Sa lider Platforme za progres razgovarali smo o svim aktuelnim pitanjima u našoj zemlji, počevši od rada aktuelne vlasti na državnom nivou, preko grubih nasrtaja na državni suverentitet od strane Milorada Dodika do ništa manje aktuelnog pitanja promjene izbornog zakona na kojem uporno insistira Dodikov najvjerniji partner Dragan Čović. Dotakli smo se i pitanja uvezanosti bosanskohercegovačke dijaspore sa domovinom, na čemu gospodin Hadžikadić posebno insistira.

Međunarodna zajednica, sama od sebe, neće riješiti naše probleme. Oni prije svega žele zadovoljiti svoje interese i u takvom djelovanju pravedna rješenja nisu na prvom mjestu, nego ona koja će zadovoljiti sve aktere, pa čak i ljude poput Čovića i Dodika, kazao je u razgovoru za Slobodnu Bosnu lider Platforme za progres prof. dr. Mirsad Hadžikadić.

Sa lider Platforme za progres razgovarali smo o svim aktuelnim pitanjima u našoj zemlji, počevši od rada aktuelne vlasti na državnom nivou, preko grubih nasrtaja na državni suverentitet od strane Milorada Dodika do ništa manje aktuelnog pitanja promjene izbornog zakona na kojem uporno insistira Dodikov najvjerniji partner Dragan Čović. Dotakli smo se i pitanja uvezanosti bosanskohercegovačke dijaspore sa domovinom, na čemu gospodin Hadžikadić posebno insistira.

Razgovarao: Samir BEGOVIĆ

Gospodine Hadžikadiću, prije nešto više od godinu dana građani Federacije BiH su u utrci za Predsjedništvo BiH dali povjerenje gospodinu Denisu Bećiroviću pored vas i gospodina Izetbegovića. Kako ocjenjujete njegove dosadašnje rezultate kao člana Predsjedništva BiH, jesu li građani pogriješili u izboru?

Mislim da čovjeku treba dati priliku u narednom periodu da vidimo kakvi će rezultati njegovog rada biti. Žao mi je zbog toga što smo zaista ponudili drugačiji pristup na poziciji člana Predsjedništva, posebno kada se radi o diplomatskim aktivnostima i lobiranju. To je u ovakvoj situaciji u državi i svijetu izuzetno potrebno. Do sada nisam vidio, od izbora do danas, da imamo drugačiji rad u Predsjedništvu od prethodnog. Teško da drugačija politika i može doći od ljudi koji su dio tih procesa prethodnih 20-30 godina. Indikativno je i to da je podrška dvanaestak stranaka koje su deklarativno stale iza Bećirovića nestala i da je ta “koalicija” nestala. Ipak, ponavljam, fer je da pustimo gospodina Denisa Bećirovića da uradi ono što zna.

Kako ocjenujete rad aktuelne vlasti koju čine koalicija Trojke, SNSD-a i HDZ-a?

Ovo je nešto o čemu često govorim i pišem. Prvo, da sam na mjestu Trojke, učinio bih sve što je moguće (a prema procjenama je bilo moguće) da SNSD ne bude dio vlasti na državnom nivou. Ovo formiranje vlasti kakva je sada, po svaku cijenu i u svrhu vlastite promocije i učešća u vlasti, dok su nas ubjeđivali da se Dodik promijenio, mislim da već skupo plaćamo. Dodik ne bi formirao vlast sa njima nakon provjerenog dugogodišnjeg partnera (SDA), da nije procijenio da može lakše i bolje ostvariti svoje ciljeve. Predsjednici stranaka su uzeli pozicije za koje nisu kvalifikovani, a neshvatljiva su pojedina kadrovska rješenja poput Nenada Nešića ili drugih koji imaju optužnice i osuđujuće presude. Odnos Trojke prema SNSD-u i HDZ-u je podanički i rezultirao je u formiranju vlasti i podjeli fotelja koji omogućuju ostvarenje Dodikovih i Čovićevih želja. Vlast na državnom nivou meni izgleda ovako: HDZ čeka da im se ispune namjere u vezi Izbornog zakona (pojedine izjave predstavnika Trojke pokazuju da bi se to u nekom obliku i moglo desiti), SNSD radi apsolutno sve što želi, rušeći ustavni poredak više nego ikad prije, a Trojka je istisnula SDA i dobila određene poluge vlasti i upravljanje dijelom javnih dobara i sada jeftinim populizmom rade sve da ubijede građane da je to bio jedini način da se formira vlast, te da je rješenje svih problema u BiH u štetnom kompromisu sa onima koji otvoreno degradiraju sve integrativne procese koji drže ovu državu funkcionalnom. Činjenica je da je države sve manje. Mene lično je strah kuda ovo sve vodi.

Sve su intenzivniji nasrtaji na državni suverentitet iz manjeg bh. entiteta. Vjerujete li da će Dodik imati snage da ode do kraja – do secesije?

Mislim da neće. Ne zato što on to ne želi ili što mu Međunarodna zajednica to neće dozvoliti, nego zato što mu patriotske snage ove države to neće dozvoliti. Ali, to vjerovatno i nije njegov konačni cilj. Njegov konačni cilj je da on i njegova porodica uvijek budu dio vlasti i imaju pristup javnim dobrima i pravnoj zaštiti. On je davno shvatio da je strah, pogotovo strah od drugih i drugačijih, najbolja poruka za izbornu kampanju. Na osnovu tog straha on ostaje na vlasti. Nije prvi put da u izbornoj godini slušamo retoriku podjela i zatezanja odnosa i vjerujem da ona primarno ima za cilj osvajanje glasova na izborima ove godine. Ipak, brine me činjenica da Međunarodna zajednica stalno, godinama, pomjera crvene linije, da institucije ne rade svoj posao jer se ne bi smjelo desiti da neko ko otvoreno ruši kompletan ustavni poredak, bude na slobodi i dio političkog života. Dijelom se zaista bojim da ovaj “kompromis” sa Dodikom, višedecenijsko nereagovanje institucija i popuštanje Međunarodne zajednice ne vodi ka mogućim sukobima, postepenom cijepanju države ili barem njenom ozbiljnom slabljenju. Bojim se da Međunarodna zajednica traži samo neko pragmatično rješenje, pa čak i ako to znači popuštanje Dodikovim željama.

Sa druge strane HDZ je posebno zainteresovan za izmjenu Izbornog zakona. Kako gledate na aktuelni prijednog da se članovi Predsjedništva BiH biraju u Parlamentu?

O ovome sam često govorio i hvala Vam na pitanju. U nekim razvijenim, modernim demokratijama, ovo pitanje je stvar političke odluke i može biti funkcionalan model u sređenom državnom sistemu. Međutim, u prilikama u kojima se nalazi Bosna i Hercegovina, ovo rješenje smatram pogubnim za čak i prividnu demokratiju koju sada imamo. Zašto to mislim? Zato što prije svega ovakvo rješenje je kompromis za HDZ koji bi sebi obezbijedio da stalno ima predstavnika u Predsjedništvu. Kako jedna stranka u demokratskoj državi može imati takvo ekskluzivno pravo? Dalje, ovo bi bilo dodatno oduzimanje prava i glasa građanima, koji već sada, teško mogu izraziti svoju istinsku volju. Čak i kada izađu na izbore, glasovi se kradu, a ljudi osvajaju mandate na osnovu kompezacija, ili sa par stotina glasova postaju premijeri, ili jednostavno Visoki predstavnik nametne vlast svojom (privremenom) odlukom. Takođe, u koruptivnom i nesređenom društvu, koje nije spremno na jedno takvo rješenje, to bi bio put u potpunu partitokratiju, gdje bi pozicija člana Predsjedništva služila za stranačka potkusurivanja i nagrađivanje zaslužnih ljudi. Država je već okupirana od strane političkih stranaka i interesa, ovakvo rješenje bi zabetoniralo takvo stanje. Nama je potrebna veća uloga građana u procesu odlučivanja o budućnosti ove države. Predavanje tog prava etnijama i političkim strankama nije rješenje za Bosnu i Hercegovinu.

U svojim javnim istupima ste bili kritični i prema djelovanju međunarodne zajednice u BiH. Koliko su oni doprinijeli ovim (ne)prilikama u našoj zemlji?

Svakako su oni dio uzroka trenutne situacije. Ja sam uvijek govorio da u SAD-u imamo prijatelje i da to nismo znali iskoristiti, što i sada mislim. Međunarodna zajednica, sama od sebe, neće riješiti naše probleme. Oni prije svega žele zadovoljiti svoje interese i u takvom djelovanju pravedna rješenja nisu na prvom mjestu, nego ona koja će zadovoljiti sve aktere, pa čak i ljude poput Čovića i Dodika. Na nesreću, oni ne vide da time štete i sebi, da nama nameću rješenja neprihvatljiva u njihovim državama i da dugoročno, Evropi, prave problem. Ne postoji uspješan sistem koji dozvoljava različita pravila ponašanja za pojedine dijelove sistema. Tako ne može biti ni prosperitetne Evrope ako dozvoljava različite norme ponašanja u njenim članicama. Zato Evropska unija zahtijeva od svih svojih članica isti vrijednosni, ekonomski i odbrambeni sistem. Jedino rješenje za Bosnu i Hercegovinu jeste insistiranje da se evropske norme primijene i na našu državu i naše građane. Mi nismo država drugog reda. Mi nismo građani drugog reda. Ali isto tako, mi moramo zasukati rukave i napraviti sređenu državu po našim mjerilima. Mi to možemo. Građani imaju tu snagu. Neće mi nikada biti jasno zašto dozvoljavamo da nemamo poštenih izbora i da nam kleptonacionalisti kroje sudbinu.

Godinama se govori o boljoj saradnji sa dijasporom, njenoj boljoj povezanosti sa domovinom. Možete li dati ocjenu kakva je taj odnos bio do sada i da li primjećujete određene promjene, bilo na bolje ili na gore?

Dijaspora je 2018. godine kada sam došao iz SAD-a bila potpuno zapostavljena od strane svih vlasti. Znam to jer sam 30 godina i ja bio dijaspora. Drago mi je da smo Platforma za progres i ja lično uspjeli da taj odnos, bar na papiru, promijenimo. Od kada smo iznijeli naše ideje o potrebi uključivanja dijaspore, korištenju njihovih iskustava i veza u svijetu, narativ političara i stranaka se promijenio. Sada i oni govore o dijaspori i obilaze ih češće. Iako trenutno sve ostaje na marketinškom eksploatisanju ove teme, nadam se da će u narednim godinama ipak polučiti rezultate i dovesti do veće uključenosti dijaspore. Njihova uključenost u društveni i politički život, uz Ministarstvo dijaspore, preporodila bi državu.

Šta bi ste sugerirali domaćim vlastima, kako da poboljšaju saradnju sa dijasporom?

Sugerirao bih im formiranje Ministarstva dijaspore prije svega. Poticao bih, što je Platforma za progres radila u prethodna dva izborna ciklusa, njihovo učešće na izbornim listama, u radu zakonodavne i izvršne vlasti, zatim bih im dao olakšice za ulaganje u realni sektor u državi, formirao bih zajedničke razvojne fondove sa investitorima iz dijaspore, uključio bih ih u reforme obrazovanja, zdravstva i razvoja naprednih tehnologija, formirao bih zajednički finansirane centre izvrsnosti, finansirao bih poticaje za povratak ljudi u Bosnu i Hercegovinu. Mnogo je toga što možemo uraditi, a što bi bio ogroman pomak za saradnju s dijasporom, a samim tim i za Bosnu i Hercegovinu.

Vi ste odbili da na izbore izađete u bilo kojoj kombinaciji sa dominantnim političkim savezima i strankama. Kakvi su planovi za budućnost, posebno u pogledu skorih lokalnih izbora?

Mi smo odbili koaliciju sa bilo kojom od dvije strane na prošlim izborima jer vjerujemo da je državi potrebna istinska alternativa. Ako ćemo biti dio istrošenih politika, onda nemamo ni razloga za postojanje. Oni su već decenijama tu i pokazali su kuda nas vode. Formiranje novih stranaka sa ljudima koji su već u starim strankama iskoristili sve benefite bavljenja politikom u BiH nisu nikakva promjena, samo zamjena. Platforma za progres će na lokalne izbore izaći sama i ponudit ćemo liste tamo gdje imamo kvalitetne ljude. Nadam se da će građani prepoznati principijelnost i dosljednost koju smo pokazali prethodnih godina i dati nam priliku da nastavimo biti korektiv političke stvarnosti u našoj državi.

(SB)

(213)

Related posts:

Internacionalnu osnovnu školu baš briga za Mahira Rakovca PLJUŠTE OSTAVKE Osipaju se članovi bh. košarkaške vlade! ADVOKATSKA MAŠTA MOŽE SVAŠTA: Radončićev advokat lansirao nevjerovatnu teoriju zavjere! Edvin Omerović, sin zlatnog ljiljana dobio otkaz sa posla zbog klevetničkog priloga u emisiji “Mreža” Federalne televizije Pakleni plan ide dalje: Nakon Mostara počinje podjela Travnika, Tuzle, Bihaća… Kurić obrazložio: Drmać svojim kolegama želi dati otkaze, a nije u redu da njegova zaručnica igra više uloga nego ostali Drmać osuo po kolegi: Ja bih trebao biti ministar, a ne Kurić koji je… Dodik: Žao mi je Karadžića, gdje je sada 60.000 navodno silovanih žena i 300.000 ubijenih Još jedna uvreda za logoraše i žrtve zločina: Pogledajte šta su uradili članovi Boračke organizacije Vojske Republike Srpske “KRVAVI” FUTSAL: NOKAUTIRAN MOSTARAC U SARAJEVU!

“SB” INTERVJU / LIDER PLATFORME ZA PROGRES MIRSAD HADŽIKADIĆ: “Ne treba očekivati od stranaca da zaustave Dodika u secesiji, TO MOGU SAMO PATRIOTSKE SNAGE OVE DRŽAVE!”