Politico objavio popis: ‘Putin očajnički traži ove artikle, bez njih bi mogao izgubiti rat’

Čini se da bi mikročipovi na kraju mogli doći glave Vladimiru Putinu. Šest mjeseci nakon početka invazije na Ukrajinu Rusija je sputana ozbiljnim tehnološkim deficitom izazvanim sankcijama.

 

 

Nakon što su ispalili ili izgubili u borbi puno više svoje raketne vatrene moći nego što su prvobitno očekivali, ruski vojnici sada se sve više oslanjaju na drevne zalihe primitivnog streljiva iz sovjetske ere. Istodobno se ukrajinske snage zapadnim oružjem bore da preokrenu stanje na jugu preciznim udarima na odlagališta streljiva i ključnu infrastrukturu poput mostova.

 

Kijev je itekako svjestan da će ishod rata vjerovatno ovisiti o tome hoće li Rusija pronaći način da dođe do visokotehnoloških čipova te se trudi osigurati da ih Moskva nikad ne dobije. Ukrajina šalje upozorenja da je Kremlj sastavio popise za kupnju poluvodiča, transformatora, konektora, kućišta, tranzistora, izolatora i drugih komponenti, koje većinom proizvode kompanije iz SAD-a, Njemačke, Nizozemske, Ujedinjenog Kraljevstva, Tajvana i Japana, a potrebni  su mu za nastavak ratnih napora.

 

Poruka je jasna – ne dopustite da se Rusi dočepaju ovih gadgeta.

 

 

Ruski popis u tri kategorije

 

Politico je vidio jedan od ruskih popisa koji je podijeljen u tri kategorije prioriteta, od najkritičnijih do manje kritičnih. Čak uključuje i cijenu po artiklu koju je Moskva spremna platiti. Iako Politico nije mogao nezavisno potvrditi porijeklo popisa, dva stručnjaka za vojne opskrbne lance potvrdila su da je u skladu s istraživanjima o ruskoj vojnoj opremi i potrebama.

 

Na prvi pogled, Rusija ne bi trebala moći nabaviti najosjetljiviju tehnologiju s popisa. Uz osnovnu domaću tehnologiju, Kremlj se posljednjih godina oslanjao na dobavljače iz SAD-a, EU i Japana, a oni bi sada trebali biti izvan dosega zahvaljujući sankcijama.

 

Poteškoće bi se mogle pojaviti oko toga hoće li zemlja posrednik poput Kine kupovati tehnologiju, a zatim ih prodavati Moskvi. U ekstremnim slučajevima, čini se da Rusi vade dijelove iz kućanskih aparata poput hladnjaka. Ukrajinski premijer Denis Šmihalj naglašava da je rat došao do prekretnice, u kojoj se tehnološka prednost pokazuje odlučujućom.

 

“Prema našim informacijama, Rusi su već potrošili gotovo polovinu svog arsenala oružja”, rekao je Šmihalj za Politico. Dodao je kako Ukrajina procjenjuje da je Rusija spala na samo “četiri tuceta” hipersoničnih projektila: “To su projektili koji imaju preciznost i tačnost zahvaljujući mikročipovima. Ali zbog sankcija nametnutih Rusiji, isporuke ove visokotehnološke opreme za mikročipove su zaustavljene i oni nemaju načina da popune zalihe.”

 

 

Rusija očajnički traži 25 artikala

 

Od 25 artikala koje Rusija očajnički traži, gotovo svi su mikročipovi koje proizvode američke kompanije Marvell, Intel, Holt, ISSI, Microchip, Micron, Broadcom i Texas Instruments. Popis zaokružuju čipovi japanske kompanije Renesas, koja je kupila IDT sa sjedištem u SAD-u; Njemački Infineon, koji je kupio Cypress sa sjedištem u SAD-u; mikročipovi američke kompanije Vicor te konektori američke kompanije AirBorn. Neki od artikala mogu se lako pronaći u online trgovinama elektronike, dok drugih već mjesecima nema na zalihama zbog globalne nestašice mikročipova.

 

Najjeftinija stavka na popisu prioriteta, gigabitni ethernet primopredajnik 88E1322-AO-BAM2I000 koji proizvodi Marvell, može se navodno nabaviti u Moskvi za 430,83 rublja po komadu ili oko 7 eura. Najskuplja stavka, Intelov 10M04DCF256I7G programabilni integrirani krug, može se nabaviti po napuhanoj cijeni od 66.815,77 rubalja ili 1107 eura po komadu. Prije nestašice čipova koštao bi manje od 20 eura.

 

 

Srednji prioritet

 

Kada je riječ o popisu srednjeg prioriteta, kompanije poput njemačkog Hartinga i nizozemske Nexperije (koju je 2019. godine kupila kineska tehnološka kompanija Wingtech) zauzimaju značajno mjesto. Rusi su u potrazi za nizom Hartingovih kućišta i konektora, pokazao je popis, uključujući 09 03 000 6201 i 09 03 000 6104, kao i Nexperia/NXP 74LVC1G14GV,125 pretvaračima i 74LVC244APW,112 oktalnim buffer/linijskim driverima.

 

James Byrne, direktor odjela za obavještajne podatke i analizu otvorenog koda u vodećem think tanku za odbranu i sigurnost RUSI, kaže kako je vjerovatno da je Rusija godinama kupovala zalihe zapadnih mikročipova i druge bitne opreme, ali bi to sada moglo biti pri kraju.

 

“Ruski vojni program nabave je opsežan, dobro je financiran i ima ogromnu vojnu i industrijsku bazu koja proizvodi svašta. Ali sada su potrošili toliko toga u Ukrajini i treba im velika količina novih zaliha. A sankcije će im to otežati. Dakle, morat će dati prioritet kritičnim stvarima. Očito pokušavaju nabaviti komponente”, rekao je Byrne.

 

Od invazije na Ukrajinu u februaru zapadne su zemlje pooštrile sankcije Rusiji sve više ciljajući na lance opskrbe mikročipovima kako bi smanjile rusku vojnu sposobnost. Nove sankcije dolaze povrh višegodišnjih strogih kontrola prodaje čipova, koji često spadaju pod “robu s dvojnom namjenom” jer se podjednako koriste u vojnim i civilnim primjenama, prema međunarodnim sporazumima poput Wassenaarskog sporazuma, kao i nedavnog zakona EU.

 

 

Kako Rusija nabavlja čipove?

 

Stručnjaci upozoravaju da ti režimi kontrole izvoza često ne uspijevaju zaustaviti prenos tehnologije neželjenim akterima i subjektima.

 

“Kad čipovi napuste tvornicu, vrlo je teško sa sigurnošću znati gdje završavaju”, rekao je Diederik Cops, istraživač izvoza i trgovine oružjem na Flamanskom institutu za mir, istraživačkoj organizaciji povezanoj s flamanskim parlamentom. Cops kaže da ruski subjekti koji opskrbljuju vojsku imaju različite načine nabave kritične robe, u rasponu od kupnje na nereguliranim internetskim tržištima do korištenja reklamnih trgovina trećih strana i poštanskih pretinaca za krijumčarenje opreme visoke tehnologije.

 

“Zemlje poput Sjeverne Koreje i Irana imaju stručno znanje za zaobilaženje sankcija. Rusija se posljednjih mjeseci također pripremila za tako nešto. Rusi se također mogu osloniti na historijsko stručno znanje za uspostavu takvih kanala, to je bila rutina tokom Hladnog rata. I ima duge granice sa susjednim zemljama i veliku mrežu savezničkih država s kojima sarađuje”, rekao je Cops za Politico.

 

SAD, Europa i drugi zapadni saveznici uspostavili su režime licenciranja kako bi spriječili kompanije u izvozu potencijalne vojne tehnologije klijentima koji bi se mogli smatrati rizikom za njihovu sigurnost. Ali veliki je izazov nadzirati ilegalne kanale širenja, pa čak i legalne kanale, kako bi se vidjelo tko je krajnji korisnik, smatra Cops.

 

 

Sankcije

 

Sankcije uvedene nakon invazije u februaru imale su za cilj zatvoriti rupe u zakonu i dodatno zategnuti dotok opreme ruskoj vojsci.

 

Prema Damienu Spleetersu, zamjeniku operativnog direktora u Conflict Armament Researchu (CAR), organizaciji specijaliziranoj za praćenje naoružanja koja trenutačno prati komponente pronađene na ukrajinskim ratištima, prerano je reći u kojoj mjeri sankcije djeluju: “Sve što smo do sada vidjeli proizvedeno je prije invazije. To su zalihe koje datiraju prije sankcija.” Međutim, Rusima definitivno ponestaje zaliha, tvrdi ukrajinski premijer Šmihalj: “Oni koriste opremu i projektile sovjetske proizvodnje koji su proizvedeni 60-ih ili 70-ih godina.”

 

Rusija tako očajnički traži najsofisticiranije poluvodiče za svoj program naoružanja da je pribjegla uklanjanju mikročipova iz mašina za pranje posuđa i iz frižidera kako bi ih koristila u vojnoj opremi, ističe američka ministrica trgovine Gina Raimondo.

 

No neki veterani američke nacionalne sigurnosti ne slažu se s optimističnom procjenom saradnika američkog predsjednika Joea Bidena. Kažu da zapadne vlade imaju malo mogućnosti spriječiti druge režime – posebno Kinu – u prenosu mikročipova Rusiji.

 

Kontrole nad čipovima nisu posebno čvrste, rekao je Matthew Turpin, direktor Vijeća za nacionalnu sigurnost SAD-a za Kinu od 2018. do 2019.: “Kina i Rusija imaju granicu dugu 4300 kilometara. Ne postoji apsolutno nikakav način na koji bismo mogli otkriti prenose li se ti čipovi iz Kine u Rusiju.”

 

 

Uloga Kine

 

Američko ministarstvo trgovine više puta je objavilo kako nije vidjelo dokaze da Kina prenosi tehnologiju Rusiji, što bi Pekingu moglo nametnuti ozbiljne sankcije. Ali kineska vlada također je rekla kako neće postavljati nova ograničenja na svoje komercijalne odnose s Rusijom, a Turpin i drugi kažu da gotovo nema načina da zapadne vlade mogu biti sigurne u kineske postupke.

 

“Američka Agencija za industriju i sigurnost, koja nadzire tehnološke sankcije, ima manje od 10 inspektora u Kini koji bi trebali utvrditi jesu li čipovi preusmjereni za kinesku vojnu upotrebu”, rekao je Turpin dodavši da inspekcije nisu učinkovite jer kineska vlada zahtijeva prethodnu najavu.

 

Prošlih godina, kako su njeni odnosi sa Zapadom postajali sve ledeniji, Rusija je provela program supstitucije uvoza nastojeći stvoriti vlastitu industriju visoke tehnologije. Ti su napori sada postali još važniji.

 

Rusko ministarstvo industrije i trgovine pripremilo je prijedloge kojima se nastoji dodatno potaknuti domaće kompanije da proizvode visokotehnološke komponente potrebne vojno-industrijskom kompleksu, izvijestio je prošli mjesec poslovni dnevnik Vedomosti. Mjere od 22. augusta uključuju smanjenje poreza za relevantne kompanije, smanjenje premija osiguranja, davanje povlaštenih zajmova i garanciju kupnje. Mjere bi trebale biti odobrene i stupiti na snagu najkasnije 1. januara, navode Vedomosti.

 

Problem za Moskvu je u tome što su takve mjere u prošlosti bile neuspješne, zaglavljene u raširenoj korupciji i mitu, da ne spominjemo odljev mozgova, i malo je vjerovatno da će se to sada promijeniti.

 

“U konačnici nije baš bila uspješna”, rekao je Byrne iz RUSI-ja o ruskoj zamjeni uvoza i nastavio: “Postoji hrpa visokotehnoloških komponenti koje ne mogu zamijeniti domaćim alternativama. Mnoge od tih stvari su apsolutno kritične za njihov oružani program.”

 

 

Istraga Reutersa

 

Istraga koju je Reuters proveo s RUSI-jem u augustu pokazala je da se komponente američkih i drugih zapadnih tehnoloških kompanija još uvijek mogu pronaći u ruskoj vojnoj opremi ostavljenoj na bojnom polju. Ove zapadne komponente, a posebno mikročipovi, ključne su za rusku vojsku kako bi nastavila s ratnim naporima.

 

“Ruske rakete, računari i senzori izgrađeni su od ruskih dijelova. Ali najkritičnije komponente u njima, najmodernija tehnologija, potjecala je sa Zapada. Rusi su koristili mnogo svoje vrhunske opreme: krstareće i balističke rakete, precizno streljivo, najnovija borbena vozila. Sada pribjegavaju starijoj opremi koju su iznijeli iz skladišta. A dio cilja sankcija je usporiti nabavu visokotehnoloških komponenti i time umanjiti sposobnost Rusa da koriste te vrhunske stvari te ih nagnati da se sve više oslanjaju na zastarjelu opremu”, rekao je Byrne iz RUSI-ja.

 

Belgijski istraživač Cops rekao je sljedeće: “Sve više i više ‘glupih’ raketa nalazi se u Ukrajini, što pokazuje da se Rusija muči s nabavom.”

 

Dok su EU, SAD, Japan i druge zemlje uvele sankcije Rusiji, Moskva ima prijatelja u Pekingu, koji je već osigurao izvoz terenskih vozila za rusko zapovjedno osoblje, kao i komponente za bespilotne letjelice i brodske motore. No baš poput Rusije, Kina se također mučila da sustigne svoje konkurente kada su u pitanju visokotehnološke komponente koje Rusija treba.

 

“Mnoge od tih zapadnih kompanija specijalizirane su za određene komponente i već dugo ih proizvode. Kineska industrija poluvodiča nema sposobnost za izradu takvih stvari”, rekao je Byrne iz RUSI-ja.

 

Kevin Wolf, bivši pomoćnik ministra trgovine u Obaminoj administraciji, rekao je da kineske poteškoće u pristupu ukazuju na nove globalne norme dok zemlje diljem svijeta koordiniraju pritisak na Rusiju.

 

 

Bolno za Kinu

 

“Koliko god užasna bila invazija na Ukrajinu, dramatično je ubrzala tempo SAD-a u saradnji sa svojim offshore saveznicima na nametanju zajedničkih kontrola izvan regularnog procesa, što je posebno bolno za Kinu s obzirom na stanje njihove industrije poluvodiča”, rekao je Wolf.

 

Zabrinutost za nacionalnu sigurnost stavlja zapadnu industriju između čekića i nakovnja jer kompanije tvrde kako prodaja Kini donosi ključne prihode za njihove istraživačke i razvojne napore.

 

Iznad svega, široka upotreba zapadne tehnologije u ruskoj vojnoj opremi pokazuje da je iznimno teško uopće razumjeti globalnu trgovinu oružjem, ističe Spleeters iz Conflict Armament Researcha.

 

“Sve se može regulirati, ali mora postojati praćenje i promatranje. Morate pratiti kako se koristi, kako se stječe. Ako vam nedostaje ta vizija na terenu, riskirate da propustite puno mogućih trgovačkih ruta i načina da se zaobiđu pravila”, rekao je Spleeters.

(220)

Politico objavio popis: ‘Putin očajnički traži ove artikle, bez njih bi mogao izgubiti rat’

| Slider, Vijesti |
About The Author
-