BUDŽETLIJE IZ “ISLAMSKE REPUBLIKE”: Kako je Trojka postala “najveća snaga borbe za građansku BiH”

Stojanović “nije bio siguran” da će podržati sastav Vlade FBiH koji je predložila HDZ-ova Lidija Bradara. Nesigurnost mu je jednom izjavom uklonio Dragan Čović pa je ipak stavio svoj potpis na osnovu kojeg su Hrvatica i Srbin, bez Bošnjaka, predložili Vladu entiteta u kojem živi više od 70 posto Bošnjaka. Ali sve to u žaru borbe za građansku državu.

 

 

 

Odluka Velikog vijeća Evropskog suda za ljudska prava da poništi presudu u predmetu “Kovačević” duboko je potresla potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine Igora Stojanovića.

 

 

Iznio je Stojanović na svom Facebook nalogu niz oštrih kritika, ali ne na račun HDZ-a BiH, zvaničnog Zagreba, Christiana Schmidta i ostalih aktera koji su otvoreno radili na sabotiranju predmeta već na račun Demokratske fronte, stranke kojoj apelant pripada, i SDA, stranke koja nema veze sa predmetom, ali je dio urneka svakog Stojanovićevog obraćanja, piše Stav.ba.

 

 

“Ne može se država braniti neznanjem. Ne može se građanska BiH graditi lažima i jeftinim populizmom. Zato, draga SDfA, prestanite vrijeđati inteligenciju građana”, poručio je Stojanović, ističući kako je “Trojka trenutno najveća snaga borbe za građansku BiH”.

 

 

Dobro naplaćene Stojanovićeve pozicije

 

 

Prije nego što dođemo do Trojke kao “trenutno najveće snage borbe za građansku BiH”, osvrnut ćemo se na Stojanovićevu biografiju kao kratko svjedočanstvo njegove borbe za građansko uređenje.

 

 

Trenutno ne postoji zvaničnik u BiH sa snažnijim multietničkim i građanskim legitimitetom od Stojanovića. Uslijed nedovoljnog kapaciteta Trojke u Klubu Srba Doma naroda Parlamenta FBiH da ga predloži za poziciju koju trenutno obnaša, Stojanović je dobio podršku HDZ-ovih legitimnih Srba. Nije mu smetalo ni proganjati HDZ-ove delegate po hodnicima, kucati im na vrata i tražiti potpise za kandidaturu. Sve zbog borbe za građansku državu.

 

 

“Nije bio siguran” da će podržati sastav Vlade FBiH koji je predložila HDZ-ova Lidija Bradara. Nesigurnost mu je jednom izjavom uklonio Dragan Čović pa je ipak stavio svoj potpis na osnovu kojeg su Hrvatica i Srbin, bez Bošnjaka, predložili Vladu entiteta u kojem živi više od 70 posto Bošnjaka. Ali sve to u žaru borbe za građansku državu.

 

 

A ta Stojanovićeva borba nije počela nakon Općih izbora 2022. Traje već duže od decenije, još iz vremena kada je u augustu 2011. smješten u upravu JP Željeznice FBiH. Nije se tu dugo zadržao, pa je borbu za građansku državu nastavio kao “savjetnik za društvene zajednice” SDP-ovog direktora KJP ZOI ’84. Od decembra 2011. do januara 2014. ZOI ’84 je akumulirao višemilionske gubitke, ali je Stojanović akumulirao solidan iznos na ime plaća savjetujući direktora o “društvenim zajednicama”, na poziciji koja uopšte ne postoji u sistematizaciji radnih mjesta ovog javnog preduzeća.

 

 

Od januara 2014. do aprila 2015. Stojanović je borbu za građansku državu vodio sa pozicije savjetnika ministra pravde FBiH, kojem je prenosio svoja neprocjenjiva iskustva stečena na studiju sociologije.

 

 

Stojanovićev saborac u borbi za građansku državu bio je i Igor Kamočaji, bivši direktor Službe za zapošljavanje Kantona Sarajevo protiv kojeg je ove godine podignuta optužnica zbog zloupotreba u toj instituciji. Sudbina je nekako htjela da se Stojanović zaposli u Službi za zapošljavanje KS baš kada je njegov stranački kolega bio direktor. Kao “stručni analitičar” u toj instituciji Stojanović je vodio bespoštednu borbu za građansku državu.

 

 

– Zašto smo smještaj učesnika EYOF-a platili 2,5 miliona KM – pitao je svojevremeno predsjednik NiP-a Elmedin Konaković tadašnjeg gradonačelnika Sarajeva Abdulaha Skaku.

 

 

Umjesto Skaku, Konaković je trebao to pitanje postaviti svom kumu, Igoru Stojanoviću, koji je obnašao dužnost “menadžera za smještaj” EYOF-a. Ali ako je dio od tih za Konakovića sumnjivih 2,5 miliona KM otišlo na borbu za građansku državu, sve je uredu.

 

 

Ovakva sadržajna turneja po javnim ustanovama i dobro plaćenim pozicijama posebno je impresivna ukoliko u obzir uzmemo činjenicu da ju je Stojanović ostvario u okvirima “islamske republike” koju, prema njegovim tvrdnjama, pravi SDA.

 

 

Sada dolazimo do Trojke kao “trenutno najveće snage borbe za građansku BiH”. O Trojkinoj odlučnosti da se bori za građansku državu, i to da bude “najveća snaga” u toj borbi, najbolje svjedoči činjenica da su pristali biti “muslimanska reprezentacija” po izboru Milorada Dodika i Dragana Čovića. Toliko su se zvaničnici Trojke boreći se za građansku državu oslobodili okova etničke i vjerske pripadnosti da su se Igor, Saša, Predrag, Duška i ekipa prepoznali u Dodikovom pozivu “muslimanima iz Sarajeva”.

 

 

Građanska Trojka i bošnjačke pozicije

 

 

Visoki predstavnik Christian Schmidt je nametanjem izmjena Ustava FBiH i Izbornog zakona, tvrde stručnjaci, dodatno ojačao etnički princip, čemu se Trojka “oštro usprotivila” pristajući bespogovorno na formiranje vlasti po takvim principima. Prethodno su, za potrebe borbe za građansku državu, predložili isključivo kandidata za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda.

 

 

A građanska država se u tekućem mandatu gradila tako što je SNSD imenovao svoje kadrove na sve “srpske pozicije”, HDZBiH sve kadrove na “hrvatske pozicije”, dok je Trojka svoju multietničnost i borbu za građansku državu prakticirala isključivo u okvirima kvote koja po Ustavu i važećim zakonima pripada bošnjačkom narodu.

 

 

Iznosili su zvaničnici Trojke i svoje vizije građanske države, u kojoj, prema njihovom viđenju, nije fer da Bošnjaci Hrvatima biraju člana Predsjedništva BiH. U Trojkinoj građanskoj državi ima mjesta za katoličko blagosiljanje prostorija javnog preduzeća, ali je hidžab u Sudu BiH, prema prijedlogu Predraga Kojovića, potpuno neprihvatljiv.

 

 

Samo istinski borci za građansku državu mogu prepoznati iskrene namjere Trojke kada su omogućili nelegalnoj HDZ-ovoj agentici da se žali na prvobitnu presudu Evropskog suda za ljudska prava u predmetu “Kovačević” ili kada su dozvolili da BiH u Strazburu zastupa jednostranačka HDZ-ova delegacija.

 

 

Za kraj ovog teksta iskoristit ćemo citat iz Stojanovićeve posljednje objave: “Kad neznanje, diletantizam i populizam postanu politička strategija, najveću štetu trpi građanska Bosna i Hercegovina.”

 

(SB)

(211)

BUDŽETLIJE IZ “ISLAMSKE REPUBLIKE”: Kako je Trojka postala “najveća snaga borbe za građansku BiH”

About The Author
-