Istraživanje o oružanim sukobima Međunarodnog instituta za strateške studije (IISS) pokazalo je zastrašujuću statistiku.

 

 

U 2023. godini vode se rekordna 183 regionalna i lokalna oružana sukoba, što je najveći broj zabilježen u posljednja tri desetljeća.

 

 

 

Studija IISS-a posebno ističe ulogu nedržavnih oružanih skupina, poput Hamasa u Gazi, te podršku koju dobivaju od velikih sila poput Rusije i Irana.

 

 

 

Ova zamršena mreža savezništava i neprijateljstava stvara složen krajolik globalnog sukoba.

 

 

 

Iako ne nagovještava nadolazeći veliki rat sličan ratovima s početka 20. stoljeća, ukazuje na eskalaciju napetosti, posebice između SAD-a i Kine.

 

 

 

 

 

 

Povijest nudi uvid u aktualne probleme. Ulazak Europe u rat 1914. bio je dijelom rezultat podcjenjivanja sukoba kao ozbiljne katastrofe. Neki vjeruju da se ovaj osjećaj odražava u postupcima današnjih vođa.

 

 

 

Analitičari Britanskog instituta navode primjer ruskog predsjednika Vladimira Putina i njegove akcije u Gruziji, na Krimu i u Ukrajini odražavaju slično zanemarivanje potencijalnih katastrofalnih posljedica sukoba.

 

 

 

Istraživanje IISS-a sugerira da bi rješavanje sukoba poput onog u Ukrajini zahtijevalo sigurnosna jamstva za očuvanje teritorijalne cjelovitosti.

 

 

 

 

Intenzitet sukoba raste iz godine u godinu, s povećanjem smrtnih slučajeva za 14 posto, a nasilnih incidenata za 28 posto u najnovijem istraživanju.

 

 

 

Međunarodni odbor Crvenog križa katalogizira 459 naoružanih skupina čije aktivnosti izazivaju humanitarnu zabrinutost, a 195 milijuna ljudi živi pod njihovom potpunom ili djelomičnom kontrolom.

 

 

 

Granični sukobi

 

 

U izvješću se navodi da diljem svijeta postoje granični sukobi, uz rat u Ukrajini, azerbajdžansko zauzimanje regije Nagorno-Karabah, što je ubrzalo bijeg više od 100.000 Armenaca.

 

 

 

I dalje postoje napetosti između Rusije i Gruzije, a velike su i između Alžira i Maroka.

 

 

 

 

 

Terorizam je eskalirao u Pakistanu, a napetosti s indijskom antimuslimanskom vladom su opasno visoke.

 

 

 

Ni američki kontinent nije bio pošteđen sukoba.

 

 

 

Kriminalne skupine stječu sve veću moć u mnogim zemljama Južne i Srednje Amerike.

 

 

 

Rat protiv droga koji su mnoge vlade vodile desetljećima ima malo utjecaja na proizvodnju ili opskrbne lance. Posebno je zastrašujuća situacija u Meksiku.

 

 

 

Ukrajina je i dalje, nimalo iznenađujuće, najnasilnije mjesto na planeti, ali Sirija, Brazil, Mianmar, Meksiko i Irak također su na vrhu liste.

 

 

 

Nasilje u porastu

 

 

Više od 10.000 ljudi ubijeno je u nasilju u Nigeriji, a preko 9.000 u Somaliji.

 

 

 

Brojke izbjeglica raseljenih zbog rata su zapanjujuće: više od šest milijuna u Siriji, pet milijuna u Afganistanu, milijun u Mianmaru.

 

(Informer)

(811)

Počelo je! Da li je Treći svjetski rat neminovan? Sukob se širi