Kakvo bi hemijsko oružje Rusija zapravo mogla upotrijebiti u Ukrajini i kako bi Zapad reagovao?

Takvo oružje morbidno je u svojoj učinkovitosti i može slomiti volju civila za otporom, kaže stručnjak za kemijsko oružje…

 

 

Američkog predsjednika Joea Bidena dvaput su u četvrtak pitali hoće li NATO odgovoriti vojnom akcijom ako Rusija upotrijebi kemijsko oružje u Ukrajini.

 

 

– Odgovorili bismo. Priroda odgovora ovisila bi o prirodi upotrebe. Tu odluku donijet ćemo kad za to dođe vrijeme, ali ona bi također izazvala odgovor (ruske strane) – rekao je Biden. Jasno je kako se o vojnoj akciji ne može govoriti sa sigurnošću, iako je američki predsjednik u odgovoru bio dovoljno oprezan pa ona ipak nije definitivno isključena.

 

 

No može li Rusija zaista upotrijebiti kemijsko oružje u Ukrajini? Podsjetimo, Rusija je jedna od 193 zemlje koje su potpisale međunarodni ugovor o zabrani proizvodnje, skladištenja i uporabe kemijskog oružja, a Moskva ujedno i poriče da ima ili koristi takvo oružje.

 

 

Međutim, ruski agenti 2018. u Salisburyju su upotrijebili smrtonosni nervni otrov – novičok – koji je ubio Dawn Sturgess. Ponovno su ga upotrijebili i za trovanje oporbenog čelnika Alekseja Navaljnoga u kolovozu 2020.

 

 

Zapadni čelnici sve su zabrinutiji da bi Rusija, ako ne postigne brzu pobjedu u Ukrajini, mogla upotrijebiti opasno oružje kako bi izbjegla dugotrajni i krvavi rat, koji trenutačno ide u prilog braniteljima – Ukrajincima.

 

 

U studenome i prosincu 2016. na stambena područja u sirijskom Alepu bačen je plinski klor, što je nakon četiri godine borbi dovelo do kraja otpora pobunjenika.

 

 

– Takvo oružje morbidno je u svojoj učinkovitosti i može slomiti volju civila za otporom – kaže stručnjak za kemijsko oružje Hamish de Bretton-Gordon, a prenosi The Guardian. On također tvrdi kako su moguće dvije vrste ruskoga napada: napad klorom ili amonijakom (što bi Kremlj mogao pokušati pretvoriti u industrijsku nesreću) ili korištenje kemijskoga oružja posebno dizajniranoga za ubijanje kao što je sarin, koji je bio korišten u Siriji 2017. godine, odnosno novičok.

 

 

– U prvom slučaju, nisam siguran da bi došlo do vojnog odgovora NATO-a. Saveznici bi vjerojatnije htjeli opskrbiti Ukrajinu boljim oružjem i to u većim količinama. Ali ako bi Rusija koristila ova druga sredstva, NATO bi morao odgovoriti vojnom akcijom kao što je to učinio u Siriji – kaže de Bretton-Gordon, inače bivši zapovjednik NATO-ovih snaga za kemijsko oružje.

 

 

SAD su u dva navrata izvršile napade u Siriji. Raketni udari u travnju 2017. naređeni su nakon napada sarinom, a zračni i raketni napadi u travnju 2018., u kojima su sudjelovale i snage Francuske te Velike Britanije, uslijedili su nakon što je u Damasku korišten plin klora. Svaki put gađano je ono što je opisano kao skladište sirijskoga kemijskoga oružja.

 

 

No kad je Rusija u pitanju, vrlo je malo vjerojatno da bi NATO izravno napao kemijska skladišta u Rusiji zbog straha od početka općega rata, što članice NATO-a svakako žele izbjeći. U ovom scenariju ne treba isključiti niti strah od ruskoga odgovora prema Zapadu.

 

 

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u četvrtak je na summitu NATO-a uputio izravan apel u kojemu je tražio više naoružanja, borbenih zrakoplova, tenkova, raketnog topništva i sustava protuzračne obrane za svoju zemlju. Zapadne zemlje definitivno bi mogle pojačati takvu vojnu pomoć Ukrajini.

 

 

Druga (ne-vojna) opcija bilo bi daljnje pooštravanje ekonomskih sankcija protiv drugih ruskih banaka i potpunu zabranu uvoza nafte i plina od strane EU-a i Velike Britanije, iako bi takva odluka za neke zemlje bila ekonomski vrlo teška.

 

 

No stvarnost je takva da će se ozbiljne rasprave o svemu ovome očito voditi tek nakon što se dogodi bilo kakav napad kemijskim oružjem.

 

(Jutarnji.hr)

(70)

Kakvo bi hemijsko oružje Rusija zapravo mogla upotrijebiti u Ukrajini i kako bi Zapad reagovao?

| Slider, Vijesti |
About The Author
-