Osnivačica Fonda za humanitarno pravo govorila je o pobjedi Studentske liste, odnosu prema BiH, genocidu u Srebrenici i politici prema Rusiji.

 

 

 

Pobjeda Studentske liste na parlamentarnim izborima u Srbiji otvorila je mogućnost političkih promjena, ali stvarni zaokret neće biti moguć bez drugačijeg odnosa prema Bosni i Hercegovini i suočavanja s ratnom prošlošću. To je u razgovoru za Federalnu televiziju poručila Nataša Kandić, osnivačica Fonda za humanitarno pravo, upozoravajući da Srbija mora napustiti politiku u kojoj se postavlja kao država koja može određivati odnose u regiji.

 

 

Kandić je u Dnevniku 2 Federalne televizije govorila o budućnosti odnosa Srbije i BiH, mogućim istragama imovine političara, suočavanju s ratnim zločinima, ulozi studenata i medija te pitanju odnosa nove političke većine prema Evropskoj uniji i Rusiji.

 

 

Studentska lista osvojila 140 mandata

 

 

Na vanrednim parlamentarnim izborima održanim 25. oktobra 2026. godine Studentska lista ostvarila je ubjedljivu pobjedu, osvojivši 140 od ukupno 250 zastupničkih mjesta u Narodnoj skupštini Srbije.

 

 

Lista “Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija” osvojila je 103 mandata, dok je preostalih sedam pripalo strankama nacionalnih manjina.

 

 

Konačne rezultate Republička izborna komisija potvrdila je 5. novembra, a dan kasnije donijela odluku o dodjeli zastupničkih mandata. Novi saziv parlamenta tek treba biti konstituisan.

 

 

Komentarišući moguće promjene u radu državnih institucija, Kandić je ocijenila da se već mogu primijetiti određeni pomaci u djelovanju policije i tužilaštva.

 

 

Ipak, upozorila je da je prerano zaključivati hoće li institucije zaista djelovati nezavisno i bez političkih pritisaka.

 

 

Prema njenim riječima, informacije koje se pojavljuju o mogućim zloupotrebama i finansijskim nepravilnostima pokazuju da pred novom parlamentarnom većinom stoje ozbiljni izazovi.

 

 

Posebno se osvrnula na najave preispitivanja imovine političara iz Bosne i Hercegovine u Srbiji.

 

 

Kandić nije iznosila konkretna imena niti tvrdila da je protiv bilo kojeg političara iz BiH već pokrenuta istraga, već je govorila o mogućim promjenama u pristupu institucija.

 

 

“Srbija ne može diktirati odnose u regiji”

 

 

Govoreći o odnosima Srbije i Bosne i Hercegovine, Kandić je naglasila da je riječ o jednom od najvažnijih izazova za političke snage koje su pobijedile na izborima.

 

 

Osvrnula se i na pokušaje predstavnika studentskog pokreta da tokom predizborne kampanje uspostave komunikaciju s građanima u entitetu RS.

 

 

Prema njenim riječima, studenti su pokušali predstaviti svoj program u pojedinim gradovima Bosne i Hercegovine, ali su nakon negodovanja odustali od takvih aktivnosti.

 

 

Kandić smatra važnim da buduća vlast u Beogradu uspostavi odnose sa susjednim državama zasnovane na međusobnom uvažavanju.

 

 

“To mi se čini jednim od najurgentnijih izazova za Studentsku listu, za sve koji su učestvovali i doprinijeli pobjedi – da se taj odnos promijeni. Nema napretka ako Srbija zadrži odnos u kojem se ponaša kao da je nadmoćna i kao da diktira političke, društvene i ljudske odnose u regiji”, poručila je Kandić.

 

 

Istakla je da pojedini predstavnici Studentske liste kao politički prioritet navode razvijanje dobrih odnosa sa susjedima i povezivanje regije oko zajedničkih interesa.

 

 

Ipak, prema njenoj ocjeni, ostaje otvoreno pitanje kako će se te poruke pretvoriti u konkretne odluke nakon formiranja novih institucija.

 

 

Suočavanje s genocidom i ratnim zločinima

 

 

Jedno od najtežih pitanja za buduću vlast u Srbiji, prema riječima Kandić, bit će odnos prema zločinima počinjenim tokom ratova devedesetih godina.

 

 

Posebno je izdvojila genocid u Srebrenici, opsadu Sarajeva, prijedorske logore i druge ratne zločine počinjene u Bosni i Hercegovini, kao i odnos prema zločinima na Kosovu.

 

 

Kandić smatra da dosadašnja politika u Srbiji nije omogućila dovoljno otvoreno suočavanje s odgovornošću za ratne zločine.

 

 

Kao jedan od znakova mogućih promjena navela je odsustvo organizovane grupe studenata sa sahrane Ratka Mladića, nekadašnjeg komandanta Vojske RS-a, pravosnažno osuđenog na doživotni zatvor za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine.

 

 

Mladić je preminuo 27. augusta 2026. godine u Hagu, a 7. septembra sahranjen je u Beogradu uz državne počasti, što je izazvalo međunarodne osude.

 

 

Kandić smatra da je važno preispitati dugogodišnje predstavljanje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca kao nacionalnih heroja.

 

 

Ipak, upozorila je da pojedine izjave predstavnika Studentske liste, poput stava da su presude pitanje kojim se trebaju baviti historičari, još ne predstavljaju stvarno otvaranje pitanja odgovornosti.

 

 

“Prethodna vlast napravila je jasne odstupnice u odnosu na Haški tribunal, presude, genocid i sve druge zločine, kao i u odnosu na ono što se događalo na Kosovu. Sve to zahtijeva potpuno novi pristup i novu strategiju”, kazala je.

 

 

Posebnu ulogu u tom procesu vidi u univerzitetskim profesorima koji su podržali studentski pokret i koji će biti među predstavnicima nove parlamentarne većine.

 

 

Poruka studentima i profesorima u BiH

 

 

Kandić se osvrnula i na društvene prilike u Bosni i Hercegovini, naglašavajući važnost akademske zajednice i mladih u zaštiti državnog suvereniteta.

 

 

Smatra da iskustvo studentskog pokreta u Srbiji pokazuje koliko je značajan angažman univerziteta i mladih u političkom i društvenom životu.

 

 

“Koristeći upravo ovo iskustvo iz Srbije, mislim da se u Bosni i Hercegovini moraju probuditi akademske zajednice, kao što su se probudile u Srbiji. Također, studenti moraju postati snažna društveno-politička snaga koja će braniti suverenitet Bosne i Hercegovine”, kazala je.

 

 

Posebno je upozorila na razlike u obrazovnim sistemima unutar BiH, smatrajući da one otežavaju stvaranje zajedničkog razumijevanja ratne prošlosti.

 

 

Govoreći o vrijednostima koje je Bosna i Hercegovina predstavljala prije rata, Kandić je istakla značaj zajedničkog života i različitosti.

 

 

“Ta predivna ljepota različitosti u Bosni i Hercegovini je srušena. To je najtužnije što se dogodilo”, rekla je.

 

 

Prema njenoj ocjeni, upravo bi mlade generacije, uz podršku roditelja i profesora, trebale ponovo otvoriti pitanje vrijednosti zajedničkog života.

 

 

Kritike medijima bliskim Vučiću

 

 

Kandić je govorila i o promjenama na medijskoj sceni Srbije nakon izbornog poraza liste povezane s Aleksandrom Vučićem.

 

 

Posebno je kritikovala pojedine televizije koje su godinama podržavale dosadašnju vlast, ocjenjujući da se kod dijela novinara primjećuje nagla promjena u načinu izvještavanja.

 

 

Prema njenim riječima, profesionalnost novinara dovodi se u pitanje kada medijski radnici koji su ranije koristili uvredljiv govor iznenada mijenjaju pristup nakon političkih promjena.

 

 

Kao primjer medija koji i dalje podržava Vučića izdvojila je Informer.

 

 

“Informer ne posustaje. To je najveća podrška bivšem predsjedniku Srbije”, kazala je Kandić.

 

 

Naglasila je da nije za zabranu takvih medija, već za jasna profesionalna pravila i odgovornost u informativnom programu.

 

 

Prema njenoj ocjeni, promjen na političkoj sceni pokazale su koliko je važno preispitati odnos medija prema političkoj moći.

 

 

Evropska unija da, sankcije Rusiji ne

 

 

Kandić je izrazila rezervu i prema vanjskopolitičkim stavovima pojedinih predstavnika Studentske liste, posebno kada je riječ o odnosu Srbije prema Rusiji.

 

 

Iako se među njihovim porukama ističe podrška evropskim integracijama, ona smatra da zasad nema dovoljno jasnog opredjeljenja za potpuno usklađivanje vanjske politike Srbije s politikom Evropske unije.

 

 

“Veoma bih voljela da mogu reći kako već čujemo jasne i odlučne poruke onih koji su na Studentskoj listi da Srbija treba uskladiti svoju vanjsku politiku s vanjskom politikom Evropske unije. Ali to se ne čuje. Umjesto toga, čuje se jasan stav: evropske integracije – da, sankcije Rusiji – ne”, navela je.

 

 

Kandić smatra da ostaje otvoreno pitanje proizlazi li takav pristup iz zabrinutosti zbog energetske zavisnosti Srbije ili iz želje da se nastavi dosadašnja politika bliskih odnosa s Moskvom.

 

 

Njena ocjena je da pobjeda Studentske liste predstavlja mogućnost političkih promjena, ali da će njihov stvarni domet zavisiti od odluka o nezavisnosti institucija, odnosima sa susjedima, ratnoj prošlosti i vanjskopolitičkom opredjeljenju Srbije.

 

 

 

(Federalna televizija)

(4)

“NEMA NAPRETKA DOK SRBIJA MISLI DA MOŽE DIKTIRATI ODNOSE”: Nataša Kandić o novoj vlasti i Bosni i Hercegovini