Kako je Milorad Dodik “skuhao žabu” i učinio normalnim sastanke sa Vladimirom Putinom

Predsjednik RS-a, Milorad Dodik najavio je da će 23. maja otputovati u Rusiju gdje bi trebao imati sastanak sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom. Sastanci Dodika sa Putinom, postaju uobičajna stvar, a čini se da su se predstavnici Međunarodne zajednice pomirili sa tim.

 

 

Od početka potpune agresije Rusije na Ukrajinu, sa u civilizovanom svijetu ostrakizovanim liderom Rusije Vladimirom Putinom, Milorad Dodik se sastao čak dva puta.

 

 

U prethodna dva navrata Dodik se sa Putinom sastajao kao član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, dok bi najavljeni sastanak 23. maja bio prvi od Općih izbora i u svojstvu predsjednika RS-a. Dodik se sa Putinom sastao u junu i septembru 2022. godine.

 

 

Vladimir Putin je osoba sa kojom zvaničnici Evropske unije izbjegavaku susrete, i njegove diplomatske aktivnosti su uveliko ograničene na dio zemalja bivšeg SSSR-a, Kinu i nekoliko drugih država koje se pokušavaju postaviti kao medijatori u postizanju mira.

 

 

Bosna i Hercegovina je za razliku od afričkih i azijskih država, zemlja koja ima jasne ambicije euro-atlantskih integracija. Iako Dodik pokušava sabotirati dio koji se odnosi na atlantske integracije tj. NATO savez, on je i dalje barem u retoričkom smislu i na sastancima sa predstavnicima EU zagovornik integracija u EU. Jedna od preuzetih obaveza Bosne i Hercegovine u odnosima sa EU je i praćenje vanjske politike koju provodi Evropska unija.

 

 

Dodik u tom smislu, kada god je u mogućnosti blokira pridruživanje sankcijama koje uvodi Evropska unija, pozivajući se i na dokumente koje je usvojila Narodna skupština RS-a, o “neutralnosti” ovog entiteta. Ipak, sada već redovni sastanci sa Putinom u trenutku dok njegova armada provodi agresiju na Ukrajinu nisu pokazatelj neutralnosti nego jasnog svrstavanja na rusku stranu.

 

 

Ono što više privlači pažnju je inertnost Međunarodne zajednice prije svega Evropske unije. Dodik se nalazi pod sankcijama SAD-a i Velike Britanije, koje i nisu ostavile neku posljedicu po njegovu političku snagu. Sa druge strane Evropska unija ni njene članice nisu Dodiku uveli zvanične sankcije, a jedan od razloga je i to što bi se članica EU Mađarska usprotivila tome.

 

 

“I sami vidite da Brisel nekada zbog jednostavnosti pribjegava sankcijama, ali ako pogledamo koliko su sankcije bile uspješne proteklih decenija mislim da možemo da zaključimo da nisu dovele do značajnijih rezultata. Ista je situacija sada sa briselskim sankcijama. Nikako ne pristajemo na to da EU uvede bilo kakve sankcije u odnosu na Zapadni Balkan”, kazao je u Sarajevu ministar vanjskih poslova Mađarske Peter Szijjarto.

 

 

Još jedan Mađar, komesar Evropske unije za proširenje Oliver Varhelyi je ove sedmice boravio u Sarajevu i na novinarsko pitanje o Dodikovoj posjeti Putinu dao je prilično blag odgovor.

 

 

“Što se tiče posjete Rusiji, naši saveznici ne idu u Rusiju. Naša podrška je tu i zato sam ovdje. Trebaju nam konkretni rezultati”, kazao je Varhelyi.

 

 

Prema tome, čini se da su evropske birokrate zaključile da Dodikovi boravci kod Putina za njih i ne predstavljaju veliki problem, sve dok se ne mijenja status quo u Bosni i Hercegovini. Dodik iz posjeta izvlači korist predstavljajući se kao ozbiljan političar. Putinova korist se ogleda u tome što pokazuje da još uvijek ima kakve takve saveznike u dijelovima Evrope.

 

 

Konačno, Dodik je konstantnom retorikom i ranijim posjetama “skuhao žabu” i navikao Evropsku uniju na to da održava odnose sa odbačenom Rusijom. Čini se da je Dodiku dozvoljeno sve, a do kada ostaje da se vidi.

 

(Klix)

(182)

Kako je Milorad Dodik “skuhao žabu” i učinio normalnim sastanke sa Vladimirom Putinom

About The Author
-