Jordan i Saudijska Arabija sudjelovali su u obaranju iranskih projektila koji su letjeli prema Izraelu, iako te zemlje osuđuju akcije Izraela protiv Palestinaca, a Deutsche Welle objašnjava tko na koga može računati u ovoj kompliciranoj regiji.

 

 

 

Iran je u noći sa subote na nedjelju ispalio više od 300 raketa i bespilotnih letjelica na mete u Izraelu – u znak odmazde za navodni napad Izraela na iransko veleposlanstvo u Damasku, tijekom kojeg je ubijeno nekoliko ljudi.

 

 

 

Saveznici Izraela stali su u njegovu obranu: britanske i američke zračne snage pomogle su u odbijanju iranskih napada. Očigledno je da je i Francuska bila uključena, iako nije jasno jesu li francuske jedinice ispalile rakete.

 

 

 

Veliku pozornost izazvala je činjenica da su jordanske zračne snage pružile podršku Izraelu.

 

 

 

Naime, susjedna država otvorila je svoj zračni prostor za izraelske i američke zrakoplove, a po svemu sudeći sudjelovala je i u obaranju dronova koji su narušili suverenitet njenog zračnog prostora.

 

 

 

Napadi ojačali poziciju Izraela?

 

 

Reuters javlja da su stanovnici Jordana primijetili veliku aktivnost u zračnom prostoru. Društvenim mrežama kružila je snimka ostataka oborenog drona na jugu jordanske prijestolnice Ammana.

 

 

 

“Uz to, zaljevske države, uključujući Saudijsku Arabiju, možda su igrale neizravnu ulogu, budući da su domaćini zapadnim sustavima protuzračne obrane, zračnim nadzorom i kapacitetima za dopunu goriva – sve što je potrebno za operaciju”, piše britanski Economist.

 

 

 

Neki su komentatori odmah slavili arapsko sudjelovanje, ističući da ono dokazuje da Izraelci i Arapi mogu surađivati ​​i da Izrael nije sam na Bliskom istoku – kako su istaknuli Anshel Pfeffer, kolumnist liberalnih izraelskih novina Haaretz, i Mairav ​​​Zonschein iz Međunarodne krizne skupine.

 

 

 

“Iranski napadi okupili su iza Izraela još više pristaša iz cijelog svijeta, uključujući utjecajne arapske države koje su kritične prema izraelskoj ofenzivi na Gazu, ali podržavaju odgovor na napade iranskih bespilotnih letjelica”, rekao je Julien Barnes-Dacey, direktor programa za Bliski istok i sjever Afrika na Europskom vijeću za vanjske poslove.

 

 

 

Jordan je jedan primjer: tamošnja vlada izrazito je kritična prema izraelskim akcijama u Gazi. Jedna od pet osoba u Jordanu, uključujući i njegovu kraljicu, palestinskog je podrijetla, a posljednjih tjedana rastu prosvjedi protiv Izraela.

 

 

 

Pikantna pozicija Jordana

 

 

Istodobno, Jordan dijeli granicu s Izraelom, nadzire džamiju Al-Aqsa i sveto brdo u Jeruzalemu, jedno od najvažnijih mjesta za muslimane, Židove i kršćane, te surađuje s izraelskim vlastima – uglavnom iza scene. Ali i Sjedinjene Američke Države važan su saveznik te zemlje.

 

 

 

Jordan stoga mora uravnotežiti suprotstavljene interese kako bi osigurao političku stabilnost i obranu zemlje. Tamošnja vlada brzo je naglasila da je podrška Izraelu također čin samoobrane.

 

 

 

“Neki objekti koji su prodrli u naš zračni prostor presretnuti su jer su predstavljali prijetnju našem stanovništvu i gusto naseljenim područjima”, stoji u priopćenju vlasti. Dijelovi (presretnutih objekata) pali su na naše područje i nisu prouzročili značajniju štetu.

 

 

 

I Saudijska Arabija se ponaša slično Jordanu: vlada pokušava balansirati interese s međunarodnim saveznicima i istodobno provoditi realpolitiku oko sukoba u Gazi.

 

 

 

Tijekom terorističkog napada Hamasa na Izrael, Saudijska Arabija je bila u fazi normalizacije odnosa s Izraelom. U napadu je poginulo oko 1200 ljudi.

 

 

 

Tijekom naknadnih izraelskih vojnih operacija u Gazi tijekom proteklih mjeseci ubijeno je više od 33.000 ljudi. Saudijska Arabija je zasad obustavila proces približavanja Izraelu.

 

 

 

Saudijska vlada zagovara prekid vatre u Gazi i kritizira akcije Izraela u obalnom pojasu. No, upućeni kažu da je iza kulisa Saudijska Arabija i dalje zainteresirana za poboljšanje odnosa s Izraelom.

 

 

 

Iran i Zaljevske države – višedecenijski sukob

 

 

Jesu li tijekom vikenda djelovali u interesu Izraela ili ne: Saudijci imaju mnogo drugih razloga da obore iranske projektile.

 

 

 

Desetljećima je Bliski istok podijeljen po vjerskim i konfesionalnim linijama. U arapskim državama Zaljeva većina stanovništva su suniti, dok su u Iranu većina Perzijanci i šijiti.

 

 

 

Međutim, zemlje poput Iraka, Sirije i Libanona su multietničke, s mješavinom šiita i sunita, kao i drugih religija i brojnih etničkih skupina. U onoj mjeri u kojoj su Iran i zaljevske države pokušale tamo proširiti svoj utjecaj, našli su se uhvaćeni između dvije vatre.

 

 

 

Tu u igru ​​stupaju oni koji zastupaju iranske interese i vode marionetski rat u ime Teherana.

 

 

 

Riječ je o šijitskim organizacijama koje od Irana dobivaju financijsku, vojnu, logističku i ideološku potporu. Oni uključuju jemenske pobunjenike Houthi, savez pretežno šijitskih paravojnih postrojbi u Iraku, kao i političko i vojno krilo Hezbollaha u Libanonu.

 

 

To uključuje Hamas, iako većinu njegovih redova čine Palestinci, koji su pretežno suniti.

 

 

 

Te su skupine također bile uključene u napad ovog vikenda – ispaljivanjem raketa iz Jemena, Iraka i Sirije na Izrael. U Iraku je tamo stacionirana američka vojska, prema nepotvrđenim izvješćima, oborila nekoliko raketa.

 

 

 

Nije sasvim jasno jesu li Saudijci presreli projektile iz Jemena – za razliku od prošle godine, kada su neutralizirali Houthi projektile.

 

 

 

“Regionalni akteri – prvenstveno Saudijska Arabija i Jordan, koji su navodno presreli iranske bespilotne letjelice – tvrdit će da su morali zaštititi vlastiti zračni prostor”, rekao je Masoud Mostajabi, direktor programa za Bliski istok pri Atlantskom vijeću SAD-a.

 

 

 

“Međutim, ako napadi eskaliraju u veći sukob između Izraela i Irana, države u regiji koje se smatraju izraelskim braniteljima mogle bi postati mete i biti uvučene u regionalni požar”, rekao je.

 

 

 

“Činjenica da je toliko toga na kocki mogla bi ih potaknuti da posreduju između suprotstavljenih strana kako bi okončali sukob”, zaključuje ovaj stručnjak.

 

(DW)

(452)

OVE ARAPSKE ZEMLJE BRANILE IZRAEL OD IRANA: Americi i Francuskoj u obaranju dronova pridružili se NEOČEKIVANI SAVEZNICI