MOŽE LI CIK ODBITI OVJERU STRANAKA KOJE KRŠE DEJTON: Kako bi izgledala NSRS da se Dodiku oduzmu mandati?

Aktivnosti u NSRS 10. decembra su udžbenički primjer kršenja Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH. Također, zbog različitih tumačenja unutar same Centralne izborne komisije BiH ostaje nedorečeno da li CIK može primjera radi, upravo zbog ove sporene sjednice NSRS-a odbiti ovjeru učešća SNSD-a na Općim izborima 2022.

 

 

Žustra rasprava vodila se prije dva dana na sjednici Centralne izborne komisije BiH o tome da li je CIK nadležan za oduzimanje mandata zastupnicima u Narodnoj skupštini Republike Srpske koji su glasali sa neustavne zaključke o otimanju nadležnosti države Bosne i Hercegovine od strane entiteta Republika Srpska, a u kontekstu nepoštivanja Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH.

 

 

Raspravljalo se i o tome da li uopće CIK može reagirati generalno u slučajevima kršenja Dejtonskog sporazuma tako da ne izvrši ovjeru političke stranke za učešće na izborima. U konkretnom slučaju SNSD-a, Ujedinjene Srpske i Dva člana Izbornog zakona BiH odnose se na poštivanje Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH.

 

 

Član 1.13 glasi “prijava za ovjeru za učešće na izborima uključuje izjavu, potpisanu od predsjednika političke stranke, koalicije ili nezavisnog kandidata, da će se ta politička stranka, koalicija ili nezavisni kandidat u svojim aktivnostima pridržavati Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini”, dok je u članu 4. stav 6. tačka 2 navedeno “Centralna izborna komisija BiH ovjerava prijavu političke stranke za učešće na izborima, ako su ispunjeni uslovi utvrđeni ovim Zakonom, najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema prijave”, što uključuje i poštivanje Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH.

 

 

alt

 

alt

 

 

Ovo pitanje problematizirala je članica CIK-a Vanja Bjelica-Prutina, a referirala se na izjave koje je medijima davao njen kolega Ahmet Šantić.

 

 

“CIK na osnovu Izbornog zakona BiH nije ovlašten da utvrđuje povrede Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH i da na osnovu utvrđenih povreda izriče sankcije. Trebamo se držati Izbornog zakona BiH i da sve institucije trebaju djelovati u okviru svoje nadležnosti. Onog trenutka kada Izborni zakon BiH bude sadržavao obavezu da CIK vrši nadzor nad poštivanjem Općeg okvirnog mirovnog sporazuma od strane političkih stranaka i onog trenutka kada Parlamentarna skupština BiH CIK-u prenese ovlaštenje da u suprotnom ne ovjeri političku stranku, da je sankcioniše, ja ću takvu odredbu podržati”, kazala je Bjelica-Prutina.

 

 

Član CIK-a Suad Arnautović skrenuo je pažnju da član 1. stav 13 Izbornog zakona BiH ima dispoziciju, a nema sankcije dok član 6. stav 7. ima sankcije, ali nema dispoziciju.

 

 

alt

 

 

Ukoliko bi Izborna komisija Bosne i Hercegovine imala ovlasti da oduzme mandate aktuelnim zastupnicima u Narodnoj skupštini Republike Srpske koji su na posebnoj sjednici 10. decembra glasali za zaključke kojima se vrši otimanje nadležnosti od države i prenosi na ovaj entitet, SNSD bi navjerovatnije izgubio većinu u NSRS-u, jer bi ostao bez preletača zahvaljujući kojima i jesu na vlasti.

 

 

Aktivnosti u NSRS 10. decembra su udžbenički primjer kršenja Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH. Također, zbog različitih tumačenja unutar same Centralne izborne komisije BiH ostaje nedorečeno da li CIK može primjera radi, upravo zbog ove sporene sjednice NSRS-a odbiti ovjeru učešća SNSD-a na Općim izborima 2022.

 

 

Ukoliko bi postojala mogućnost utemeljena u zakonu da CIK oduzme mandate zastupnicima koji su glasali za zaključke na posebnoj sjednici NSRS- a od 10. decembra stvorila bi se situacija da SNSD izgubi većinu u NSRS-u.

 

 

U tom slučaju SDS bi imao 16 mandata, DNS 12, PDP devet, Zajedno za BiH četiri što je ukupno 41 zastupnik. Ako bi se zbog podjele unutar Socijalističke partije gdje su tri narodna zastupnika osnovala novu stranku, oni pridružili aktuelnom opozicionom bloku onda bi partija Milorada Dodika bila u opoziciji.

 

 

SNSD bi zasigurno ostao bez jednog mandata kojeg je dobio kroz popunjavanje nedostajućeg broja Bošnjaka u NSRS-u. Radi se o Denisu Šuliću. Izborni zakon BiH je precizirao da će “najmanje četiri člana svakog konstitutivnog naroda biti zastupljeno u Narodnoj skupštini Republike Srpske”.

 

 

Ostaje dilema kako bi bile popunjene četiri pozicije zastupnika iz reda hrvatskog naroda.

 

 

alt

Projekcija nove raspodjele zastupničkih mandata u Narodnoj skupštini Republike Srpske

 

(Faktor)

(26)

MOŽE LI CIK ODBITI OVJERU STRANAKA KOJE KRŠE DEJTON: Kako bi izgledala NSRS da se Dodiku oduzmu mandati?

| Bosna i Hercegovina, Slider, Vijesti |
About The Author
-