Šta stoji u pismu Cvijanović UN-u upućenom uz posredovanje ruske misije

Željka Cvijanović u pismu UN-u optužuje visokog predstavnika, tvrdeći da krši domaće zakone, traži opoziv Zlatka Lagumdžije i tvrdi da se vanjska politika vodi bez usaglašenosti Predsjedništva BiH.

 

 

Jedna od tema današnjeg zasjedanja Vijeća sigurnosti UN-a bit će situacija u Bosni i Hercegovini. Riječ o vanrednoj sjednici Vijeća sigurnosti, koju je zatražila Rusija, nakon što je Željka Cvijanović, članica tročlanog Predsjedništva BiH, poslala pismo ruskom ambasadoru Vasilu Nebenzji, u kojem je pitala može li ona predstaviti stanje u BiH, piše Al Jazeera.

 

 

Rusi su zahtjev proslijedili Malti, koja predsjedava Vijećem sigurnosti u aprilu i onda je sve stavljeno na dnevni red.

 

 

U pismu, u koje je Al Jazeera imala uvid, Cvijanović optužuje visokog predstavnika Christiana Schmidta, tvrdeći da krši domaće zakone, traži opoziv ambasadora BiH pri UN-u Zlatka Lagumdžije i tvrdi da se vanjska politika države vodi bez usaglašenosti Predsjedništva BiH.

 

 

Napadi na Schmidta

 

 

Cvijanović piše da “značaj Dejtonskog sporazuma seže dalje od okončanja razornog troipogodišnjeg građanskog rata u regiji” i da on “razgraničava jasnu podjelu nadležnosti između različitih nivoa vlasti i identificira nadležnosti institucija BiH u samo šest oblasti: vanjska politika, vanjskotrgovinska politika, carinska politika, finansiranje institucija i vanjskih obaveza BiH te politike vezane za vize, azil i migracije”.

 

 

Međutim, dejtonska ustavna struktura je gotovo od svog nastanka bila suočena sa značajnim devijacijama, prvenstveno pod uticajem stranih faktora i određenih političkih subjekata u BiH. To je dovelo do neodrživog zakonodavstva usmjerenog na transformaciju BiH u centraliziranu i građansku državu, trend koji je posljednjih godina sve izraženiji – piše Cvijanović u svom pismu.

 

 

Cvijanović u pismu optužuje visokog predstavnika međunarodne zajednice Christiana Schmidta, poručujući da je nelegalno postavljen i da krši domaće zakone.

 

 

Prema Aneksu X, imenovanje visokog predstavnika zahtijeva provjeru putem odgovarajuće rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija (UNSC). Međutim, osoba koja trenutno očito lažno tvrdi da ima ulogu visokog predstavnika za BiH nije dobila takvu verifikaciju od Vijeća sigurnosti UN-a – stoji u pismu.

 

 

Dodaje da je “ovaj neizabrani i nelegitimni pojedinac otišao toliko daleko da je svako protivljenje njihovoj volji kroz intervencije u krivičnom zakonodavstvu označio kao krivično djelo” i da to “ne samo da narušava vladavinu prava, već prijeti i podrivanje demokratskih institucija i izabranih predstavnika BiH, nastojeći ih potpuno podrediti samovoljnoj volji ovog pojedinca”.

 

 

Cvijanović piše i da se zbog statusa i rada Ustavnog suda BiH “dejtonski ustavni okvir suočava sa značajnim izazovima” i da je Sud “sve više djelovao kao ‘produžena ruka’ ili oruđe pod utjecajem visokog predstavnika i onih koji lažno tvrde da imaju vlast”. Tvrdi i da se “postojeći ‘glasački mehanizam’ u Ustavnom sudu, koji čine bošnjačke i međunarodne sudije, godinama koristio za preoblikovanje ustavne strukture BiH, potkopavajući pozicije i nadležnosti entiteta, posebno Republike Srpske”.

 

 

Traži opoziv Lagumdžije

 

 

Radnje “neizabranog, nezakonitog i nelegitimnog” visokog predstavnika i djelovanja Ustavnog suda sa troje stranih sudija “koji prvenstveno služe održavanju ‘protektorata’ i politike sile” – ne samo da opstruiraju put BiH ka evropskim integracijama, već i potkopavaju njene prerogative kao države članice Ujedinjenih nacija, navodi Cvijanović.

 

 

Cvijanović traži opoziv bh. ambasadora pri UN-u Zlatka Lagumdžije zbog pomoći u izradi i predstavljanju Rezolucije o Srebrenici i tvrdi da se vanjska politika vodi bez usaglašenosti Predsjedništva BiH.

 

 

Kaže da Predsjedništvo BiH nije razmatralo Nacrt Rezolucije o Srebrenici, njegovu izradu, niti davanje na usvajanje.

 

 

Uprkos tome što su Njemačka i Ruanda nominalno sponzorisale rezoluciju, uz podršku nekoliko zemalja, djelovanje Stalne misije BiH pri UN-u na izradi rezolucije, predstavljanju njenog sadržaja i lobiranju njegovog usvajanje predstavlja nezakonit akt, koji odražava volju samo jedne etničke grupe u BiH”.
Poručuje da će se Lagumdžija suočiti sa krivičnim postupkom te da je u Predsjedništvu BiH pokrenula proceduru za njegov opoziv.

 

 

Obraćanje videolinkom

 

 

Danas u 22 po evropskom vremenu održat će se zasjedanje Vijeća sigurnosti, na kojem će se videolinkom obratiti Željka Cvijanović – “praktično kao ruski briefer”, kaže Al Jazeerin Ivica Puljić.

 

 

U ime BiH će se obratiti Zlatko Lagumdžija, ambasador u UN-u, a razgovara se i o mogućnosti da se Vijeću obrati Christian Schmidt, visoki predstavnik međunarodne zajednice.

 

 

Još jedno pismo

 

 

Cvijanović i ambasador Srbije pri UN-u Nemanja Stevanović su, također, uputili pismo Ujedinjenim narodima početkom aprila, u kojem su opet naveli da prijedlog Rezolucije o genocidu u Srebrenici ne predstavlja službeni stav BiH. Umjesto toga, okarakteriziran je kao samostalan potez ambasadora Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim narodima Zlatka Lagumdžije.

 

 

Ambasador Srbije proslijedio je pismo Željke Cvijanović generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija, predsjedavajućem Generalne skupštine te stalnim ambasadorima i promatračima u UN-u.

 

(Faktor)

(39)

Šta stoji u pismu Cvijanović UN-u upućenom uz posredovanje ruske misije

| Bosna i Hercegovina, Skandal, Slider, Vijesti |
About The Author
-