Šta Evropa može očekivati od Bidena: Da li je došao neugodniji sagovornik i od Trumpa

Biden je već objavio plan da sve američke državne službe obavezno kupuju robu i usluge samo američkih firmi.

 

 

Francuski predsjednik Emmanuel Macron se proteklih godina veoma trudio uspostaviti dobre odnose s Donaldom Trumpom, ali mu pobjeda Joea Bidena ide na ruku.

 

– Ima mnogo posla savladati današnje izazove. Dajte da sarađujemo, napisao je Macron na engleskom i francuskom na Twitteru, čim su američke televizijske stanice proglasile Bidena pobjednikom.

 

Za razliku od izbora Donalda Trumpa prije četiri godine, stručnjaci u Parizu i ostalim evropskim metropolama znaju na čemu su s Bidenom. Jedva je koji američki predsjednik preuzeo dužnost s tako velikim vanjskopolitičkim iskustvom.

 

Pariški sporazum

 

Još kao senator Biden se bavio vanjskom politikom. Početkom devedesetih je sažeo veoma dalekovidnu studiju o ratovima na Balkanu. Kao Obamin potpredsjednik je Biden je učestvovao i na Minhenskoj konferenciji o sigurnosti. Joseph Robinette Biden porijeklo vuče iz Irske i Francuske, a on poznaje Evropu, i Evropljani poznaju njega.

 

Francuskoj je, ne samo na simboličknom nivou, veoma bitno što je Biden prije svega naglasio povratak SAD Pariškom sporazumu o zaštiti klime.

 

Već odmah nakon polaganja zakletve 20. januara se želi prihvatiti njegove glavne vanjskopolitičke teme: ponovno pristupanje Pariškom sporazumu o klimi. Zapravo je Trumpovo napuštanje sporazuma stupilo na snagu tačno na dan nakon američkih predsjedničkih izbora 4. novembra. Taj povratak na staro se pozdravlja širom svijeta, ali zaštita klime za Francusku ima posebno značenje upravo jer je sporazum i potpisan u njihovom glavnom gradu.

 

Biden je najavio povratak multilateralizmu, a to je posve u interesu evropskih partnera. Prvi dani Joe Bidena u Bijeloj kući će za Evropljane biti dokaz kako su čitavo vrijeme bili u pravu: nije samo riječ o povratku Sporazumu o klimi, nego i namjerava poništiti istupanje SAD iz Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). I kad je riječ o Iranu je Biden bliži stavovima Evropljana i opet teži sporazumu o neširenju atomskog oružja s Teheranom.

 

Biden će poništiti dvije ključne i najkontraverznije odluke Donalda Trumpa!

 

Obzirom što se moglo čuti i iz Bijele kuće i iz Teherana, zapravo graniči s čudom kako nije izbio i ozbiljniji oružani sukob s Iranom. Biden tu jasno pokazuje kako se želi vratiti za pregovarački stol.

 

Opušteniji odnosi

 

Ali u Londonu, Parizu i Berlinu niko nema iluzija: američki predsjednik Biden će se prije svega baviti američkim temama.Te prioritete je sa svojim saradnicima raspravio još za vrijeme izborne borbe, objašnjava François Heisbourg, bivši čelnik pariške, francusko-njemačke Fondacije za strateška istraživanja. S obzirom na tijesan ishod izbora i preko 70 miliona Amerikanaca koji su svoj glas dali Trumpu je tek izuzetno važno usredotočiti se na američku domaću politiku. No i tu su važne teme koje su neminovno vezane i za vanjsku politiku, bilo to suzbijanje pandemije, ali i ekonomska politika.

 

Ipak, Evropljani mogu računati kako će odnosi sa SAD pod predsjednikom Bidenom biti znatno opušteniji. No sadržajno će se kod mnogih vanjskopolitičkih tema zapravo nastaviti dosadašnja politika Washingtona. Joe Biden neće promijeniti niti težnju za manje vojnog utjecaja SAD u svjetskim žarištima. Još za vrijeme Obame se Biden zalagao za brzo povlačenje američkih snaga iz Iraka.

 

Baš kao i za Trumpa, tako i za Bidena Evropa i prostor Atlantika nije najvažnija regija: to je Pacifik i Azija gdje Washington uspon Kine smatra ozbiljnom prijetnjom za njenu sigurnost i blagostanje. A to se počelo nadzirati još u doba Obame.

 

Privredno, a onda i politički i vojno, za SAD je prioritet njegov zapad i područje Pacifika.

 

Analitičari upozoravaju kako bi Biden za Evropljane možda mogao biti i neugodniji sugovornik nego njegov prethodnik. Sve dok je Trump otvoreno pokazivao svoje nepoštivanje zapadnih institucija, tako su i vlade Evropske unije isto tako otvoreno mogle ignorirati njegove zahtjeve. Ali to odbijanje će im teže pasti ako to želi američki predsjednik koji je inače naklonjen Evropi. Može se očekivati kako će i Biden ustrajati da Evropljani više odvajaju za svoje vojne budžete i tu će ostati zahtjev da, kao što je obaveza članica NATO-a, to bude dva posto BDP-a.

 

Turska i Rusija

 

A već se vidjelo kako Evropljanima veoma teško pada preuzeti od Amerikanaca njihovu ulogu u pitanjima sigurnosti čak i kad se radi o njihovom neposrednom susjedstvu. Najbolji primjer je istočni Mediteran, kaže Heisbourg:

 

– Od 2013. SAD tamo više nemaju nikakvu vodeću ulogu. Turska, Rusija i druge sile mogu tamo činiti, manje ili više što ih je volja.

 

Evropa bi se trebala više posvetiti toj regiji, ali jedva da je spremna za to:

 

– Vidimo koliko je teško popuniti strateški vakuum koji je nastao odlaskom Amerikanaca.

 

Isto tako je gotovo izvjesno kako će i novi Washington od Evropljana tražiti podršku u odmjeravanja snaga s Kinom. Hoće li Evropljani, koji su Kineze prije svega promatrali kao tržište i trgovačke partnere, udovoljiti toj želji – to ostaje otvoreno.

 

Evropljanima su dojadili američki internetski koncerni koji po EU rade praktično što ih je volja – i jedva da plaćaju ikakav porez. A to neće nestati novim stanovnikom Bijele kuće

 

Uopće rečeno, zapravo bi lako mogli izbiti i novi ekonomski sukobi između Starog kontinenta i Novog svijeta. Već ovog decembra će Francuska, kao prva članica EU odrediti poseban porez za velike američke internetske koncerne. Tu je i već otvorena svađa oko državnih subvencija proizvođačima aviona i subvencija koje prima američki Boeing. Tu je i Svjetska trgovinska organizacija dopustila Evropskoj uniji odrediti carine teške milijarde eura. A sporova oko takvih protekcionističkih mjera ima još i Biden je već najavio kako tu nema namjeru nešto bitno promijeniti. Tako je već objavio plan da sve američke državne službe obavezno kupuju robu i usluge samo američkih firmi.

 

No Trump će još preko dva mjeseca ostati u Bijeloj kući. Nije uobičajeno da predsjednik koji odlazi u tom razdoblju donosi bilo kakve dalekosežne odluke, ali kod Trumpa se nikad ne zna što će učiniti. Povrh toga je tu i pandemija tako da bi tu još moglo biti kritično. Ali ipak: mnoge vlade u Evropi ne kriju zadovoljstvo što će Bijela kuća promijeniti stanovnika. Jer da je Trump osvojio još jedan mandat, Heisbourg ne isključuje mogućnost da bi se SAD mogle povući i iz NATO-a, piše DW.

(110)

Šta Evropa može očekivati od Bidena: Da li je došao neugodniji sagovornik i od Trumpa

| Slider, Vijesti, Zanimljivosti |
About The Author
-