U optužnici je navedeno kako je na početku rata u BiH 1992. godine Paravac bio na čelu tzv. Kriznog štaba Srpske opštine Doboj, koji je uspostavila Srpska demokratska stranka (SDS). Krizni štab je bio ključna poluga civilne vlasti bosanskih Srba kada je započela kampanja etničkih progona Hrvata i Bošnjaka koji su do početka rata činili 53 posto stanovništva dobojske opštine.
Nakon rata Borislav Paravac je ostao visoki zvaničnik SDS-a i kao njen član je 2003. godine imenovan za člana Predsjedništva BiH iz RS-a nakon što je ostavku podnio Mirko Šarović, sadašnji ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Tragom ovog slučaja, željeli smo saznati gdje se danas nalaze i čime se bave nekadašnji članovi Predsjedništva BiH.

Ovu instituciju posljednjih dvadeset godina obilježili su brojni skandali. Neki članovi Predsjedništva su smijenjeni, neki su završili u Hagu, dok su neki kao Ante Jelavić godinama bježali organima gonjenja, što čine i danas.

RATNI ZLOČINAC MOMČILO KRAJIŠNIK NA SLOBODI, IMA VLASTITU FIRMU

Prvi saziv predsjedništva BiH (1996.-1998.) činili su Alija Izetbegović, Krešimir Zubak i Momčilo Krajišnik.

Nedugo nakon što je završio svoj mandat u Predsjedništvu BiH Momčilo Krajišnik je uhapšen 2000. godine i izručen Haškom tribunalu. Pravosnažnom presudom u martu 2009. proglašen je odgovornim za deportacije i prisilno premještanje bošnjačkog i hrvatskog stanovništva u više općina u BiH u periodu od aprila do decembra 1992. godine. Nakon što je odslužio dvije trećine dvadesetogodišnje kazne za ratne zločine, Haški tribunal mu je 2013. godine odobrio prijevremeno puštanje na slobodu.

Krajišnik je danas na slobodi. Nije aktivan u politici, ali je itekako blizak vladajućoj strukturi u RS-u. Nedavno je izjavio da RS ima pravo na referendum. Danas posjeduje vlastito preduzeće Sarajevoinvest koje se bavi impregnacijom drvenih, elektro i TT stubova.

Prvi predsjednik Federacije BiH i nekadašnji član Predsjedništva Krešimir Zubak svojevremeno je osnovao čak tri stranke. Prvo je osnovao Novu hrvatsku inicijativu, da bi je zatim spojio s Hrvatskom seljačkom strankom (HSS). Ova stranka kasnije je preimenovana u Hrvatski narodni savez BiH, da bi zatim bila pripojena HDZ-u 1990. Zubak danas nije aktivan u politici, a nalazi se na listi advokata Federalne advokatske komore.

Nakon što se Alija Izetbegović povukao s funkcije 2000. godine, kao privremena zamjena u Predsjedništvo je ušao Halid Genjac koji se na tom mjestu zadržao do marta 2001. godine. Genjac je danas delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i visokopozicionirani član u SDA.

Beriz Belkić je u Predsjedništvo BiH ušao 2001. godine kao zamjenski član umjesto Halida Genjca. Danas je izvan politike i, kako kaže u razgovoru za Klix.ba, bavi se poljoprivredom i golubarstvom. U početku razgovora prisjetio se vremena kada je postao član Predsjedništva BiH.

BELKIĆ: ČESTO SE ČUJEM SA RADIŠIĆEM

“Bila je to specifična situacija, jer član Predsjedništva nisam postao na izborima. Zadržao sam se na toj funkciji nekih 18 mjeseci zajedno s pokojnim Jozom Križanovićem i Živkom Radišićem. Naši odnosi su bili vrlo korektni i umjereni, nije bilo spektakularnih verbalnih obračuna među članovima Predsjedništva. Vladalo je poštovanje i prijateljstvo među nama”, rekao je Belkić za Klix.ba.

Prisjeća se da je bilo neslaganja među članovima Predsjedništva BiH u vezi s pojedinim politikama, kao i u ranijim i kasnijim sazivima.

“Križanović je bio član SDP-a i zagovarao je jednu vrstu građanske opcije koja je meni također bila prihvatljiva. Gospodin Radišić je u principu bio socijalista, ali imao je stalni pritisak iz RS-a da ne prihvati pojedine stvari koje bi jačale institucije BiH. Sve u svemu, urađeno je u tom periodu dosta stvari, jer su tada postavljeni temelji za obavještajne službe, za odbrambenu strukturu itd.”, kazao je Belkić te dodao da se i danas često čuje sa Živkom Radišićem.

Belkić još uvijek prati političku situaciju u državi i napominje da nije zadovoljan progresom i reformama u državi.

“Mnogo se sekiram. Bio sam uvjeren da će situacija u državi krenuti u mnogo pozitivnijem pravcu. Međutim, stvari se teško miču. Nedostaje nam jedan historijski dogovor i borba za pojedinačna ljudska prava”, naglasio je Belkić.

Većinu vremena danas provodi na svom imanju u Prači, daleko od gradske vreve.

“Čekam proljeće, čekam behar. Okupiraju me prirodne ljepote. Ali kada dođe sedam sati, onda gledam šta se desilo u državi”, kaže Belkić.

ANTE JELAVIĆ JOŠ UVIJEK U BJEKSTVU

Ante Jelavić izabran je u Predsjedništvo BiH 1998. godine i na toj funkciji je po pravilu trebao ostati do 2002. godine. Međutim, nekadašnji visoki predstavnik u BiH Wolfgang Petritsch smijenio ga je 2001. godine. Svojevremeno je Jelavić pobjegao u Hrvatsku kako bi izbjegao kaznu za više krivičnih djela za koje ga tereti Tužilaštvo BiH. Danas živi u Zagrebu, odakle se i dalje odbija javiti pravosudnim organima u BiH.

U slučaju “Hercegovačka banka” Jelavić je osuđen na 9,5 godina za zloupotrebu finansijske pomoći iz Hrvatske namijenjene Hrvatima u BiH, a u slučaju “Hrvatske samouprave” optužen je za podrivanje ustavnog poretka, vojne i odbrambene moći zemlje te zlopotrebu položaja i ovlasti, za što mu prijeti zatvorska kazna do 13 godina

Za 21. mart ove godine najavljena je statusna konferencija protiv Jelavića, a njegov advokat Josip Muselimović je nedavno za Večernji list izjavio da se Jelavić apsolutno ne namjerava pojaviti pred sudom.

Živko Radišić je u Predsjedništvu BiH bio član zajedno s Jelavićem i Alijom Izetbegovićem, da bi kasnije u ovoj instituciji sarađivao sa zamjenskim članovima Halidom Genjcem, Berizom Belkićem i Jozom Križanovićem. Danas je član Senata Republike Srpske.

Ivo Miro Jović je bio u Predsjedništvu BiH 2005. do kraja 2006. godine kao zamjenski član, nakon što je visoki predstavnik u BiH Paddy Ashdown smijenio Dragana Čovića zbog optužbi za korupciju.

Jović je danas univerzitetski profesor, a u razgovoru za Klix.ba govorio je o sazivu Predsjedništva BiH u kojem je bio član te reformskim koracima u tom periodu.

IVO MIRO JOVIĆ: PREVIŠE JE SKEPTIČNOSTI U BIH

“Bila mi je čast u svojoj domovini biti član Predsjedništva. Gdje god sam mogao zastupati interese BiH to sam učinio. rezultati su bili izvanredni, mada nisu imali odjeka u javnosti. To je naša sudbina u BiH, previše je skeptičnosti, nema ozračja vedrine”, istakao je Jović za Klix.ba.

Kaže da je prije nešto više od deset godina bilo više napretka nego danas.

“Radili smo na donošenju Zakona o oružanim snagama i ispunjavanju uslova za članstvo u NATO-u. Reforma vojske je vjerovatno bila najznačajnija reforma u tom periodu. Napravili smo jednu vojsku i to je bilo veoma važno. Nažalost, u narednih osam godina na tom planu nije učinjeno ništa. Uslijedio je period nepovjerenja i nesporazuma, čak i među članovima Predsjedništva poslije nas”, rekao je Jović.

Napominje da su za vrijeme njegovog mandata trojica članova Predsjedništva BiH uvijek putovali zajedno.

“Uzajamni odnos trojice članova Predsjedništva bio je izvanredan, bez bilo kakvih međusobnih trzavica. Ako neku odluku nismo donijeli odmah, dolazilo je do usaglašavanja i uvijek smo postizali sporazum. Prvi put je jedan član Predsjedništva iz reda srpskog naroda prisustvovao obilježavanju tragedije u Srebrenici. Ja sam bio predsjedavajući tada i održao sam govor, iako je logično bilo da to uradi rahmetli Tihić. Moram reći da je imponovalo raditi s takvim čovjekom, velikim domoljubom koji je razumio BiH”, rekao je Jović.

Kako kaže, danas mu ne nedostaje politički angažman.

“Ja sam dobio jednu etapu koju sam trebao istrčati i ponosan sam na to”, rekao je Jović.

SILAJDŽIĆ JOŠ UVIJEK IZVAN POLITIKE, KOMŠIĆ PREDVODI OPOZICIJU

Mirko Šarović se u Predsjedništvu BiH zadržao svega nekoliko mjeseci, krajem 2002. i početkom 2003. godine, kada je dao ostavku. Godinu dana kasnije visoki predstavnik u BiH Paddy Ashdown smjenjuje Šarovića s mjesta potpredsjednika SDS-a i zabranjuje mu političko djelovanje zbog neispunjavanja odredbi Dejtonskog sporazuma. Nakon što mu je visoki predstavnik Valentin Inzko ukinuo zabranu političkog djelovanja, 2011. godine imenovan je za državnog ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, a smijenjen je 2013. godine. Dvije godine kasnije ponovo je imenovan na istu poziciju koju obavlja i danas.

Jedan od najistaknutijih bh. političara i diplomata u svijetu Haris Silajdžić u Predsjedništvu je bio od 2006. do 2010. godine, a danas je izvan politike. Danas odražava predavanja studentima na domaćim i stranim univerzitetima, učesnik je brojnih konferencija, a prošle godine je promovirao zbirku poezije pod naslovom “Sarječja”.

Željko Komšić se u Predsjedništvu BiH zadržao osam godina, u periodu od 2006. do 2014. godine. Danas je predsjednik Demokratske fronte, najjače opozicione stranke na svim nivoima vlasti u BiH, a trenutno je i zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Član SNSD-a Nebojša Radmanović je bio član Predsjedništva u periodu kada i Komšić. Danas je potpredsjednik ove stranke i delegat u Domu naroda Parlamenta BiH.