Seizmologinja otkrila koja je najjača magnituda potresa koja se može očekivati

Potres jačine 5,6 po Richteru koji je u subotu navečer pogodio Bosnu i Hercegovinu u 23.08 sati najjači je na tim prostorima u posljednjih pola stoljeća, a oštećeni su brojni objekti….

U potresu je poginula 27-godišnja Elmira Safo.

Preminula u mostarskoj bolnici nakon što se na porodičnu kuću u Stocu, u kojoj je živjela s roditeljima, srušio dio stijene, a njezini roditelji zadržani su u bolnici.

Najgore su prošla mjesta Stolac i Ljubinje koja se nalaze tek nekoliko kilometara od epicentra potresa.

Podrhtavanje se osjetilo se na cijelom području BiH, Hrvatske te u Sloveniji, Srbiji i Crnoj Gori.

“Potresi se događaju jer afrička tektonska ploča gura europsku i uslijed toga dolazi do sakupljanja napetosti u stijenama koje potom pucaju i dolazi do potresa. Cijela Hrvatska je seizmički aktivno područje, no jedan potres poput ovog u BiH ne potiče drugi potres u Hrvatskoj”, kazala je za 24 sata mr.sc. Ines Ivančić, rukovoditeljica Seizmološke službe u Hrvatskoj.

Naglašava kako svi moramo biti svjesni toga da smo na trusnom području, te da je jedini način kako da se borimo protiv potresa izgradnja protupotresnih građevina, da se ne gradi na područjima klizišta, a geološka i seizmološka ispitivanja su nužna prilikom gradnje.

Najjača magnituda potresa koja se u Hrvatskoj može očekivati, a sudeći prema historijskim podacima, u južnom dijelu Hrvatske može biti i do 7.1 po Richteru.

“Najjači zabilježen potres je onaj dubrovački iz 1667. godine, magnitude 7,1 po Richteru. Potom smo imali crnogorski od 7 stepeni po Richteru 1979. godine. Tako da se te magnitude mogu događati na našem području”, istaknula je Ivančić.

Najjači potres dogodio se 1667.

-Najjači zabilježen potres je onaj dubrovački iz 1667. godine, magnitude 7,1 po Richteru. Potom smo imali crnogorski od 7 stupnjeva po Richteru 1979. godine. Tako da se te magnitude mogu događati na našem području-istaknula je Ivančić.

Na pitanje može li doći do odrona stijena u Dalmaciji, navodi kako su odroni specifična kategorija, te da uslijed potresa može doći do odrona, ali do toga može doći i uslijed nekih meteoroloških nepogoda. Posljedice potresa mogu biti razne, kao npr. pojava likvefakcije, ili pojava vrtača primjerice nakon petrinjskih potresa.

Ovog trena u Hrvatskoj još traje seizmička aktivnost iza petrinjskog i zagrebačkog potresa pa se na tim područjima još događaju naknadni manji potresi jer se tlo smiruje, a potencijalna mogućnost potresa je na cijelom području Hrvatske. Ne može se predvidjeti na kojem mjestu bi se mogao dogoditi sljedeći jači potres. Najbitnije nam je znati kakvi se potresi na kojem području mogu dogoditi, ali kada će se dogoditi sljedeći jači se ne može predvidjeti. U Zagrebu smo imali na primjer jaki potres 1880. pa opet 1905. i 1906. godine. Dakle to je npr. kratko razdoblje između potresa-istaknula je Ivančić. Primjerice posljednji jak potres u širem dubrovačkom području dogodio se 1996. g. s epicentrom kod Stona-Slanog magnitude 6.0.

Najmirniji mogu biti u Slavoniji i Istri

Područja Slavonije i Istre su dodaje, ona područja gdje je najmanja vjerojatnost potresa, odnosno tamo su znatno rjeđi potresi.

-Poruka ljudima je da u trenu kad se dogodi potres ne podliježu panici jer to može izazvati više štete. Treba dobro pogledati letke civilne zaštite jer se tamo nalaze vrlo korisni podaci, ljudi nekad dobiju letak pa ni ne obrate pozornost. Važno je ne trčati na balkone, ne ići u liftove i na stepenice u trenu potresa. Ne istrčavati na ulicu jer vam nešto može pasti na glavu, potrebno je izaći kad se potres smiri, ali dalje od zgrada. Ako vas potres zatekne na ulici, važno je vidjeti da niste negdje gdje vam se nešto može srušiti. Ljudi se mogu zaštititi i u kućama, paziti da nisu na mjestima gdje ih može poklopiti ormar, dobro je učvrstiti police. Mi smo već polako zaboravili na potrese, ali moramo biti svjesni da živimo na takvom području, treba vidjeti što možemo napraviti sami da se zaštitimo. U Zagrebu smo imali sreće da je potres bio usred covida, da ljudi nisu bili na ulicama, dok u Petrinji ne smijemo ni zamisliti što bi se dogodilo da nisu bili praznici i da je bila nastava. Jači potresi uvijek mogu izazvati žrtve-kazala je.

Na pitanje što je s potresima na području Jadrana i mogu li se kod nas dogoditi tsunamiji, kazala je da mogu, ali da naše more nije veliko pa ni tsunamiji ne mogu biti toliko jaki da budu razorni kao primjerice japanski.

Potresi u Jadranu

Potresi u Jadranskom moru nisu rijetkost, kako ističu seizmolozi. U posljednjih nekoliko desetljeća, otkako postoje sofisticirani seizmografi koji ih mogu zabilježiti, detektirane su i analizirane serije potresa u središnjem Jadranu kod Palagruže (Console i sur., 1993) i Jabuke (Herak i sur., 2005). Potresi ovog područja posljedica su gibanja Jadranske mikroploče prema sjeveru (Euroazijskoj ploči) i istodobnoj rotaciji u smjeru obrnutom od kazaljke na satu oko točke u zapadnim Alpama brzinom od 0.5 do 4.5 mm/god. Događaju se unutar Jadranske mikroploče i ukazuju na kompleksnost njene strukture. Najviše potresa događa se u središnjem Jadranu, približno između linija Ancona-Zadar i Gargano-Dubrovnik (slika 1). Stoga potres koji se dogodio 27. ožujka 2021., magnitude 5.5, nije ništa neuobičajeno i neočekivano.

Godine 1986. dogodila se serija potresa oko 50 km zapadno od trenutno aktivnog područja, a najjači potres u toj seriji, magnitude 5.0, dogodio se 11. siječnja 1986. godine. Dvije godine kasnije, 50-tak km jugoistočno od sadašnje serije potresa, na liniji Gargano-Dubrovnik, uslijedila je još jedna serija potresa koja je započela potresom magnitude 4.1, 20. ožujka 1988., a kulminirala 26. travnja 1988. potresom magnitude 5.3. U ovom području najjači potres se dogodio 27. svibnja 1938. godine, magnitude 5.6. To je ujedno deveti najjači potres u Hrvatskom katalogu potresa koji se dogodio u Jadranu sjeverno od linije Gargano-Dubrovnik. Snažniji od njega bili su potres magnitude 5.7 koji se dogodio 30. studenog 1934. na liniji Ancona-Zadar, potres magnitude 5.8 koji se dogodio 15. kolovoza 1956. oko 25 km sjeverozapadno od Visa, dva potresa magnitude 5.8 kod Riminija 17. svibnja i 16. kolovoza 1916., potresi magnitude 5.9 kod Ancone 30. listopada 1930., kod Jabuke 29. ožujka 2003. i u podmorju kod Makarske 7. siječnja 1962. godine. Najjači potres u Jadranskom moru sjeverno od linije Gargano-Dubrovnik dogodio se 11. siječnja 1962. u podmorju kod Makarske, a magnituda mu je iznosila 6.1. Posljednja i najbolje zabilježena serija potresa do sad u hrvatskom dijelu Jadrana jest serija kod Jabuke 2003. godine. Glavnom potresu prethodilo je 150 potresa, a slijedilo ga je više od 4600 naknadnih potresa (Herak i sur., 2005).

(624)