ANALIZA VLADE VURUŠIĆA: Majka svih pregovaračkih pozicija Rusije s NATO-om je Ukrajina, a o ostalom se već da razgovarati, popuštati…

Čim odzvoni početak Nove 2022., Njemačka i Rusija počinju razgovore o Ukrajini.

 

 

Piše: VLADO VURUŠIĆ

 

 

Ni ovih blagdanskih dana nije bilo mirno na relaciji Rusija – NATO. Sve se vrti oko prijema Ukrajine u NATO, mogućeg ratnog sukoba, ali razgovori u okviru Vijeća NATO – Rusija mogli bi biti već 12. januara 2022. godine (prvi takav sastanak od ljeta 2019.), kazao je Jens Stoltenberg, šef Sjevernoatlantskog saveza, a glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova kazala je kako je “Moskva spremna na izravni dijalog s NATO-om oko prijedloga koji se tiču ruske sigurnosti”.

 

 

Moskva ne odustaje od toga da dobije, kako je za Božić kazao predsjednik Vladimir Putin, “pismena i pravna jamstva” od SAD-a da se NATO neće širiti na Ukrajinu te da sve to žele (za sada) razriješiti “razgovorom i diplomatskim putem”. Ne bude li zadovoljavajućeg rješenja, kazao je ruski predsjednik, “naš odgovor na to može biti svakovrstan i raznolik” i ovisit će, upozorio je Putin, od savjeta i preporuka njegovih vojnih eksperata.

 

 

image

Jens Stoltenberg (Foto: John Thys)

 

 

Da su Rusi podigli ljestvicu na najvišu razinu, svjedoči i izjava Putinova glasnogovornika Dmitrija Peskova usred dokoličarskog Štefanja da je “proširenje NATO-a na takve zemlje kao što je Ukrajina i druge zemlje bivšeg SSSR-a praktički pitanje života i smrti za Rusiju” te se požalio na Washington koji uopće ne uzima u obzir i benevolentno se odnosi prema ruskim argumentima i protivljenjima nego “guraju po svom” dovodeći Rusiju u neugodnu i opasanu situaciju, ali se igra i sa sigurnošću Europe. Moskovski list “Komersant” navodi koje će prijedloge na stol staviti Moskva, osim pismenih garancija da se Ukrajina neće priključiti NATO-u, još je i zahtjev da SAD povuče svoje nuklearno naoružanje iz Europe i ono najintrigantnije – da se snage NATO-a u Europi “povuku na pozicije iz 1997. godine”.

 

 

Dakle, na stanje dvije godine prije četvrtog proširenja NATO-a, odnosno prijema Češke, Poljske i Mađarske 1999. godine, što znači da se praktički mora povući iz cijele istočne Europe, što, prije svega u Poljskoj i baltičkim državama izaziva konsternaciju. Rusi vjerojatno na taj prvi sastanak idu s maksimalnim zahtjevima, da ispipaju teren i počnu s kompromisom i “trgovinom”.

 

 

Teško je vjerovati da će Zapad uslišiti njihova traženja. Američki državni tajnik Antony Blinken neki je dan poručio da se o nekim stvarima svakako može razgovarati, ali ne o svima, a pogotovo, kako je kazala nova njemačka ministrica obrane Christine Lambrecht, “neće Rusija određivati politiku i strategiju NATO-a i Zapada”. Majka svih pregovaračkih pozicija Rusije s NATO-om je zapravo Ukrajina i to je sigurno nešto od čega Kremlj neće odustati ni po koju cijenu, a o ostalom se već da razgovarati, popuštati, natezati, kalkulirati i otezati.

 

 

image

Marija Zaharova (Foto: AFP)

 

 

Rusija se tu postavila vrlo rezolutno, ali i dobila odgovor da ne može ona određivati prioritete Zapada. No, u Moskvi priželjkuju “nejedinstvo” EU oko Ukrajine, jasno daju do znanja da je ona za njih “biti ili ne biti”, a imaju energente i plinsku krizu u Europi kao važan argument u pregovorima. Nadaju se – a to se provlači kroz režimska medijska tumačenja – da su Europi dobri odnosi s Rusijom ipak važniji od “sudbine Ukrajine” te da se neće igrati vatrom – mogućim ratom koji bi destabilizirao i ugrozio Europu, ili dopustiti da se Europljani smrzavaju zbog nedostatka plina, zbog “neke tamo” zemlje na krajnjem istoku kontinenta, od koje nemaju velike koristi.

 

 

image

Dmitrij Kozak (Foto: Evgeny Biyatov)

 

 

Čim odzvoni početak Nove 2022., Njemačka i Rusija počinju razgovore o Ukrajini. Savjetnik njemačkog kancelara Olafa Scholza, Jens Plötner, susrest će se s Putinovim osobnim i posebnim izaslanikom za Ukrajinu Dmitrijem Kozakom kako bi pretresli Donbas i odnose Kijeva i Moskve. Nova godina počinje, dakle, vrlo uzbudljivo, ali neće nedostajati ni napetosti, jer je teško povjerovati da se “ukrajinski čvor” može riješiti na prvom sastanku, iako je Rusija objavila kako je 10 hiljada vojnika s ukrajinske granice, nakon manevara, vraćeno u svoje vojarne u unutrašnjost zemlje, valjda kao neki znak dobre volje, iako ih je tamo još uvijek tek nešto manje od 100 hiljada. Zveckanje oružjem će se nastaviti, ali i natezanje ko će tu koga nadigrati, a Ukrajina će sa strepnjom čekati ishod.

 

 

image

Jens Plötner (Foto: Bernd Von Jutrczenka)

 

(Jutarnji list)

(27)

ANALIZA VLADE VURUŠIĆA: Majka svih pregovaračkih pozicija Rusije s NATO-om je Ukrajina, a o ostalom se već da razgovarati, popuštati…

| Foto/Video, Skandal, Slider, Vijesti |
About The Author
-