IZLAZAK IZ TOROVA: Ujedinjena opozicija protiv Izetbegovića, Dodika i... — Sarajevograd.org

Čovića…

“Pandemija je potvrdila kako su postojeće koalicije ujedno smrtna opasnost za građane BiH”, smatra novinar i politički komentator Ranko Mavrak.

Koliko god bili ideološki različiti, u ovom trenutku i jedna i druga strana razmišlja o ulasku u široku koaliciju na bosanskohercegovačkim izborima u oktobru naredne godine, što bi moglo dovesti do iznenadne smjene populističke vlasti koja jednu od najsiromašnijih ekonomija u Evropi drži u blokadi.

Mirko Šarović, predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS), najveće opozicione stranke iz entiteta Republika Srpska, rekao je za više medija da je spreman razgovarati sa svima koji žele teška nacionalna pitanja ostaviti po strani, i razgovarati o razvoju ekonomije, borbi protiv korupcije i boljem životu građana u svakom dijelu Bosne i Hercegovine, uključujući i opozicione stranke iz Federacije BiH, drugog entiteta u zemlji.

Predsjednik Naroda i pravde (NiP) Elmedin Konaković, koji je sa koalicionim partnerima preuzeo vlast u Kantonu Sarajevo, brzo je odgovorio da su poruke opozicije iz RS-a došle do njega i da je o njima već razgovarao sa Predragom Kojovićem i Nerminom Nikšićem, predsjednicima Naše stranke i Socijaldemokratske partije BiH.

Sve institucije u dosluhu sa vlastima

Bosna i Hercegovina još nije razvila svoju demokratiju. Skoro da nema institucije u zemlji koja trenutno nije u dosluhu sa vladajućim strankama – SNSD Milorada Dodika, SDA Bakira Izetbegovića i HDZ Dragana Čovića – uključujući i tužilaštva, ili Visoko sudsko tužilačko vijeće (VSTV), krovnu pravosudnu instituciju u zemlji, čiji je predsjednik Milan Tegeltija nakon ostavke posao dobio u kabinetu Milorada Dodika. Ali, svaki dosadašnji pokušaj kritikovanja vlasti u višeetničkoj Bosni i Hercegovini, još uvijek opterećena ratnom prošlošću, završava opužbama da politički čelnici iz jednog naroda žele oduzeti prava drugom narodu. Kada su Sjedinjene Američke Države uvele sankcije Dodiku i njegovim najbližim saradnicima zbog ugrožavanja mira i teškog kriminala, Dodik je optužio bošnjačke političare da zajedno sa zapadnim saveznicima žele uništiti cijeli srpski narod. Premda su SNSD, SDA i HDZ u koaliciji, te stranke stalno optužujući jedna drugu. Svoje glasače uglavnom animiraju na strahu od ugroženosti nacionalnog identiteta, vrlo malo ili skoro nikako se ne fokusirajući na ekonomske probleme ili vladavinu prava.

Stoga, čak i pitanje otcjepljenja entiteta RS-a od Bosna i Hercegovine koje je ponovo aktuelizirao čelnik SNSD-a Dodik, te prijetnje ratom koje je nakon toga uputio lider SDA Izetbegović, za opoziciju i iz RS-a i iz Federacije BiH nisu ništa drugo do pokušaj da se skrene pažnja sa katastrofalnog ekonomskog stanja u zemlji, napose lošeg upravljanja pandemijom korona virusa. Sa približno 8.500 preminulih na 3,5 miliona stanovnika Bosna i Hercegovina je među prvih pet zemalja u svijetu po smrtnosti od posljedica korona virusa, prema izračunu web stranice Worldometers.info, i američkog univerziteta Johns Hopkins.

Izetbegović i Dodik suočeni su i sa ličnim problemima. Tužilaštvo BiH trenutno ispituje utjecaj medicinskih respiratora na visoku smrtnost COVID pacijenata na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS), kojim upravlja Izetbegovićeva supruga Sebija Izetbegović. Respiratore, koje je SDA-ova vlada nabavila od kineskih proizvođača, i zbog kojih se sudi SDA-ovom federalnom premijeru Fadilu Novaliću, neke zemlje, poput SAD-a su odbacile kao potpuno neučinkovite kod COVID pacijenata.

Suočen sa likvidnošću entitetskog budžeta Dodik je obveznice entitetske vlade bio prisiljen prodati na Londonskoj berzi po vrlo nepovoljnim kamatnim stopama. Lider opozicione Partije demokratskog progresa (PDP) Branislav Borenović rekao je da je kamatna stopa na 600 miliona KM koliko se zadužila Republika Srpska emisijom obveznica na Londonskoj berzi veća 15 puta od tržišne vrijednosti, i da će neko zaraditi nevjerovatnih 140 miliona na kamatama koje će platiti građani RS-a.

‘Ova koalicija je smrtonosna za građane’

„Mislim da je trebalo dugo vremena da opozicija izađe iz matrice koju su nametnuli u BiH etnonacionalisti“, rekla je Al Jazeeri politička analitičarka Tanja Topić, komentarišući potencijalnu mogućnost široke koalicije opozicije u BiH.

„Oni [opozicija] su išli linijom manjeg otpora prihvatajući teritorije, torove, ne prelazeći sami granice koje su im zadali [etnonacionalisti]. Mislim da je negdje počeo da sazrijeva osjećaj da se etnonacionalistima može oduprijeti samo udruženim snagama i sa idejama koje znače zajedničko osnaživanje a ne destrukciju“, kaže Topić.

Ranko Mavrak, novinar i politički komentator kaže da stranke koje su sada na vlasti na razini države i entiteta jasno su pokazale šta sve ne mogu ili neće. Pandemija je potvrdila kako su postojeće koalicije ujedno smrtna opasnost za građane BiH, dodao je.

„U takvoj bi situaciji u svakoj normalnoj zemlji oporbi bila širom otvorena vrata za pobjedu na nekim predstojećim izborima no kako je BiH u svemu poseban slučaj, tako je to i s izbornom logikom“, kaže Mavrak za Al Jazeeru.

Ističe da alternativa sadašnjoj vlasti ne samo da je moguća nego je i nužna no temeljno pitanje za Mavraka je oko čega bi se opozicija okupila. Ako se mogu dogovoriti o temeljnim prioritetima poput bezuvjetne provedbe reformi nužnih za približavanje članstvu u EU i pri tom se suglasiti kako će ignorirati nametnute rasprave o tzv. nacionalnim pitanjima, onda ta platforma i alternativa sadašnjoj vlasti za njega imaju smisla. „Ukoliko to ne bi bio slučaj dobili bismo samo istu staru sadržinu u novom pakiranju“, kaže Mavrak.

SDS nudi tačke za konsenzus

SDS Mirka Šarovića ima hipoteku prvog predsjednika i osnivača te stranke Radovana Karadžića, kojeg je Međunarodni sud u Haagu osudio za zločin genocida nad Bošnjacima u Srebrenici 1995. godine. No, teško je očekivati da će se SDS u ovom trenutku javno odreći Karadžića. Upravo bi to mogla biti sporno za liberalne i lijeve glasače u Federaciji BiH.

Čelnik SDS-a Šarović je ipak ustrajan u nakanama. On nudi potpuno drugačiji politički koncept u zemlji koja je prije dvije i po decenije bila poprište najvećih sukoba na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata, koji je odnio oko 100.000 ljudskih života uključujući sve strane. Sada, kada je rat završen, i kada ljudi ne ginu, mnogi ponovo žive na ivici siromaštva. Samo od 2015. do 2019. BiH je napustilo oko pola miliona ljudi, prema izračunu Agencije je statistiku BiH. Većina Bosanca i Hercegovaca odlazi u zapadnu Evropu gdje pokušavaju organizirati bolji život za svoju porodicu i sebe.

„Svi jednako trebamo poštovati Dejtonski mirovni sporazum i prihvatiti realnost, makar se nekima neke stvari i ne sviđale“, rekao je Šarović za sarajevski portal Klix. A ta realnost je da je Bosna i Hercegovina međunarodno priznata zemlja, sa svojim vanjskim granicama, i dva entiteta unutar zemlje. Bilo kakvo prekrajanje granica, o čemu se u posljednje vrijeme govori, građane bi skupo koštalo.

“To znači da trebamo na stranu staviti velike i opterećujuće teme kojih ima sigurno. Poruka je da ne otvaramo ono što će nas udaljiti i o čemu se teško možemo dogovoriti. Svaki takav pokušaj oduzet će nam vrijeme, udaljiti i stvoriti nove procjepe među nama”, rekao je Šarović.

Čelnik SDS-a je prvi koji je ekonomiju, napredak, investicije ponudio kao opći konsenzus u zemlji oko kojeg bi trebale da se okupe sve strane.

Ali, Mavraka brine još jedno pitanje – “tko je mogući partner na hrvatskoj strani s objektivnim koalicijskim potencijalom jer bez njega se status quo neće moći promijeniti“.

Autor:Armin Aljović/Al Jazeera

(5)