Nijedan prethodni predsjednik nije koristio zakon na taj način, a Vrhovni sud je na kraju presudio da je time prekoračio svoje predsjedničke ovlasti.

 

 

 

Prije godinu, kada je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump zaprijetio visokim carinama na gotovo sve što dolazi u Ameriku, globalna tržišta su se tresla, a strani čelnici su se uznemirili.

 

 

Sada se ista prijetnja jedva primjećuje, navodi se analizi CNN-a.

 

 

Odluka Vrhovnog suda

 

 

To je uglavnom zahvaljujući presudi Vrhovnog suda SAD u februaru koja je predsjedniku oduzela njegovo najmoćnije carinsko oružje i ostavila mu daleko ograničenije mogućnosti za ostvarenje njegovih prijetnji.

 

 

Međutim, presuda nije spriječila Trumpa da ipak pokuša.

 

 

U petak je Trump na svojoj društvenoj mreži Truth Social objavio da će svaka evropska zemlja koja uvede porez na digitalne usluge “odmah biti suočena sa 100-postotnom carinom na svu robu poslanu u SAD”, dodajući da će porez “nadoknaditi trgovinske sporazume” koji su već na snazi.

 

 

“Digitalne usluge” obuhvataju širok raspon poslova, od Googleovih oglasa do Spotify streamova.

 

 

 

Porezi na digitalne usluge strukturirani su tako da vlade mogu prikupljati prihode od velikih kompanija koje posluju online – čak i ako je poslovanje neprofitabilno.

 

 

S obzirom na to da su mnoge od najvećih tehnoloških firmi američke, Trump je prethodno tvrdio da ih porezi na digitalne usluge nesrazmjerno kažnjavaju.

 

 

Kongresna istraživačka služba, koja je službeno nestranačka, složila se s tom procjenom u određenim slučajevima.

 

 

Pozvao se na zakon

 

 

Prije nekoliko mjeseci, kada je Trump proveo takve prijetnje u djelo, pozvao se na Akt o međunarodnim vanrednim ekonomskim ovlastima, američki zakon iz 1974. za koji je administracija tvrdila da joj daje ovlasti da brzo uvede carine.

 

 

Nijedan prethodni predsjednik nije koristio zakon na taj način, a Vrhovni sud je na kraju presudio da je time prekoračio svoje predsjedničke ovlasti.

 

 

“Kada Kongres dodijeli ovlasti za uvođenje carina, to čini jasno i s pažljivim ograničenjima.

 

 

Ovdje nije učinio ni jedno ni drugo”, napisao je predsjednik Vrhovnog suda John Roberts u svom većinskom mišljenju.

 

 

To podržavaju i eksperti.

 

 

“Nijedna ovlast koju je Kongres dao predsjedniku za uvođenje carina ne dopušta mu da to čini kad god želi.

 

 

Osim ako se ti postupci ne poštuju i uvjeti ne budu ispunjeni, predsjednik ne može uvesti carine“, rekao je Jeffrey Schwab, koji je vodio slučaj carina pred Vrhovnim sudom, za CNN.

 

 

Nakon presude u februara, Trumpova administracija se okrenula složenijem planu B: jedinstvenoj carini od deset posto koji istječe sljedeći mjesec.

 

 

Trajalo bi mjesecima

 

 

Predsjednik je također pokrenuo niz istraga koristeći trgovinski zakon poznat kao Član 301, što bi na kraju moglo dovesti do viših carina – ali bi moglo potrajati mjesecima da se dovrši.

 

 

Tokom svog prvog mandata u Bijeloj kući, Trump je pokrenuo nekoliko istraga prema Član 301 o porezima na digitalne usluge evropskih zemalja.

 

 

Međutim, one na kraju nisu rezultirale višim carinama. Umjesto toga, istrage su u biti korištene kao poluga za pregovore.

 

 

Svakako postoji mogućnost da će se Trump ovaj put vratiti tim istragama kako bi ubrzao proces, ali trenutne 100-postotne tarife izgledaju kao neostvariv san s obzirom na ograničenja trgovinskog zakona.

 

(CNN)

(5)

AMERIKA NA NOGAMA, ALI EVROPA MIRNO SPAVA: Trump ponovo prijeti carinama od 100 posto, ali sada ima vezane ruke!