“SB” INTERVJU/ ZLATAN BEGIĆ: “Nije isključeno da je ovaj Izborni zakon politička igra da se Dodiku ispuni želja, ovaj put po pitanju državne imovine”

Nakon što je visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt donio tehničke izmjene Izbornog zakona, mnogima se nisu svidjele te su pojedini političari, naročito oni naklonjeni SNSD-u i HDZ-u, izazvali pravu buru u javnosti.

 

 

 

Nakon što je visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt donio tehničke izmjene Izbornog zakona, mnogima se nisu svidjele te su pojedini političari, naročito oni naklonjeni SNSD-u i HDZ-u, izazvali pravu buru u javnosti.

 

 

 

Potom su zastupnici Narodne skupštine Republike Srpske usvojili na svojoj 11. posebnoj sjednici održanoj 29. marta Zaključak u vezi Nacrta Izbornog zakona RS-a, što je bio njihov odgovor na odluku visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta koji je 26. marta donio tehničke izmjene Izbornog zakona BiH.

 

 

 

Schmidt nije nametnuo odluku

 

 

Tim povodom kontaktirali smo zastupnika Demokratske fronte u Parlamentu BiH Zlatana Begića, inače profesora ustavnog prava na Univerzitetu u Tuzli, koji je za “Slobodnu Bosnu” najprije rekao kako su u Parlamentarnoj skupštini imali priliku donijeti paket koji se tiče integriteta izbornog procesa.

 

 

 

“Nažalost, zbog raznoraznih blokada koje su skoro uvijek dolazile iz entiteta RS i HDZ-a, taj zakon nikada nije donesen. Ovakva vrsta izmjena izbornog zakona je nama potrebna”, jasan je Begić.

 

 

 

Begić je potom skrenuo pažnju na neispravno korištenje termina “nametanje”.

 

 

“Termin ‘nametanje’, kao i brojni drugi termini koji su preuzeti u proteklom periodu, kao ‘zajedničke institucije’, naprosto nisu prikladni u ovom slučaju. Dakle, visoki predstavnik je institucija unutrašnjeg pravnog poretka Bosne i Hercegovine. On je kao takav definisan Dejtonskim mirovnim sporazumom, jednako kao što su tim istim sporazumom definisane sve druge institucije unutar BiH. To je isto kao da kažete da je Parlamentarna skupština nametnula zakon. Dokle god visoki predstavnik djeluje sa principom vladavine prava, izvršavajući svoje obaveze pravne naravi, onda on ne nameće, on donosi odluku u skladu sa Dejtonom. Ako pogledate Aneks 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, pa vidjet ćete da je jedna od eksplicitnih nadležnosti visokog predstavnika ta da osigura fer i slobodne izbore”, pojasnio je Begić navodeći kako je Schmidt ovaj put djelovao s tim što je propisano, u granicama svojih ovlaštenja, poštujući legitimni cilj.

 

 

 

Kako je pojasnio, Schmidt je ovaj put donio odluku a ne nametnuo, i ta razlika je bitna.

 

 

 

Neprovođenje evropskih presuda i nepoštivanje ESLJ je direktno kršenje Dejtona

 

 

 

Begić je potom pojasnio kako smo imali priliku i da vidimo “nametanje” odluka, odnosno donošenje odluka kontra nametanja prava.

 

 

“Imali smo priliku vidjeti da visoki predstavnik i nameće odluke uprkos presudama Evropskog suda i protivno nadležnostima i obavezama pravne naravi iz Dejtona, kada je nečuvenim odlukama u izbornoj noći promijenio pravila, suspendovao Ustav na 24 sata itd”, podsjetio je Begić.

 

 

 

“Ogroman broj problema u Bosni i Hercegovini mi smo i imali iz razloga što visoki predstavnici nisu izvršavali obaveze svoje pravne naravi, vodeći se logičnom nečinjenja. Po mom mišljenju, visoki predstavnici do sad su trebali reagovati i donijeti odluke o provođenju presuda Evropskog suda za ljudska prava. To nam je pravna obaveza, jer su Evropska konvencija i pravni akti na snazi u BiH i po sili samog Ustava i činom ratifikacije tih pravnih instrumenata. Neprovođenje evropskih presuda, nepoštivanje suda je direktno kršenje Dejtona”, prokomentirao je Begić za “SB”.

 

 

 

Nazivanje odluka visokog predstavnika “nametnutim” između ostalog potpomaže priči lidera SNSD-a Milorada Dodika da visoki predstavnik nije “legitiman”, na šta je Begić prokomentirao da niko ne može osporiti instituciju visokog predstavnika.

 

 

 

“Nije Dejton švedski sto pa da se sa njega uzima šta se kome sviđa. Recimo Dodiku se sviđa RS pa je uzme, ali mu se ne sviđa visoki predstavnik, pa ne može tako”, jasan je Begić dodajući da isto vrijedi i za visokog predstavnika: “Ne mogu se mijenjati pravila u izbornoj noći”, ponovio je.

 

 

 

“Ali presude ESLJ se moraju provesti, ako zakažu unutrašnji mehanizmi usred nedemokratskih blokada, entitetskog glasanja u Parlamentarnoj skupštini itd, zato i postoje institucije visokog predstavnika, jer je naš sistem podložan da se zloupotrijebi u svrhu blokada”, pojasnio je Begić.

 

 

 

Schmidt FBiH isporučio HDZ-u

 

 

Begić je prokomentirao kako visoki predstavnik nije tu da ispunjava želje pojedinim političkim subjektima. Na naš komentar da su Schmidta do sada kritizirali da pomaže Čoviću, a da se sada čini da je novom odlukom koju je donio naljutio i njega i Dodika, Begić je rekao da misli da će se o tome tek govoriti čak i sa novom odlukom o tehničkim izmjenama Izbornog zakona.

 

 

 

“Pogotovo kada je riječ o strukturi Centralne izborne komisije gdje postoji mogućnost da oni kroz propisani način statusa članova CIK-a ovladaju tim tijelom. Nesumnjivo je da je visoki predstavnik izmjenama pravila u izbornoj noći, što je nezapamćen primjer u historiji demokratije, išao u prilog HDZ-u. Time je on FBiH isporučio u ruke HDZ-a i evo to mi sada vidimo. Izbor HDZ-a je bila Trojka, pa je on onda napravio sistem unutar kojeg HDZ bira ko će sa ove bosanskohercegovačke strane biti dio vlasti. Tu su građani u nekom drugom redu, oni više nisu bitni. HDZ je taj činilac koji će da bira ko će da bira vlast, a budući da je HDZ izabrao Trojku, onda je visoki predstavnik suspendovao Ustav što je također nečuveno”, prokomentirao je Begić pojašnjavajući kako je u tim situacijama on nametao odluke.

 

 

 

“Po mom mišljenju, te su odluke apsolutno protivne Dejtonskom mirovnom sporazumu, pogotovo Evropskoj konvenciji koja je njen dio. Mislim da je to produbljivanje diskriminacije, etničke segregacije i aparthejda”, rekao je Begić za “Slobodnu Bosnu”.

 

 

 

Alibi za novi ustupak Dodiku?

 

 

Begić je dodao i kako je Zapad proizveo Dodika.

 

 

“Zapad ga je podržavao i održavao na vlasti svih ovih godina, ne smijemo to zaboraviti. Trpili su ga, ispunjavali mu želje, zato jer im je on bio vrlo koristan u unutrašnjim odnosima u BiH, pogotovo kada treba disciplinirati onaj dio građanstva BiH koje Dodik i pojedini međunarodni krugovi nazivaju ‘muslimanima’. Međutim, napad Rusije na Ukrajinu i Dodikovo pomalo, rekao bih i glupo ponašanje, da on insistira na tim vezama sa Putinom i naravno, preslagivanje na globalnom planu je napravilo i zaokret te zapadne politike prema njemu”, rekao je Begić te dodao da još uvijek čeka kako će se ta situacija riješiti.

 

 

 

“Dodik je davno prešao sve crvene linije, tolerisali su ga sve ovo vrijeme. Nemojte zaboraviti da su visoki predstavnici prespavali čitav ovaj period. Nisu poduzimali radnje koje su morali poduzimati u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom, pa i davno sankcionisati Milorada Dodika, možda i u smislu zabrane djelovanja njegove političke djelatnosti, nego je OHR potpuno uspavan dok je on divljao. I čak su mu date krupne koncesije”, rekao je Begić.

 

 

 

“Nije isključeno da će se opet Dodiku dati određene usluge i da je ovaj Izborni zakon zapravo neka vrsta alibija da bi se Dodiku mogle ispuniti ponovo određene želje, ovoga puta po pitanju državne imovine, što bi bio i moralni i pravni slom u smislu nepoštivanje vladavine prava od međunarodne zajednice. To bi bio slom kredibiliteta međunarodne zajednice”, prokomentirao je Begić navodeći kako imamo presude nekoliko sudova, naročito Ustavnog, po pitanju državne imovine.

 

 

 

Međunarodna zajednica nema kredibilitet

 

 

Begić je za “Slobodnu Bosnu” i rekao kako je zbog brojnih primjera kredibilitet međunarodne zajednice kod njega, kao građanina, ali i člana akademske zajednice i političara, poljuljan.

 

 

 

“Još od 90-ih godina. Nakon svega ovoga što smo imali priliku vidjeti, ispunjavanja želja Draganu Čoviću, Miloradu Dodiku, njegovom toleriranju, dovođenju na vlast…”, rekao je Begić dodajući kako čeka da se završi cijeli proces kako bi se mogao izvući zaključak da li je međunarodna zajednica konačno shvatila da je ovdje jedini ispravan put vladavina prava.

 

 

 

“Ili je ovo samo politička igra da se stvori neka vrsta alibija da se Miloradu Dodiku ispuni još jedna želja, ovaj put po pitanju državne imovine. Mi iz BiH nemamo luksuz da vjerujemo nikome na riječ. Treba da ispratimo procese i budno motrimo da li možda ovaj put idu u tom pravcu”, prokomentirao je Begić navodeći kako ne kaže da idu, ali sumnja zbog svega što se ranije dešavalo.

 

 

 

Begić je ponovio kako je međunarodna zajednica izgubila svoj krediblitet trgujući sa Dodikom i Čovićem, te ga mora povratiti.

 

(SB)

(199)

“SB” INTERVJU/ ZLATAN BEGIĆ: “Nije isključeno da je ovaj Izborni zakon politička igra da se Dodiku ispuni želja, ovaj put po pitanju državne imovine”

| Bosna i Hercegovina, Skandal, Slider, Vijesti |
About The Author
-