“Mi se kao društvo nalazimo u ozbiljnoj političkoj, socijalnoj, ali i pravnoj nesigurnosti”

 

 

 

Ruski političar iz Državne dume Aleksej Žuravljov, inače blizak saradnik autokratskog predsjednika Rusije Vladimira Putina, nedavno je zaprijetio Poljskoj na državnoj televiziji, piše Raport.

 

 

 

I to uprkos činjenici da je ova zemlja članica NATO.

 

 

 

Ultranacionalistički političar Žuraljov obratio se i Zapadu:

 

 

 

– Imam pitanje za vas, dečki sa Zapada: Šta ćete učiniti u vezi s tim? Vi vrlo dobro znate da je Ukrajina gotova. Šta dalje? Švedska se sprema, a i Balkan.

 

 

 

Poljaci su se malo smirili, vjerovatno počinju shvatati da su oni sljedeći. Naravno da nemamo iluzija, ali razumijemo da se svi oni pripremaju za sljedeću fazu rata – rekao je.

 

 

 

To nije prva prijetnja Kremlja. Prošle godine jedan od vodećih ruskih generala Andrej Mordvičev rekao je da će krenuti dalje prema istočnoj Evropi.

 

 

 

A da li se zaista i Balkan sprema za rat, Raport je pitao dr. Darka Trifunovića, direktora beogradskog Instituta za međunarodnu i nacionalnu bezbjednost.

 

 

 

– Ti ratnohuškački tonovi koji svakodnevno stižu iz Rusije usmjereni su ka širenju straha i to je dio psihološko-propagandnih dejstava i nije prvi put da oni prijete Britaniji da će da upotrijebe nuklearno oružje. Sad prijete da će napasti Švedsku, pribaltičke republike, zapaliti Balkan.

 

 

 

Međutim, suština cijele priče vrlo je jednostavna. Rusija kao Rusija ne može da osvoji jedno malo selo Avdijku u Ukrajini, a ne da napadne Švedsku, koja je visoko sofisticirana”, objašnjava Trifunović za Raport, ali i napominje šta zapravo mogu da urade na destabilizaciji:

 

 

 

Ono što mogu da urade jeste da preko svoje saradničke te mreže ruskih plaćenika i mreže proxy teritorija urade ono što je uradio Iran.

 

 

 

Iranske proxy teritorije su Huti, Hamas i Hezbollah na Bliskom istoku i to su tri tačke preko kojih Iran projektuje svoja dejstva i izaziva nestabilnost – rekao je.

 

 

 

Što se tiče ovih prostora, dodaje bezbjednjak, očigledno je da Rusija ne želi da ispusti dragocjene investicije, ali ne u ekonomskom smislu.

 

 

 

– Poređenja radi, Rusija euro nije uložila u Afriku. Gdje god se pojavila, nastala je nestabilnost, tu je dolazilo do međunacionalnog, međureligijskog sukoba i to je karta na koju igra.

 

 

 

Preko dugogodišnjih investicija u pojedince, grupe na ovim prostorima i preko svojih proxy varijanti, a to su prije svega Iran i najvjerovatnije Turska u ovom trenutku, ima mogućnost da izaziva političku nestabilnost na relaciji Srbija, tj. Kosovo, BiH, tačno u onim dijelovima Evrope koje mi nazivamo neintegriranim”, mišljenja je sagovornik Raporta i objašnjava da će se sukob kao sukob teško desiti u formi u kojoj se desio devedesetih, ali ga ne treba isključiti. Zašto?

 

 

 

Zato što postoji dovoljno usijanih glava, kao što smo vidjeli da se Balkan podijelio na događajima koji se dešavaju van njega i jasno je da tu postoji mogućnost da oni koji su izvan teritorije ovih država koriste te iste narative, iste ljude, organizacije od političkih, nevladinih i ostalih da za potrebe jednih ili drugih unose taj nemir, nestabilnost i strah među građane – cijeni Trifunović.

 

 

 

Prof. dr. Heinz Gärtner, predsjednik Savjetodavnog odbora za strategiju i bezbjednosnu politiku Naučne komisije pri Oružanim snagama Austrije, daje iz svog ugla viđenje ruskih prijetnji te (navodnih) priprema za rat.

 

 

 

– Priprema za rat je velika riječ! Ali, vidimo procese ponovnog naoružavanja u NATO i Rusiji. Oni se pravdaju prijetnjama i pripremama za rat – kaže Gaertner za Raport.

 

 

 

Međutim, slaže se s Trifunovićem da Putin nije u poziciji da napadne članicu NATO.

 

 

 

– Ruska potrošnja na odbranu iznosi 6% od one NATO. Međutim, evropske države se spremaju za novi hladni rat. Gvozdena zavjesa će se protezati od Arktika do Crnog mora”, mišljenja je sagovornik Raporta i dodaje da Finska i Švedska postaju članice NATO-a – ističe.

 

 

 

Poznato je da se neke evropske zemlje otvoreno pripremaju za potencijalni rat, kao npr. Švedska, Njemačka… Bilo je pitanje za prof. dr. Heinza šta radi Austrija?

 

 

 

– Mnoge elite u neutralnoj Austriji također bi rado slijedile ovaj put, iako više prikriveno nego otvoreno. Njemačka je ujedinjena, Ukrajina podijeljena – odgovara on.

 

 

 

Kao rješenje navodi da “možemo samo raditi na tome da novi hladni rat u nekom trenutku dovede do nove relaksacije politike – npr. KEBS (Konferencija za evropsku bezbjednost i saradnju 30. jula 1975. godine usvojila je Helsinšku povelju, zamišljenu kao osnovu za novi početak i otopljavanje odnosa koji su prijetili bezbjednosti cijelog svijeta, op. a)”.

 

 

 

A univerzitetski profesor dr. sci. Sandi Dizdarević objasnio je da je pitanje napada jedne države na drugu veoma kompleksno te da nosi čitav niz faktora.

 

 

 

– Pitanje napada jedne države na drugu je pitanje iza kojeg mora postojati čitav set članova, sigurnosnih procjena, analiza, verzija, varijabli vanjskih i unutrašnjih reakcija”, govori Dizdarević za Raport i objašnjava da pomenuti ruski zastupnik, prvo prijetnjom članici NATO Poljskoj, cijelom Zapadu, pa potom i izjavom da se Švedska i Balkan pripremaju za rat, samo ustvari spinuje.

 

 

 

Takvi planovi nikada nisu rezultat saznanja nekog političkog zastupnika i takve izjave su zapravo jeftine dnevnopolitičke senzacije. BiH ima jako puno unutrašnjih i vanjskih problema, koje su rezultat nepostojanja političkih dogovora – govori Dizdarević i ukazuje na ozbiljnost problema koje BiH ima:

 

 

 

“Mi se kao društvo nalazimo u ozbiljnoj političkoj, socijalnoj, ali i pravnoj nesigurnosti”.

 

(Raport)

(74)

Neke evropske zemlje se pripremaju za rat s Putinom, da li smo i mi ugroženi?