ČETIRI PITANJA ZA KOMŠIĆEVOG SAVJETNIKA SLAVENA KOVAČEVIĆA: “Ako bi se Dom naroda FBiH popunio, a Ustavni sud poništio Schmidtovu odluku, nastupio bi haos”

“Schmidt je učinio povredu ustavnog principa vladavina prava, odnosno jednakosti svih pred zakonom, bez izuzetaka, čineći ljude nejednakim dajući im različite koeficijente”, odgovorio je, između ostalog, Kovačević.

 

 

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić uputio je 11. oktobra Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine zahtjeve za ocjenu ustavnosti odredaba Ustava Federacije BiH koje je na dan održavanja Općih izbora 2. oktobra nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt

 

 

Od Ustavnog suda zatražio je i donošenje privremenih mjera u ovom slučaju. Uz to, upućen je akt i Centralnoj izbornoj komisiji BiH u kojem se traži od te institucije da ne primjenjuje Schmidtove odredbe dok Ustavni sud BiH ne odluči po ovom zahtjevu.

 

 

– Stupanjem na snagu izmjena Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, prema nametnutim odlukama visokog predstavnika, koje su u značajnom dijelu neustavne, stvorilo je obavezu da se putem zahtjeva Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine takve neustavne odluke stave van snage. Posebno je zabrinjavajuće da svojom nametnutom odlukom visoki predstavnik krši ranije donesene odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, a time i sam Ustav Bosne i Hercegovine – navodi se u Komšićevom zahtjevu.

 

 

Redovna plenarna sjednica Ustavnog suda BiH planirana za 1. decembar, kada bi se na dnevnom redu mogao naći i Komšićev zahtjev, ali isto tako postoji mogućnost da bude razmatran na nekoj od narednih sjednica.

 

 

O Komšićevom zahtjevu, Schmidtovim odlukama, te posljedicama koje one mogu napraviti u pravnom i političkom sistemu Bosne i Hercegovine Faktor je razgovarao sa Slavenom Kovačevićem, savjetnikom Željka Komšića, člana Predsjedništva BiH.

 

 

Da li Ustavni sud Bosne i Hercegovine može poništiti odluke Ureda visokog predstavnika? Pitam Vas jer su u javnosti može čuti i kako je on vrhovni tumač Dejtonskog sporazuma, te da s obzirom na tu njegovu poziciju, sve što on odluči je “sveto slovo”.

 

 

– Kada visoki predstavnik, supstituirajući zakonodavca donese propise, recimo izmjene entitetskih ustava ili zakona u Bosni i Hercrgovini, što se mora objaviti u odgovarajućem službenom glasniku/listu/novinama onda to postaje dijelom pravnog sistema u ovoj zemlji i time podložno zahtjevima za ocjenu ustavnosti. Takvih je slučajeva bilo i prije, a imamo i ovaj recentni koji se tiče ocjene ustavnosti amandmana na Ustav bh. entiteta Federacije Bosne i Hercegovine i izmjena Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, koje je donio Christian Schmidt.

 

 

Šta je tačno u zahtjevu koji je Ustavnom sudu BiH podnio član Predsjedništva BiH Željko Komšić navedeno, odnosno koji dijelovi odluke Christiana Schmidta su neustavni?

 

– Prvi je element sadržan u članu I/2 Ustava Bosne i Hercegovine koji kaže da je Bosna i Hercegovina demokratska zemlja koja funkcionira u skladu sa vladavinom prava i slobodnim i demokratskim izborima. Kada mijenjate izborna pravila nakon održavanja izbora, onda to svakako nisu slobodni i demokratski izbori i to je u suprotnosti sa Ustavom Bosne i Hercegovine. Isto govori i sudska praksa u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama. Jasno kaže da se to ne može činiti neposredno prije ili nakon izbora. Ako dodamo tome i mišljenje Venecijanske komisije koja nedvosmisleno kaže da se izborna pravila ne smiju i ne mogu mijenjati u periodu od godine dana do održavanja izbora, kako bi se svi građani i svi akteri izbornog procesa na vrijeme upoznali sa izbornim pravilima, onda je u tom pogledu sasvim jasna greška koju je Schmidt učinio.

 

 

Osim toga, Schmidt je učinio povredu ustavnog principa vladavina prava, odnosno jednakosti svih pred zakonom, bez izuzetaka, čineći ljude nejednakim dajući im različite koeficijente. Dakle, ne radi se o nejednakosti glasa kako to pojedini tvrde u javnom prostoru, već o formalnoj nejednakosti ljudi, osoba, živih bića u izbornom procesu, što je krajnji oblik diskriminacije zabranjen Ustavom Bosne i Hercegovine, zatim Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i temeljnim slobodama kao i 15 drugih internacionalnih akata koji su sastavnim dijelom Ustava Bosne i Hercegovine kao njegov Aneks I.

 

 

I najzad, primjena dva različita popisa, onaj iz 1991. godine za izračun u izvršnim organima vlasti, entitetskim, kantonalnim, gradskim i općinskim strukturama vlasti i to kako eksplicitno piše “do provedbe Aneksa 7” dok se popis iz 2013. godine koristi samo za formiranje zakonodavnog organa vlasti, još je jedan neustavan i pravno neutemeljen element kojim se sužava ili smanjuje obim dosegnutih prava.

 

 

Želim posebno naglasiti da termini “vladavina prava” i “pravna država” nisu sinonimi kako to neki ovdje vide, jer ovi termini dolaze iz dvije različite pravne doktrine, jedna iz anglosansonske i druga iz kontinentalne pravne doktrine. Ustav Bosne i Hercegovine poznaje samo vladavinu prava i to se tako mora tretirati i nikako drugačije.

 

 

Ukoliko Ustavni sud BiH donese odluku kojom poništava dijelove Schmidtove odluke, kako će se onda vršiti popuna Doma naroda Parlamenta FBiH?

 

– To je pitanje za Ustavni sud Bosne i Hercegovine koji u svome meritornom odlučivanju mora ponuditi instrukciju za održavanje kontinuiteta vlasti koja mora biti odmah primjenjiva bez davanja bilo kakvih rokova. Logično bi bilo da stavljanjem van snage neustavnih odredbi iz Službenih novina FBiH broj 79/22 i 80/22 i Službenog glasnika BiH broj 67/22, ostaje da se primjenju prethodno važeće odredbe, prije Scmidtovih odluka.

 

 

Šta u slučaju da se prije nego Ustavni sud BiH donese odluku o poništavanju dijelova Schmidtove odluke izvrši izbor delegata iz kantonalnih skupština i popuni Dom naroda FBiH “neustavno”? Da li će to izazvati pravni haos i dodatno destabilizirati ioanko uzavrelu bh. političku situaciju?

 

– Bila bi to jedna pravno neizvjesna situacija, koja bi definitivno destabilizirala političke i društvene odnose. Zamislite da se popuni Dom naroda FBiH prema Schmidtovoj odluci, koji onda učestvuje u imenovanju Vlade FBiH i donošenju različitih zakona, pa da onda Ustavni sud BiH popunjavanje Doma naroda FBiH po Schmidtovim zamislima, proglasi neustavnim, što bi značilo da su i ta nova Vlada FBiH kao i svi ti novodonešeni zakoni upitni sa stanovišta da ih je donio neustavno popunjen Dom naroda FBiH. To bi tek bio jedan dobar pravni haos i veoma izvjesno destabilizacija u bh. entitetu Federacija Bosne i Hercegovine nesagledivih razmjera. Čvrsto vjerujem kako će i taj moguću scenario, Ustavni sud Bosne i Hercegovine uzeti u obzir prilikom svoga odlučivanja.

 

(SB)

(192)

ČETIRI PITANJA ZA KOMŠIĆEVOG SAVJETNIKA SLAVENA KOVAČEVIĆA: “Ako bi se Dom naroda FBiH popunio, a Ustavni sud poništio Schmidtovu odluku, nastupio bi haos”

| Bosna i Hercegovina, Slider, Vijesti |
About The Author
-