Izraelska ofanziva je nesumnjivo oštetila vojnu infrastrukturu Hamasa i ubila značajan broj militanata. Nejasno je koliko ih ima.

 

 

Sada kada su borbe u Gazi ponovo počele, postavljaju se pitanja koliko je Hamas jak, koliko ima podrške i da li je realno nadati se novom primirju. U analizi britanskog Guardiana se navodi da su pregovori “test snage”, te da sada nasilje predstavlja dio samih pregovora, ali i da su pregovori postali dio nasilja.

 

 

Koliko je jak Hamas?

 

Kako navodi Guardian, u vojnom smislu je Hamas sada znatno slabiji nego što je bio 7. oktobra. Izraelska ofanziva je nesumnjivo oštetila vojnu infrastrukturu Hamasa i ubila značajan broj militanata. Nejasno je koliko ih ima. Sada je poznato da je Hamas trebao mobilizirati pomoćne snage poput policije za napade u Izraelu u kojima je 7. oktobra ubijeno 1.200 ljudi, uglavnom civila, zajedno sa bolje obučenim borcima, što sugerira da su procjene da Hamas ima 30.000 ili više borbenih trupa preuveličane.

 

 

S druge strane, izraelske tvrdnje da su ubili mnogo hiljada Hamasovih militanata također izgledaju preuveličane. Visoki izraelski vojni oficiri rekli su za Guardian da žrtve iz Hamasa uključuju desetine komandanata, što je vjerodostojno, ali da je više rukovodstvo gotovo netaknuto. “Uklanjanje Hamasa iz Gaze počinje s vodstvom Gaze i ima puno posla koji treba obaviti”, rekao je Eyal Hulata, bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost, u četvrtak.

 

 

Hamas je također bio u stanju ispaliti baraž raketa na južni Izrael u roku od nekoliko sati jutros, a mnogi tuneli koje je izgradio ispod Gaze ostaju netaknuti.

 

 

Ko je na čelu Hamasa?

 

Teoretski Hamasom upravlja vijeće rukovođenja ili “šura” sastavljeno od regionalnih vijeća koje biraju članovi Hamasa u Gazi, na Zapadnoj obali i zatvorenici u izraelskim zatvorima. U stvarnosti, organizaciju razdiru frakcijski sporovi i sukobi, navodi Guardian.

 

 

Jedna od podjela je između vojnog i političkih krila. Drugi se tiče sukoba lidera u Gazi, koji decenijama žive na nišanu izraelskih bezbijednosnih agencija ili proveli su godine u izraelskim zatvorima, i visokopozicioniranih ličnosti u inostranstvu u Kataru, Turskoj, Libanu ili drugde koji žive u relativnom komforu i sigurnosti.

 

 

Ovo je pogoršano ličnim sukobima. Yahya Sinwar, vođa Hamasa u Gazi, navodno jedva razgovara s Khaledom Mashalom, koji je najpoznatiji od političkih vođa te organizacije sa sjedištem u Kataru.

 

 

Nejasno je da li je Sinwar izvijestio političko vodstvo u Kataru i Libanu o planiranim napadima 7. oktobra, ali stručnjaci smatraju da je to malo vjerojatno, što je dodatno pojačalo ogorčenost među tim liderima.

 

 

Relativno pragmatični Ismail Haniyeh, predsjedavajući Hamasovog političkog biroa, pokušava posredovati među frakcijama, iako s malo uspjeha, kažu stručnjaci.

 

 

Haniyeh također ima svoj posao.

 

“Haniyeh vodi političku bitku za Hamas s arapskim vladama. On je političko i diplomatsko lice Hamasa“, rekao je Adeeb Ziadeh, stručnjak za palestinska pitanja na Univerzitetu Katar.

 

 

Unutrašnji sporovi komplikuju ovaj zadatak. Posljednjih sedmica, Haniyeh se kretao između Turske i glavnog grada Katara, Dohe, izbjegavajući ograničenja putovanja u blokiranom pojasu Gaze, što mu je omogućilo da djeluje kao pregovarač u ranijem sporazumu o prekidu vatre i da razgovara s glavnim Hamasovim saveznikom, Iranom.

 

 

Međutim, konačne odluke dolaze od Sinwara. Kada je tokom nedavnih razgovora Sinwar odlučio prekinuti komunikaciju, pregovori su zastali. “Ovo je prilično efikasno podvuklo ko je glavni”, rekao je jedan evropski diplomatski izvor koji je obaviješten o pregovorima.

 

 

Da li Hamas još uvijek ima kontrolu u Gazi?

 

Civilna uprava se raspala u cijeloj Gazi, gdje je 15.000 ljudi, od kojih su 40% bila djeca, ubijeno u pet sedmica izraelske ofanzive, prema lokalnim vlastima. Također je najmanje 1,5 miliona ljudi raseljeno, a ogroman dio urbanih područja je pretvoreno u ruševine.

 

 

Izraelske odbrambene snage zauzele su sjever Gaze, gdje je bila većina ureda vlade, ali na drugim mjestima Hamas se i dalje pojavljuje kao nadležan za teritoriju kojom je vladao 16 godina. Hamas je uspio locirati, prikupiti i vratiti određeni broj talaca u Izrael, uprkos tome što su neke od njih držale manje nezavisne frakcije ili kriminalni klanovi.

 

 

Šta se dešava na okupiranoj Zapadnoj obali?

 

Hamas je već bio popularan na Zapadnoj obali, što većina analitičara više pripisuje neuspjesima Palestinske uprave nego ideološkoj privlačnosti ove organizacije. Anketa u septembru pokazala je da bi Haniyeh, koji je napustio Gazu 2016. godine, pobijedio na predsjedničkim izborima Mahmouda Abbasa, palestinskog predsjednika, ali bi izgubio od jačeg kandidata.

 

 

Nasilje u Gazi podiglo je tenzije na Zapadnoj obali, gdje su gotovo 240 Palestinaca ubili izraelski vojnici ili doseljenici od 7. oktobra, prema palestinskom ministarstvu zdravlja sa sjedištem u Ramali, a oslobađanje mnogih zatvorenika iz izraelskih zatvora dalo je Hamasu ogroman podsticaj. Mnogi stanovnici Ramale, grada koji je navodno uporište vladajuće stranke Fatah, izrazili su svoju podršku Hamasu.

 

 

Može li doći do novog primirja?

 

Prva faza ovog sukoba je završena, kažu analitičari. Dogovor postignut 24. novembra, koji je privremeno zaustavio borbe u Gazi i omogućio oslobađanje žena i djece talaca u Pojasu u Gazi u zamjenu za palestinske žene i djecu koje Izrael drži u zatvoru, ne može se obnoviti, ali će se morati zamijeniti novim dogovorom.

 

 

Bilo kakav novi dogovor uključivao bi razmjenu pojedinaca koji su “mnogo vrijedniji” za obje strane. Izrael će htjeti slobodu za muške civile među taocima, kao i za vojnike koje Hamas drži. Hamas će željeti da se oslobodi više istaknutijih zatvorenika, uključujući i one koje Izrael apsolutno neće htjeti osloboditi, i to u mnogo većem broju. Ezaat Al Rashq, lider Hamasa, rekao je prošle sedmice za katarsku Al Araby TV: “Spremni smo pregovarati o (izraelskim) vojnim zarobljenicima, ali u pravo vrijeme i cijena će biti mnogo veća od cijene oslobađanja drugih talaca“.

 

 

Kako navodi Guardian, svi pregovori predstavljaju test snage. Ovo posebno važi u slučaju ovako ogorčenih neprijatelja, gdje su obje strane posvećene dugotrajnom sukobu i među kojima postoji potpuno odsustvo povjerenja.

 

 

“Izraelski kreatori politike vjeruju da će vojni pritisak natjerati Hamas na ustupke. Hamas vjeruje da može pretvoriti veliku vojnu snagu Izraela u političku slabost, da će izgubiti bitku, ali pobijediti rat. Tragična realnost je da nasilje sada predstavlja produženi dio pregovora, a pregovori su dio nasilja”.

 

(Guardian)

(152)

BRITANCI ANALIZIRALI: Koliko je Hamas jak i može li doći do novog prekida vatre u Gazi?