ugašen entitet”
Enver Išerić ugledni pravni stručnjak i član NES-a,jasno upozorava da je riječ o opasnoj i ustavnopravno neutemeljenoj avanturi.
Oslobađajuća presuda Miloradu Dodiku, bivšem predsjedniku entiteta Republika Srpska kojem je CIK oduzeo mandat, u predmetu za nepoštivanje odluka visokog predstavnika, pokrenula je novi val političke manipulacije i destruktivnih najava iz Banje Luke. Umjesto spuštanja tenzija i institucionalnog odgovora na ozbiljnu političku situaciju, vrh entitetske vlasti ponovo prijeti referendumom, nastojeći da predstavi lažnu sliku „volje naroda“ kao štit od vlastite političke i pravne odgovornosti.
Referendum bez pravne snage
„Očigledno je da Milorad Dodik vrlo teško podnosi i vrlo žestoko ga pogađaju odluke institucija Bosne i Hercegovine“, ističe Išerić za naš portal, komentirajući najave referenduma koje su uslijedile nakon presude.
Ovom rečenicom Išerić aludira na ključ razumijevanja političkog ponašanja predsjednika RS-a: riječ je o emocionalno-političkoj reakciji, a ne o racionalnoj, institucionalnoj ili demokratskoj inicijativi. Referendum, kao najmoćniji izraz demokratske volje građana, u ovom kontekstu postaje instrument lične odbrane – simbolički „štit“ od političkog pada.
„U slučaju da održi taj referendum, on nema nikakvu pravnu snagu“, precizira Išerić za Slobodnu Bosnu.
Pitanja o pravnoj validnosti takvog referenduma već su višestruko raspravljena – prema važećem Ustavu BiH i međunarodnim pravnim okvirima, entiteti nemaju pravo odlučivati o državnim nadležnostima niti dovoditi u pitanje teritorijalni integritet ili ustavni poredak države. Dakle, i sama ideja o referendumu kojim se odlučuje o „sudu“, „državi“, „OHR-u“ ili „nadležnostima BiH“ je besmislena iz pravne perspektive.
Krivična odgovornost i ustavni poredak
No, Išerić upozorava i na daleko ozbiljniju dimenziju:
„Time bi Milorad Dodik samo ušao u nivo krivičnog djela – napada na ustavni poredak države Bosne i Hercegovine – i suočio bi se s Tužilaštvom i Sudom Bosne i Hercegovine.“
Drugim riječima, svaki pokušaj da se referendumom podriva ustavni poredak ne samo da je pravno ništavan, nego otvara vrata krivično-pravnom gonjenju. Takvo ponašanje ne bi se više tretiralo kao političko pitanje, nego kao ozbiljno krivično djelo.
Mogući epilog
Prema Išeriću, vlast entiteta RS može trenutno destabilizirati političke i sigurnosne prilike u zemlji, ali krajnji rezultat takve politike mogao bi biti suprotan od onoga što zagovornici referenduma žele:
„Moraju imati na umu činjenicu da izlaz iz takve situacije može imati samo jedan ishod: potpuni poraz njihove politike i ukidanje entiteta, te povratak na djelovanje po Ustavu Republike Bosne i Hercegovine.“
Politička destrukcija bez izlaza
Za kraj, Išerić poručuje:
„Ako im to odgovara – neka nastave sa svojim destruktivnim politikama.“
Jasna poruka dolazi iz ugla uglednog pravnika: oni koji srljaju u sukob s državom, institucijama, međunarodnim pravom i unutrašnjim ustavnim poretkom – zapravo guraju cijeli entitet u političku i institucionalnu propast.
No, odgovornost je sada i na drugim političkim akterima i međunarodnoj zajednici. Jer, kako Išerić upozorava u izjavi za Slobodnu Bosnu, ukoliko se pravna država ne odbrani sada, sutra možda više neće imati mehanizme da reaguje.
(SB)
(255)