PREDSJEDNICA KOSOVA DIREKTNO: “Otvoreni Balkan koristi samo Srbiji”

Mislim da je izuzetno važno da nova njemačka vlada, bez obzira na to ko će biti kancelar, nastavi sa jasnom vizijom kada je u pitanju proširenje EU, jasnom vizijom prema Zapadnom Balkanu.

„Srbija se pokazala kao trampolina ruskog malignog uticaja u cijelom regionu“, kaže u intervjuu za DW predsjednica Kosova Vjosa Osmani. Dok hvali Berlinski proces, kritikuje inicijativu Otvoreni Balkan

Gospođo predsjednice, kancelarka Merkel je pokazivala snažnu posvećenost zapadnom Balkanu. Šta tražite od nove njemačke Vlade u vezi sa regionom, a posebno Kosovom?

Mislim da je izuzetno važno da nova njemačka vlada, bez obzira na to ko će biti kancelar, nastavi sa jasnom vizijom kada je u pitanju proširenje EU, jasnom vizijom prema Zapadnom Balkanu, ali u procesu zasnovanom na zaslugama – koji je u velikoj mjeri usredsređen na to koliko ove zemlje sprovode reforme, tako da svi razumiju da ne postoje prečice. Mi na Kosovu apsolutno ne tražimo prečicu. Mi jednostavno tražimo da je to pravedan proces u kojem, kada mi nešto uradimo, i EU nešto uradi.

Nažalost, to se nije dogodilo kada je u pitanju liberalizacija viznog režima, gdje, uprkos činjenici da smo sve kriterijume primijenili prije mnogo godina, zbog domaćih razmatranja nekih država članica EU još uvijek nije donijela odluku o pitanju ove liberalizacije.

Nadam se da se ovakav pristup neće nastaviti. Nadam se da će doći do energičnijeg pristupa, da će to biti više od lijepih riječi i obećanja i da ćemo moći da vidimo – ako zemlje ispune uslove, kao što su u slučaju Albanije i Sjeverne Makedonije, da će početi pregovori o pristupanju. I istovremeno sa Kosovom, kada primijenimo sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i podnesemo zahtjev za status kandidata, da će postojati jasna posvećenost i prema nama, bez obzira na činjenicu da Srbija i dalje pokušava da destabilizuje ceo region i blokira nas u napredovanju.

Osim procesa proširenja, postoji i Berlinski proces, koji ste Vi i Vlada podržali tokom prošlog mjeseca. Ali protivite se takozvanom Otvorenom Balkanu. Zašto?

Berlinski proces je započeo prije mnogo godina sa jasnom vizijom ekonomskog približavanja zemalja u smislu povezanosti mladih i digitalizacije, što je izuzetno važno za buduće generacije, uključujući i saobraćaj. A mi, kao Republika Kosovo, oduvijek smo vjerovali da je to izuzetno važno jer omogućava da naši građani direktno osjete prednosti tog procesa. Dakle, to nije kao ono što smo viđali u prošlosti – političari se rukuju, par lijepih slika i par lijepih riječi o tom sastanku, ali ljudi nisu u stvari osjetili rezultate tih sastanaka. Sa Berlinskim procesom, bilo je suprotno, od njega su profitirali ljudi sa Kosova, i bilo je izuzetno važno što je Berlinski proces kreiran tako da nije imao za cilj odlaganje procesa evropskih integracija, već upravo suprotno, kako bi ih ubrzao.

Sa Otvorenim Balkanom je potpuno suprotno. Njegov cilj je da nas na neki način stavi u čekaonicu i umjesto da nastavi sa evropskim integracijama, stvara situaciju u kojoj su određene zemlje u boljoj poziciji od drugih, bilo ekonomski, politički ili u drugim okolnostima. Inicijativa Otvoreni Balkan – nazivamo je Novosadska inicijativa, jer je tamo započela, u Srbiji i mijenjala je nazive, Mini-Šengen recimo – ne poštuje glavni princip regionalne saradnje, a to je uključenost svih zemalja Zapadnog Balkana. Počelo je sa Albanijom i Srbijom, kasnije je uključena Sjeverna Makedonija.

Ali, ne samo Kosovo, već i BiH i Crna Gora, smatramo da sa ekonomske tačke gledišta od toga apsolutnu korist ima Srbija. Sa političkog gledišta, Kosovo ne može ući u inicijativu za koju ni ne znamo šta bi nam donijela i gdje Srbija pokušava da igra vodeću ulogu, a to bi joj dalo priliku da nastavi da poriče postojanje Kosova kao suverene države. A sa bezbjednosne tačke gledišta, kao i sa tačke gledišta evropskih integracija, to bi prije usporilo nego doprinijelo u našem procesu evropskih integracija.

Šta dakle očekujete od Evropske unije i Njemačke u vezi sa Otvorenim Balkanom? Više otpora, jasnije signale?

Da, apsolutno. Jer, čak i kada ne bi postojao nijedan od razloga koje sam pomenula, postoji jednostavna logika – ne treba nam još jedna regionalna inicijativa. Imamo CEFTA, gdje Srbija ne primenjuje sporazume i nastavlja da postavlja stotine necarinskih barijera za kosovsku robu, imamo RCC, imamo Berlinski proces i druge inicijative, pa nam ne treba još jedna, koja će jednostavno biti ponavljanje – Srbija potpisuje i ne sprovodi.

Potrebno nam je da EU bude jasna prema Srbiji i stavi do znanja – jednak tretman, jednaka zastupljenost svih zemalja, uključujući i Kosovo, osnovni je preduslov za opstanak ovih regionalnih inicijativa.

A inicijativa Otvoreni Balkan nema taj element, jer žele da nastave da negiraju postojanje Kosova kao zemlje i da nas tamo imaju kao nekakvu pokrajinu ili sa fusnotom ili nečim drugim. Nećemo to prihvatiti. I nije to simbolika. Za nas je to samo osnovna činjenica našeg prava da postojimo kao suverena nacija i od toga nećemo odustati.

Kao saveznik od povjerenja Sjedinjenih Država, Kosovo je prihvatilo da primi do 2.000 izbjeglica iz Afganistana.

Zašto ti ljudi moraju da ostanu na Kosovu godinu dana prije nego što nastave svoje putovanje u SAD?

Prije svega, dogovorili smo se da uzimamo po 2.000 odjednom, što znači da bi ukupan broj na kraju mogao biti mnogo veći od 2.000. Većina neće ostati godinu dana, jer to zavisi koliko traju vizne procedure za odlazak na krajnja odredišta. Ponekad to traje mjesec dana. Na primjer, prva grupa avganistanskih izbjeglica koja je na Kosovo došla preko NATO već odlazi, mislim u svoj novi dom u Ujedinjenom Kraljevstvu, a mnogi drugi pripremaju dokumenta za odlazak u Sjedinjene Države.

Dakle, zaista zavisi koliko traje procedura. Može trajati nekoliko dana, nekoliko mjeseci ili najviše godinu dana.

Tako da smo mi kao Republika Kosovo veoma ponosni što smo zajedno sa našim saveznicima mogli da pomognemo ovim ljudima u nevolji. Jer, mislim da ne postoji zemlja koja bolje razumije situaciju od nas. I sami smo bili izbjeglice. I ja kao bivša izbjeglica razumijem da politika otvorenih vrata može spasiti živote i zaista može promijeniti svijet nabolje. Iz tog razloga smo htjeli da doprinesemo ovoj važnoj humanitarnoj akciji i pridružili smo se zemljama poput SAD i drugih članica NATO.

Iako smo mala zemlja, kao što sam rekla više puta, pokazali smo da imamo veliko srce i radimo sve što možemo da pružimo sigurno utočište.

CIjeli intervju pročitajte OVDJE.

(22)