Sada se zvaničnici i diplomate brinu da je slaba centralna vlast uspostavljena Dejtonom na ivici pucanja.
Milorad Dodik prilično je čest putnik, barem kada su u pitanju letovi za i iz Moskve, navodi Financial Times u svom tekstu.
‘Krajem marta, samo nekoliko dana nakon što je izdat nalog za njegovo hapšenje zbog kršenja dejtonskog uređenja Bosne, lider bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska ukrcao se na avion za rusku prijestonicu radi razgovora s Vladimirom Putinom.
Samo nešto više od mjesec kasnije, ponovo je bio tamo, kako bi se pridružio grupi političara koji su obilježavali 80. godišnjicu pobjede Sovjetskog Saveza nad nacistima’, navodi Financial Times.
Proruski iredentist
U tekstu se ističe kako Kremlj odavno nastoji njegovati osovinu proruskih iredentista i simpatizera na rubovima Starog kontinenta.
‘Njegovo zbližavanje s Dodikom naglašava zašto se, tri decenije nakon završetka rata u Bosni, evropski zvaničnici panično ponovo fokusiraju na ovu malu, još uvijek etnički podijeljenu državu, strahujući da se problemi ponovo gomilaju.
Ovo je najveća politička kriza u posljednjih 30 godina’, rekao je jedan visoki zapadni zvaničnik u regionu.
On dodaje da još uvijek nije sigurnosna zona, ali da je situacija ozbiljna, te da postaje sve gore u BiH.
‘Dodik je najveći pojedinačni rizik za Bosnu’, naglašava Financial Times.
Ugledni list je podsjetio kako je između 1992. i 1995. BiH bila zahvaćena najtežim ratom u Evropi poslije Drugog svjetskog rata, dok se bivša jugoslavenska republika raspadala pod teretom sektaške politike.
‘Više od 100.000 ljudi je ubijeno, većinom Bošnjaci (muslimani), koji su tada činili 44 posto stanovništva. Bosanski Srbi činili su oko trećinu, dok su Bosanski Hrvati činili većinu ostatka.
Dejtonski mirovni sporazum, koji je okončao rat, stvorio je ‘patchwork’ državu s dva entiteta koji nominalno odgovaraju centralnoj vlasti: Federaciju Bosne i Hercegovine, za područja u kojima većinski žive Bošnjaci i Hrvati, i RS, za područja s većinskim srpskim stanovništvom.
Ali od tada se bosanska politika kreće od jedne krize ka drugoj i ostaje duboko podijeljena po etničkim linijama.
Sada se zvaničnici i diplomate brinu da je slaba centralna vlast uspostavljena Dejtonom na ivici pucanja.
U centru ove drame je 66-godišnji Dodik, koji otvoreno izaziva strukture sporazuma koji je održavao stabilnost u Bosni i preduzima korake koji bi mogli otvoriti put ka secesiji njegovog entiteta’, piše u tekstu.
Kako se dodaje u tekstu, zapadni zvaničnici strahuju da bi Rusija mogla iskoristiti tenzije da izazove nemire u evropskom dvorištu, te da ukoliko se ne stane Dodiku u kraj – BiH će se suočiti s novim poglavljem nestabilnosti.
‘Ako Dodik pobijedi, car (bosanska država i njeni zapadni sponzori) se pokazuje kao da je go. Rusi ovdje imaju jeftino dugme koje mogu pritisnuti, i ako uspiju isprovocirati bosanski odgovor to će i uraditi’, istakli su iz FT.
Sve to čini tmurnu pozadinu za obilježavanje 30. godišnjice genocida u Srebrenici iz jula 1995. godine, prvog genocida u Evropi koji je priznao UN nakon Holokausta.
BiH na prekretnici
Opozicioni političar u Narodnoj skupštini RS Igor Crnadak je rekao da se Bosna sada nalazi na ‘prekretnici’.
‘Dodik se koristi od Moskve. Njegov režim je nanio veliku štetu, i ovo je prilika za nešto novo. U pitanju je hoće li Bosna nepovratno krenuti ka Zapadu… ili će RS skliznuti u potpunu autokratiju’, smatra on.
Almasa Salihović dobro razumije kakva je situacija u BiH. Prije četiri godine je, kao učiteljica u osnovnoj školi u istočnoj Bosni, odgovorila na poziv koji je dobila s nepoznatog broja.
Pozivatelj je brzo prešao na stvar. ‘Da li ste sestra Abdulaha?’ sjeća se da su je pitali.
‘Imamo podudaranje DNK-a s vama za dvije butne kosti’.
Zaista, bila je sestra Abdulaha. Posljednji put ga je vidjela 11. jula 1995. u gradu Srebrenici, koji je od 1992. bio enklava bosanskih Muslimana pod opsadom snaga bosanskih Srba.
Kada je otpor slomljen, a napadači preuzeli grad, Abdulah, tada 18-godišnjak, bio je jedan od više od 8.000 muškaraca i dječaka muslimanske vjere koje su bosanski Srbi pohvatali i ubili, a zatim tajno sahranili u masovne grobnice širom tog područja.
Nakon 13 godina neizvjesnosti o njegovoj sudbini, Salihović je 2008. saznala da su neki dijelovi tijela njenog brata pronađeni u masovnoj grobnici. Potom je 2021. stigao poziv da su pronađeni i dodatni ostaci.
‘Bilo je jako bolno znati da je mrtav i da se ne može pronaći. Utjeha je makar imati grob nad kojim možeš tugovati.
Bolna sjećanja
Kada smo vidjeli mali dio njegovih kratkih pantalona, to je gotovo bilo bolnije nego da nismo imali ništa’, kazala je Almasa.
Salihović radi u Memorijalnom centru Srebrenica, koji je u julu 1995. bio sjedište snaga UN-a, kod kojih su mnoge žrtve pokušale potražiti utočište od snaga bosanskih Srba, ali uzalud.
Centar gleda na ogromnu livadu na kojoj se pruža više od 6.000 nadgrobnih spomenika, posljednje počivalište za žrtve čiji su ostaci, u nekim slučajevima samo nekoliko dijelova tijela, pronađeni.
NATO-ova kampanja bombardovanja natjerala je bosanske Srbe, koji su tada držali pod opsadom niz gradova pod kontrolom bosanskih Muslimana, za pregovarački sto u Dejtonu, u saveznoj američkoj državi Ohio.
Tamo je američki izaslanik Richard Holbrooke natjerao lidere Bosne, te susjednih zemalja Srbije i Hrvatske, zajedno s njihovim političkim saveznicima, da potpišu mirovni sporazum.
Međutim, Salihović je zabrinuta da se, nakon napretka koji je postignut u prvoj deceniji nakon rata prema općem prihvatanju strašne istine o Srebrenici, poricanje zločina ponovo širi.
Mali grad Srebrenica, u kojem ona živi, nalazi se unutar bh. entiteta RS. Često se susreće sa Srbima koji umanjuju razmjere zločina.
‘Cijeli svijet protiv srpskog naroda’
‘Uvijek ista priča – ‘Cijeli svijet je protiv srpskog naroda’. U posljednje dvije godine počela sam se plašiti koliko lako ljudi povjeruju političarima koji se vraćaju u prošlost i raspiruju nacionalizam’, ističe.
Malo ko je potpirivao sektaške podjele tako uporno kao Dodik, koji već više od dvije decenije dominira politikom RS.
Na početku je na Zapadu bio viđen kao neko ko unosi liberalniji duh u politiku bosanskih Srba. Godine 1998. tadašnja američka državna sekretarka Madeleine Albright nazvala ga je ‘daškom svježeg zraka’.
Ali u posljednjih petnaest godina, Dodik se sve više okreće raspirivanju srpskog nacionalizma. On i njegov lokalni saveznik, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, prošle godine su osudili rezoluciju UN-a kojom se 11. juli proglašava danom sjećanja na žrtve Srebrenice, iskoristivši je kao povod da sugeriraju kako svijet viktimizira Srbe, prenosi FT.
Ključne reforme
Financial Times je podsjetio kako je u februaru sud u Sarajevu izrekao presudu kojom se Dodiku zabranjuje bavljenje politikom na šest godina i osuđuje ga na jednu godinu zatvora zbog nepoštivanja visokog predstavnika. To je presuda koju je on ignorisao, a nedavno mu je ukinut pritvor.
Dodik se i dalje kreće uz pratnju teško naoružane policije.
Christian Schmidt, trenutni visoki predstavnik, koji je bio ministar u njemačkoj vladi pod Angelom Merkel, daje naslutiti da je oprezan kada je riječ o sprovođenju presuda i naglašava da bi radije vidio Dodikov poraz na izborima. Kaže da je riječ o ‘ozbiljnoj, ali rješivoj’ krizi.
Njegov san je da nadgleda transformaciju Bosne u funkcionalnu državu spremnu za pridruživanje EU, i da na kraju ode s dužnosti kao posljednji visoki predstavnik.
Ukinuće njegove funkcije je jedna od ključnih reformi ako Bosna želi imati šansu da se kvalifikuje za članstvo u EU, što, prema anketama, većina građana želi.
Još mnogo posla
Puna invazija na Ukrajinu 2022. godine dala je novi zamah proširenju EU na istok, nakon godina u kojima je kandidatura šest zemalja zapadnog Balkana, uključujući Bosnu, bila u zastoju.
Ali, Schmidt priznaje da većina smatra kako će se Dejtonski sistem, i pored svojih manjkavosti, morati održavati još neko vrijeme, te da Bosna ima još mnogo posla kako bi se kvalifikovala za članstvo u EU.
‘Dugogodišnji posmatrači mi kažu da računam na još 20 godina (ako želim biti posljednji visoki predstavnik)’, našalio se.
Mladen Ivanić, opozicioni političar iz reda bosanskih Srba, kaže da je najbolja nada za Bosnu ideja o dvofaznom članstvu u EU, koju podržava Francuska, a koja bi mogla omogućiti balkanskim državama da budu u ‘sporom vozu’ i da prihvate dio obaveza i koristi EU. On tvrdi da zvaničnici u Briselu i Sarajevu vole da se pretvaraju kako je punopravno članstvo realno.
‘Evropa nas laže. Mi lažemo njih. Evropa kaže da su vrata otvorena. Realnost je da to još dugo nije realno’, poručio je on.
Uprkos svim problemima s Dejtonskim sporazumom, on je sačuvao mir. Ljudi previše lako zaboravljaju njegove uspjehe, kaže Nedžma Džananović, profesorica politike na Univerzitetu u Sarajevu.
‘Čak i Dodik shvata da se neke stvari ne smiju ponoviti. Mi zapravo normalizujemo konačnu podjelu zemlje. Dodik prihvata nacionalnu valutu i novac od poreza, ali ostatak institucija Bosne i Hercegovine za njega ne postoji u RS’, rekla je Džananović, prenosi Financial Times.
(Hayat)
(311)