević je naglasio da se moramo prilagođavati Evropskoj uniji i njihovoj zakonskoj regulativi, te pratiti akcioni plan koji su postavili pred nas i oko toga ne bi trebalo biti dileme.

 

 

– Efekte ovoga što je  usvojeno građani će vidjeti u budućnosti, ali sada nema konkretnih pomaka. Zakon o VSTV-u se više odnosi na procese koji su povezani sa integritetom, borbom protiv korupcije. Dugotrajan je to proces pogotovo u bosanskohercegovačkom društvu – dodao je Čaušević.

 

(Faktor)

(55)

Šta u životu običnih građana znači usvajanje “evropskih zakona” kojim se vladajuće stranke hvale

| Bosna i Hercegovina, Slider, Vijesti |
About The Author
-