Dopisnik Federalne televizije iz Washingtona smatra da bi novi saziv Kongresa mogao preispitivati Dodikove lobističke aktivnosti i američku politiku prema BiH.
Dopisnik Federalne televizije iz Washingtona Ivica Puljić ocijenio je da Milorad Dodik tokom boravka u Sjedinjenim Američkim Državama pokušava ostvariti što vidljivije kontakte s ljudima bliskim predsjedniku Donaldu Trumpu, ali upozorava da bi političke promjene u Washingtonu mogle otvoriti i pitanja njegovih lobističkih aktivnosti. Prema Puljićevim riječima, u novom sazivu američkog Kongresa moguće su istrage koje bi se odnosile na politiku prema Bosni i Hercegovini i drugim državama Zapadnog Balkana.
Govoreći za Federalnu televiziju, Puljić je komentarisao Dodikovo prisustvo na konferenciji američkog konzervativnog pokreta CPAC, lobističke aktivnosti povezane s vlastima entiteta RS, ali i posljedice nedavnih američkih izbora i promjena u vrhu Trumpove administracije.
Dodik priželjkuje susret s Trumpom
Puljić smatra da Dodikova posjeta SAD-u protiče očekivano, uz objavljivanje fotografija s osobama koje su povezane s američkim predsjednikom i poruke koje su prvenstveno namijenjene javnosti u Bosni i Hercegovini.
“Oni Amerikanci koji znaju, shvaćaju da je riječ o korumpiranoj politici Milorada Dodika, koji se očajno nada da će se fotografirati s Trumpom, koji jeste danas na Floridi”, rekao je Puljić.
Dodao je da se na konferenciji nalazi nekoliko Dodikovih lobista, za koje, prema njegovim tvrdnjama, izdvaja značajne iznose novca.
Naglasio je i da se učešće na konferenciji CPAC-a plaća, povezujući Dodikov dolazak u Trumpov kompleks Mar-a-Lago s njegovim lobističkim aktivnostima.
Dodik je ranije potvrdio da je učestvovao na skupu i razgovarao sa senatorima, poslovnim ljudima i utjecajnim osobama iz američke administracije. Međutim, u javnoj objavi nije naveo da se lično sastao s Trumpom.
Moguće istrage o Dodikovom lobiranju
Posebnu pažnju Puljić je posvetio promjenama u američkom Kongresu nakon međuizbora održanih 3. novembra.
Smatra da bi jačanje demokrata moglo dovesti do snažnijeg nadzora nad vanjskom politikom Trumpove administracije, uključujući odluke koje se odnose na Zapadni Balkan.
“U Kongresu možemo očekivati istrage o Balkanu. Istraga o Dodikovim lobiranjima i njegovoj povezanosti s Putinom. Mogle bi se voditi istrage o politici prema BiH i Kosovu”, kazao je Puljić.
Njegove riječi predstavljaju procjenu mogućeg djelovanja Kongresa, a ne potvrdu da je takva istraga već pokrenuta.
Puljić je podsjetio da su pojedini republikanski i demokratski zakonodavci tokom godine pokušavali uvjeriti američki State Department da ponovo uvede sankcije Dodiku.
Prema njegovim riječima, takvi zahtjevi nisu doveli do promjene stava izvršne vlasti.
“Predložena je rezolucija o tome, ali se ništa nije pomaklo s mjesta”, naveo je.
Ocijenio je da bi novi saziv Kongresa mogao usvojiti određenu rezoluciju, ali nije tvrdio da bi ona automatski dovela do uvođenja sankcija.
BiH ostaje bez važnih saveznika
Puljić je upozorio i na promjene među američkim zakonodavcima koji su se proteklih godina bavili političkim prilikama u Bosni i Hercegovini.
Među njima je izdvojio senatoricu Jeanne Shaheen, senatora Dicka Durbina i kongresmena Stenyja Hoyera, govoreći o njihovom odlasku iz Kongresa.
Njihov politički angažman, prema njegovoj ocjeni, imao je značaj za održavanje interesa Washingtona za Bosnu i Hercegovinu.
Puljić smatra da bi u narednom periodu mogla biti preispitana i američka politika prema Kosovu i Srbiji.
Podsjetio je da je američki Kongres ranije bio kritičan prema politici Aleksandra Vučića, zbog čega očekuje da odnosi Washingtona i Beograda ostanu važna tema.
Trumpova administracija pred novim sukobima
Govoreći o unutrašnjopolitičkim prilikama u SAD-u, Puljić je rekao da bi među prioritetima novog saziva Kongresa mogla biti ekonomska pitanja, posebno cijene goriva i osnovnih životnih namirnica.
Istovremeno je ukazao na mogućnost pojačanog nadzora nad pojedinim članovima Trumpove administracije, uključujući potencijalne postupke protiv ministra odbrane Petea Hegsetha.
Osvrnuo se i na promjene u vrhu Bijele kuće, gdje Stephen Miller preuzima funkciju šefa kabineta, umjesto Susie Wiles.
Trump je Millerovo imenovanje zvanično objavio 6. novembra, a preuzimanje funkcije najavljeno je za 9. novembar 2026. godine.
Puljić smatra da odlazak Wiles nije neočekivan nakon izbornog neuspjeha republikanaca.
Kao jedan od mogućih dodatnih faktora spomenuo je i lobističke aktivnosti osoba povezanih s Trumpovim političkim krugom.
“Lobiranje je moglo biti jedna od kapi koja je prelila čašu”, rekao je.
Podsjetio je na njenu raniju saradnju s Chrisom LaCivitom i Jamesom Blairom, za koje navodi da su boravili u Banjoj Luci tokom izbora u Bosni i Hercegovini.
Međutim, nema potvrde da su lobističke aktivnosti povezane s Dodikom bile razlog za smjenu Wiles.
“Priprema se za politički rat”
Puljić je ocijenio da bi dolazak Stephena Millera na čelo Trumpovog kabineta mogao značiti zaoštravanje politike prema migrantima i dodatne sukobe između Bijele kuće i Kongresa.
Miller je jedan od najbližih Trumpovih saradnika i važnih zagovornika njegove restriktivne imigracione politike.
“Millerovo imenovanje postavlja temelje za dvogodišnji stranački sukob s novim Kongresom pod vodstvom demokrata”, rekao je Puljić.
Smatra da bi takav razvoj događaja mogao utjecati i na način na koji američka administracija donosi vanjskopolitičke odluke.
“Trumpov odabir Millera signalizira da predsjednik ne traži primjere. On se priprema za politički rat”, zaključio je Puljić.
Njegove procjene dolaze u trenutku kada Dodik nastoji predstaviti posjetu SAD-u kao politički uspjeh, dok se u Washingtonu otvaraju pitanja budućeg odnosa Kongresa i Trumpove administracije.
Za sada, međutim, nema potvrde da je američki Kongres pokrenuo posebnu istragu o Dodikovim lobističkim aktivnostima ili njegovim odnosima s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
(SB)
(4)










