ONI NE ODUSTAJU: Ambasada Rusije u Bosni i Hercegovini najotvorenije do sada protiv…

našeg članstva u EU…

 

 

 

Ambasada Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini nedavno je saopćila da se proširenje Evropske unije, čijem članstvu teži BiH, odvija s ciljem nanošenja štete Rusiji. Ovakva politička poruka predstavlja dio ruskog cilja da zakoči evropske integracije na Zapadnom Balkanu i potvrdu da se ruski interesi ne podudaraju s interesom većine građana Bosne i Hercegovine, smatraju stručnjaci.

 

 

 

Nakon što je Milorad Dodik posjetio Rusiju i Bjelorusiju gdje se sastao s predsjednicima Vladimirom Putinom i Aleksandrom Lukašenkom, Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini je navela da je održavanje bliskih veza s dvije zemlje nespojivo s evropskim putem zbog, prvenstveno, uloge Rusije i Bjelorusije u invaziji na Ukrajinu.

 

 

 

Ambasada Ruske Federacije u BiH je nakon toga izdala kratko saopćenje na svom Facebook profilu, nazivajući stav Delegacije “ultimatumom od strane gospodara (EU) svojem vazalu (BiH)“, dodajući da se izgubilo poštovanje prema suverenitetu zemlje.

 

 

 

“Za sve je već odavno očigledno da proces proširenja Evropske unije se odvija ne na osnovu visokih ideala zapadne civilizacije, nego pod diktatom Vašingtona koji fanatično teži usko sebičnom i u isto vrijeme suludom cilju – da nanese strateški poraz Rusiji. Stoga, EU se pretvorila u bezvoljni i pokorni instrument SAD-a, koji bezobzirno podstiče nacistički režim u Kijevu na štetu istinskih težnji naroda Evrope, koji su postali taoci briselske birokratije“, navodi se u saopćenju Ambasade Rusije u Sarajevu.

 

 

 

Iz Delegaciju Evropske unije u Bosni i Hercegovini za Detektor navode da je tvrdnja Ambasade o vazalnom odnosu netačna i apsurdna.

 

 

 

“Evropska unija je dobrovoljni klub suverenih država članica koje su jače radeći zajedno. Postoji jasan i transparentan put ka pristupanju kojim BiH ide, a koji podrazumijeva usvajanje zajedničkih prava i obaveza koje obavezuju sve zemlje članice EU, kao i mehanizam za izlazak. Međutim, ne treba da čudi što Rusija, koja trenutno vodi nasilni agresijski rat na mirnog susjeda, to ne razumije“, navodi se u odgovoru.

 

 

 

S druge strane, Ambasada Ruske Federacije u BiH nije odgovorila na zahtjev Detektora da objasni svoje saopćenje niti precizira stav o putu BiH ka članstvu u Evropskoj uniji.

 

 

 

Nakon saopćenja Ruske ambasade, 23. februara predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik je za RTRS rekao da je evropski put BiH “igra mačke i miša” i da nema ništa od “evropske priče”.

 

 

 

Stav Ruske ambasade nije iznenađenje za politologa i stručnjaka za Jugoistočnu Evropu, Haruna Ceru, koji smatra da se ruska priča o potencijalnom članstvu BiH u NATO-u proširila na priču o članstvu BiH u Evropskoj uniji.

 

 

 

“Rusko shvatanje BiH se kosi s onim što većina građana u BiH smatra svojom budućnošću. Kada je u pitanju NATO, tu su stvari izbalansiranije, ali populacija BiH je još uvijek većinski pozitivno nastrojena ka Evropskoj uniji. Još uvijek je vladajuća koalicija, u kojoj je i Dodik, na evropskom putu i vide u njemu benefite za sebe“, kaže Cero dodajući da, kako vrijeme odmiče, možemo očekivati još više poruka Rusije vezanih za EU, pa čak i one slične porukama koje su do sada bile vezane za NATO.

 

 

 

Nedugo nakon početka invazije na Ukrajinu, ambasador Rusije u BiH Igor Kalabuhov kazao je da će njegova zemlja morati reagovati ukoliko Bosna i Hercegovina postane članica NATO-a.

 

 

 

“Što se više bude bližila kulminacija rata u Ukrajini, možemo očekivati veći ruski pritisak, posebno na Republiku Srpsku, a i prijetnje, posebno nakon evropskih i američkih izbora“, objašnjava Cero.

 

 

 

Rusija je više puta zaprijetila da će BiH trpjeti posljedice ako se učlani u tu vojnu alijansu. Predsjednik Republike Srpske nerijetko ističe prijateljstvo s Moskvom, naglašava neutralnost u ratu u Ukrajini, ali često ponavlja stavove Rusije o navodnoj opasnosti koju NATO predstavlja za BiH.

 

 

 

Ono što Rusija komunicira u zemljama Zapadnog Balkana je u skladu s njenim pogledom na svijet i konceptom regionalne i međunarodne realnosti koji nisu nastali nedavno, smatra viši istraživač pri Beogradskom centru za bezbjednosnu politiku Vuk Vuksanović.

 

 

 

“Prije 2014. godine stav Moskve je bio da se oni suprotstavljaju ulasku u NATO bilo koje države u Evropi, naročito onih zemalja koje su na njihovoj granici. S druge strane, pitanje članstva u Evropskoj uniji je bilo korisno za Moskvu jer su smatrali da će članstvo zemalja Zapadnog Balkana u Evropskoj uniji pojačati klub zemalja u EU koje su prijateljski nastrojeni prema Moskvi“, objašnjava Vuksanović, dodajući da se stav Kremlja promijenio zbog Euromajdana i krize u eurozoni.

 

 

 

Od tada, kaže Vuskanović, Moskva stavalja znak jednakosti između NATO-a i Evropske unije.

 

 

 

“Oni doživljavaju proširenje Evropske unije i proširenje NATO-a kao dvije strane istog novčića. I oni su tada počeli smatrati da je potencijalnio članstvo u Evropskoj uniji uvod u potencijalu članstvo neke zemlje u NATO. I upravo tada počinje uloga Rusije na Balkanu kao potencijalne remetilačke sile“, kazao je Vuksanović.

 

 

 

Komuniciranje takvog stava je postalo intenzivnije u proteklih nekoliko sedmica. Nekoliko dana prije saopćenja Ruske ambasade u Sarajevu, ruski ambasador u Crnoj Gori Vladislav Maslenikov je u izjavi za ruski list “Izvestija“ kazao da se Moskva nije protivila ranijim talasima proširenja, ali da je EU “mutirala u prilog NATO-a“.

 

 

 

“Evropska unija sprovodi agresivnu antirusku liniju i aktivno učestvuje u hibridnoj konfrontaciji s našom zemljom. Shodno tome, širenje EU na Balkan znači uvlačenje zemalja regiona u konfrontaciju s Rusijom“, rekao je Maslenikov.

 

 

 

Cero podsjeća na to da je Dodik nakon Rusije i Bjelorusije posjetio i Crnu Goru gdje je vlastima te zemlje ponudio specijalne odnose s Republikom Srpskom.

 

 

 

“To je aranžman koji omogućava dublje političke veze sa susjedstvom, poput veza RS-a sa Srbijom. I sada je to ponuđeno Crnoj Gori. To je opasan razvoj događaja“, kaže on.

 

 

 

Cero dodaje da se ovakve poruke Moskve odražavaju na ponašanje Dodika koji je u posljednje vrijeme negativno nastrojen prema Briselu. Jedna od obaveza BiH, kao kandidata za članstvo u EU, jeste praćenje sigurnosne politike EU, a jedna od tih politika uključuje sankcije prema Ruskoj Federaciji zbog invazije na Ukrajinu.

 

 

 

U agustu 2023. godine Ambasada Ruske Federacije u Sarajevu je upozorila Bosnu i Hercegovinu da može očekivati posljedice za “neprijateljski čin”, kako je nazvala posjetu dva člana Predsjedništva BiH Ukrajini. Detektor je pisao o gotovo nepostojećoj reakciji na ovu poruke iz Moskve.

 

 

 

S druge strane, Dodik je u vrijeme pomenutih saopćenja i izjava ruskih ambasadora najavio relativno brzo otvaranje Konzulata Ruske Federacije u Banjoj Luci, što predstavlja simbolično i praktično jačanje veza Republike Srpske i Moskve.

 

 

 

“On kada se obraća narodu, on traži izgovore kako bi poručio da članstvo ne donosi ništa. Dodik je svjestan finansijske situacije RS-a i da otvaranje pregovora sa EU donosi otvaranje fondova. Ali treba znati da je Rusija ona koja neće odustati od agende protiv NATO-a i Evrospke unije“ kaže Cero.

 

 

 

Ta agenda, smatra Vuksanović, nema velik kapacitet zbog ruskog fokusa na Ukrajinu, ali može stajati sa strane i uzimati satisfakciju iz činjenice da proces integracija u Evropsku uniju ne ide baš najbolje.

 

(SB)

(291)

ONI NE ODUSTAJU: Ambasada Rusije u Bosni i Hercegovini najotvorenije do sada protiv…

| Bosna i Hercegovina, Skandal, Slider, Vijesti |
About The Author
-