Amerika poslala upozorenje Erdoganu: Nemoj to raditi, posljedice će biti nesagledive

Pentagon je upozorio na potencijalne neželjene posljedice turskog plana da pokrene novi napad na kurdske snage u Siriji.

 

 

Ponovni turski vojni napad na Jedinice za narodnu zaštitu (YPG) riskira oslobađanje hiljada zatočenika Islamske države (IS) iz improviziranih zatvora koje čuvaju snage koje podupiru SAD i predvođene Kurdima diljem sjeveroistoka Sirije, rekla je Dana Stroul, čelnik Pentagona za bliskoistočnu politiku.

 

 

“Trenutno se tamo nalazi više od 10.000 ISIS-ovih boraca koji se trenutno drže u improviziranim pritvorskim objektima širom sjeveroistočne Sirije”, rekla je Stroul.

 

 

“Ovi objekti su prenapučeni, nesigurni i čuvaju ih naše partnerske snage, SDF, koje su pod značajnim pritiskom višestrukih naoružanih protivnika, sve lošije ekonomije podstaknute historijskom sušom i potencijalnom turskom operacijom u sjevernoj Siriji”, objasnila je Stroul.

 

 

“Snažno se protivimo bilo kakvoj turskoj operaciji u sjevernoj Siriji i jasno smo iznijeli svoje primjedbe Turskoj posebno zato što će ISIS iskoristiti tu kampanju – da ne spominjemo humanitarni učinak”, rekla je.

 

 

Dužnosnica Pentagona izrazila je razumijevanje za turske “legitimne sigurnosne brige”, u vezi sa YPG-om, ljevičarskim kurdskim militantima unutar Turske, ali je rekla da se sve razlike trebaju riješiti dijalogom, a ne vojnom akcijom.

 

 

“Mislim da se podrazumijeva da nema vojnog rješenja”, rekla je Stroul o skoro četiri desetljeća borbe Turske s Kurdistanskom radničkom strankom (PKK), čije vodstvo dijeli veze s YPG-om.

 

 

“Potrebno je ozbiljno razmotriti politički proces i dijalog”, rekla je.

 

 

“Vidjeli smo ciklične turske operacije u Iraku i Siriji. Mislim da treba ozbiljno razmisliti o tome šta je moguće postići s ovakvim vojnim operacijama bez odgovarajućeg političkog i ekonomskog procesa.”

 

 

IS je teritorijalno poražen 2019. od strane međunarodne vojne koalicije predvođene SAD-om u savezu s milicijama pod vodstvom Kurda pod nazivom Sirijske demokratske snage (SDF).

 

 

Podzemne mreže džihadista IS-a i dalje postoje širom Iraka i Sirije, a SDF igra centralnu ulogu u njihovom iskorjenjivanju uz podršku SAD-a.

 

 

Džihadisti IS-a također se ponekad sukobljavaju sa sirijskim vladinim snagama.

 

 

Uz više od 10.000 boraca IS-a smještenih u raznim zatvorima pod nadzorom SDF-a, oko 60.000 članova porodica boraca IS-a i dalje je zatočeno u kampovima, većina njih na lokacijama poznatim kao al-Hol i al-Roj.

 

 

Borci IS-a pokrenuli su iznenadni napad na najveći zatvor za džihadiste u Hasaki prošlog januara, izazvavši bitku koja je trajala više od sedam dana i ostavila je stotine mrtvih, uključujući mnoge pripadnike SDF-a. Većina bjegunaca i napadača IS-a je ubijena, saopštila je kasnije američka vojska.

 

 

Turska saveznica u NATO-u stalno se protivila podršci Washingtona SDF-u zbog veza njegovog vodstva s PKK-om. Mukotrpni napori američkih diplomata da ublaže zabrinutost Ankare okomTrumpove administracije nisu doveli nikamo, a kulminirali su ograničenom invazijom koju su predvodili Turci i koja je raselila oko 300.000 ljudi u sjeveroistočnoj Siriji u oktobru 2019.

 

 

Posljednjih mjeseci turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan zaprijetio je još jednim upadom, što je izazvalo prigovor Bidenove administracije. Gradovi Tal Rifaat i Manbij ostaju najvjerovatnije mete, budući da se čini da Ankara ovaj put želi izbjeći područja u kojima su prisutne američke trupe.

 

 

Stroul je u srijedu rekla da “nema sumnje” da bi džihadisti pokušali nove napade na zatvore IS-a ako bi Turska napala SDF, budući da bi milicije predvođene Kurdima povukle snage iz čuvanja objekata kako bi se borile protiv stranog upada.

 

 

“ISIS promatra zatočeničke objekte u kojima su smješteni njegovi borci kao stanovništvo koje će obnoviti svoju vojsku”, rekla je Stroul. “Gleda na al-Hol i al-Raj, na mlade u tim kampovima, kao na sljedeću generaciju ISIS-a.”

 

 

Šta je sljedeće: Koalicija predvođena SAD-om misli da bi Turska mogla započeti upad negdje nakon 15. jula, rekla je Al-Monitoru osoba upućena u to pitanje.

 

 

Konačna odluka ipak je na Erdoganu. Očekuje se da će se turski predsjednik sljedeći utorak sastati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Teheranu kako bi razgovarali o blokadi ukrajinskih luka od strane Kremlja koja je opteretila opskrbu hranom u svijetu.

 

 

Pitanje Sirije moglo bi se pojaviti. Rusija, koja podupire sirijskog predsjednika Bashara al-Assada, do sada je signalizirala određeno neodobravanje turskih planova za upad.

 

 

Iako nije jasno bi li ruske snage u Siriji mogle zaustaviti turski prodor ako im se to naredi, ostaje za vidjeti je li Erdogan spreman riskirati sve troškove koje Putin odluči nametnuti.

 

(Raport.ba)

(3651)

Amerika poslala upozorenje Erdoganu: Nemoj to raditi, posljedice će biti nesagledive

| Slider, Vijesti |
About The Author
-