ŠEMSUDIN MEHMEDOVIĆ ZVONI NA UZBUNU: „Prave se ustupci koji bi mogli dalekosežne posljedice imati za BiH. Oni namjeravaju smijeniti…“

Za krupnije izmjene, kojim bi, nakon 14 godina, bila implementirana presuda Sejdić-Finci, potrebna je promjena Ustava BiH, ali i više ruku – tačnije, dvotrećinska većina.

 

 

Izmjene izbornog zakona BiH – zadaća koju je međunarodna zajednica ostavila domaćim političarima, a domaći zadatak odlučili sami riješiti koalicioni partneri na državnom nivou SNSD, HDZ BiH i SDP.

 

 

Brojne kritike upućenu su na račun Dodika, Čovića i Nikšića, posebno iz opozicije. Dok oni uvjeravaju da podižu mostove demokratije u BiH, opozicija njihove sastanke van državnih institucija smatra konačnim činom izdaje, iako su Izborni zakon nerijetko i oni dogovarali iza zatvorenih vrata i van parlamenta.

 

 

Ne stišavaju se reakcije nakon prošlosedmičnog sastanka koalicionih partnera na državnom nivou. Iako su izborne reforme neizbježne, opoziciju, za sada, izbjegavaju.

 

 

Kojim smjerom će u izmjenama ići, nisu precizirali, tek naglasili da će krenuti od tehničkih izmjena izbornog zakona. A, prije i nakon toga, ciljeva je više.

 

 

Za Dodika, čini se, najvažniji je da se potencijalnim izmjenama izbora članova Predsjedništva BiH ne mijenja način izbora člana iz RS-a: „RS direktno brine na svojoj teritoriji o biranju člana Predsjedništva i to se neće mijenjati“.

 

 

„Moguće da će prvi dio biti u vezi sa CIK-om, mehanizamom provođenja izbora, ali svakako i sve druge teme“, izjavio je Čović.

 

 

Veliku buru izazvalo je formiranje tima za pripremu izmjena Izbornog zakona koji čine predstavnici sada koalicionih stranaka – to Sredoje Nović iz SNSD-a, Darijana Filipović iz HDZ-a BiH i Nerin Dizdar iz SDP-a.

 

 

Opozicija poteze Dodika, Čovića i Nikšića smatra pokušajem da sačine izmjene koje neće sankcionirati one koji se bave izbornim krađama. Iz DF-a sastanak u Mostaru o Izbornom zakonu vide isključivo kao konačni čin izdaje BiH.

 

 

„Ne dešava se tamo gdje se treba dešavati, ne ide u smjeru u kojem treba ići, ne govori se o izmjenama Izbornog zakona u smislu provođenja presuda Međunarodnog suda za ljudska prava. Kada HDZ ne nađe partnere u državnom parlamentu da priča o Izbornom zakonu, onda pozove one koji žele doći njima na noge“, kaže za FTV DF-ov državni zastupnik Milan Dunović.

 

 

„Naravno da će i druge partije biti na vlasti tako da je potrebno da se stvori širi konsenzus političkih partija koje će odlučivati o izmjenama izbornog procesa – nemoguće je da se svi složimo oko svih stvari, ali postoji neka srž oko koje se možemo složiti svi“, smatra PDP-ova državna zastupnica Mira Pekić.

 

 

SDA-ov državni zastupnik Šemsudin Mehmedović ističe kako se i među Trojkom i Šestorkom vodi politička borba za unutrašnju dominaciju: „Prave se ustupci koji bi mogli dalekosežne posljedice imati za BiH Oni namjeravaju smijeniti CIK, oni napraviti izmjene Ustava“.

 

 

Sve što Trojka, HDZ BiH i SNSD eventulano dogovore, morat će dobiti zeleno svjetlo u oba doma državnog parlamenta. U prošlom mandatu, za tehničke izmjene izbornog zakona koje podrazumijevaju unapređenje izbornog procesa u vidu novih tehnologija, načelno su bile sve stranke, ali tu volju nisu pokazale gdje treba – u parlamentu.

 

 

Za krupnije izmjene, kojim bi, nakon 14 godina, bila implementirana presuda Sejdić-Finci, potrebna je promjena Ustava BiH, ali i više ruku – tačnije, dvotrećinska većina.

 

(SB)

(87)

ŠEMSUDIN MEHMEDOVIĆ ZVONI NA UZBUNU: „Prave se ustupci koji bi mogli dalekosežne posljedice imati za BiH. Oni namjeravaju smijeniti…“

About The Author
-