Kritičari, među kojima su i pravni eksperti, smatraju da ovakvi zakoni ne služe unapređenju pravne sigurnosti niti jačanju povjerenja među građanima BiH.

 

 

 

Ustavni sud Bosne i Hercegovine je donio presudu koja je izazvala značajnu pažnju, radi se o nekoliko zakona koje je usvojila Narodna skupština bh. entiteta Republika Srpska (NSRS) proglašeni su neustavnim, a isti su stavljeni van snage.

 

 

Ova presuda uključuje, među ostalim, Zakon o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH, te Zakon o dopuni Krivičnog zakonika RS-a. Usvajanje ovih zakona od strane većine u NSRS-u, koju predvodi SNSD, politička stranka na čijem je čelu bjegunac od bh. pravosuđa Milorad Dodik, ponovo je izazvalo polemike o političkoj stabilnosti.

 

 

Ustavni sud BiH kao posljednja linija odbrane ustavnosti

 

 

Odluka Ustavnog suda da poništi ove zakone bila je očekivana i opravdana. Jasno je da postoji dugoročna praksa kršenja ustavnog okvira od strane vlasti u entitetu RS, koja često ide u smjeru izazivanja pravnih i političkih potresa na nivou države.

 

 

Riječ je o zakonima koji direktno narušavaju temelje države i pokušavaju oslabiti institucije koje čine srž državnog uređenja Bosne i Hercegovine.

 

 

Kritičari, među kojima su i pravni eksperti, smatraju da ovakvi zakoni ne služe unapređenju pravne sigurnosti niti jačanju povjerenja među građanima BiH.

 

 

S obzirom na političke ciljeve koji stoje iza ovih zakona, postavlja se pitanje da li se time u stvari pokušava oslabiti suverenitet države i podudariti političke interese jednog entiteta s onima koji nisu u skladu s pravnim okvirom države.

 

 

Išerić upozorava: Neće prestati dok ne podijele Bosnu i Hercegovinu!

 

 

Reakcija vlasti u RS-u: Odgovor ili nova blokada?

 

 

Ono što slijedi nakon presude Ustavnog suda jasno je kako će vlasti u RS-u reagirati.

 

 

Komentar Envera Išerića, stručnjaka za ustavno pravo, zaslužuje posebnu pažnju jer ukazuje na moguće daljnje poteze vlasti entiteta, koji su već ranije pokazali tendenciju da ignoriraju odluke sudova i blokiraju funkcioniranje državnih institucija. Išerić postavlja ozbiljno pitanje:

 

 

Postavlja se vrlo ozbiljno pitanje šta će i kako će vlasti institucije u Bosni i Hercegovini reagovati na sljedeća kršenja Ustava i Dejtonskog mirovnog sporazuma. Mi ne trebamo misliti i zavarati da će entitetska vlasti sada reći od sada poštujemo odluke i Ustavni sud.

 

 

Izjava Išerića jasno ukazuje na pesimizam u vezi s mogućnostima institucionalne reakcije. Smatra da vlasti RS-a neće lako prihvatiti presudu i da će nastaviti s opstrukcijama, posebno kroz proces blokiranja imenovanja sudija Ustavnog suda, što bi dodatno moglo destabilizirati pravni sistem na nivou države.

 

 

Prema njegovim riječima, postoje indikacije da vlasti RS-a već pokušavaju blokirati provedbu presuda kroz pasivnost u institucijama, stvarajući tako ‘mrtvu tačku’ za ustavni poredak BiH.

 

 

Politički kontekst: Ratni ciljevi i podjela BiH

 

 

Išerić dalje naglašava, a ovo je ključni element njegove analize, da su sve ove akcije politički motivirane i da vode prema cilju koji nije pravni ili institucionalni, već duboko politički:

 

 

Oni pokušavaju blokirati tako što ne vrše izbor dvojice nedostajućih sudija tog entiteta i pokušavaju da uruše sve državne institucije koje stoje na putu na ostvarenju njihovih ratnih ciljeva … To je podjela BiH.

 

 

Tvrdnje Išerića su ozbiljan poziv na razmišljanje o širem političkom kontekstu. Zaista, mnogi analitičari već dugo ukazuju na to da, osim što se radi o pravnom kršenju, takvi zakoni imaju za cilj destabilizirati Bosnu i Hercevoinu i ponovo otvoriti pitanje podjele države.

 

 

U ovom kontekstu, usvajanje zakona koji se protive Ustavu Bosne i Hercegovine nije slučajnost već nastavak dugoročnih političkih ciljeva koji sežu u prošlost, u vrijeme kada su se razmatrali ratni ciljevi i podjela zemlje. Nažalost, još uvijek postoji politička volja da se Bosna i Hercegovina drži podijeljenom, što onemogućava normalnu državu za sve građane.

 

 

Išerić upozorava: Neće prestati dok ne podijele Bosnu i Hercegovinu!

 

 

Šta dalje?

 

 

Išerić poziva institucije Bosne i Hercegovine na jasne i energične reakcije na ovakve postupke, kako bi se odgovorni priveli pravdi:

 

 

Zbog toga bi institucije BiH trebale da poduzmu vrlo jasne i energične korake kako bi se pravdi priveli svi oni koji čine krivična dijela.

 

 

Poziv ima težinu jer ukazuje na vrlo izraženu neodgovornosti koje institucije BiH pokazuju prema onima koji krše zakon, a rezultat su loših politika. Iako postoje zakonski okviri i mehanizmi za procesuiranje takvih postupaka, politička volja da se provedu ove mjere su uglavnom deklarativnog karaktera.

 

 

Ogromna potreba za odgovornim djelovanjem

 

 

Odluka Ustavnog suda BiH je samo jedan korak prema očuvanju ustavnog poretka, ali u zemlji u kojoj institucionalne reakcije izostaju, postavlja se pitanje što će biti sljedeći korak vlasti na svim nivoima.

 

 

Zakonodavni postupci u RS-u i opstrukcije političkih ambicija neće nestati sami od sebe.

 

 

Aktuelna vlast mora brzo i koordinirano reagirati kroz sve državne institucije kako bi se osigurao pravni poredak i zaštitile temeljne vrijednosti Bosne i Hercegovine.

 

 

Pogledajte video:

 

 

 

(Hayat)

(137)

Išerić upozorava: Neće prestati dok ne podijele Bosnu i Hercegovinu!