Odugovlačenja, uslovljavanja i trgovine pozicijama ostavljaju utisak neodgovornosti i dodatno narušavaju povjerenje građana u institucije.
Kašnjenje u usvajanju državnog budžeta već je postalo prepoznatljivo, ali i loša praksa bosanskohercegovačkih vlasti. Umjesto da bude tehnički i administrativni čin koji osigurava nesmetano funkcioniranje institucija, budžet se često pretvara u poligon za političko nadmudrivanje i potkusurivanje.
Odugovlačenja, uslovljavanja i trgovine pozicijama ostavljaju utisak neodgovornosti i dodatno narušavaju povjerenje građana u institucije.
Institucije Bosne i Hercegovine još nemaju budžet. U takvom ambijentu, država funkcionira zahvaljujući privremenom financiranju, što izaziva zabrinutost. Šta govori o domaćinu situacija u kojoj njegova “kuća” nema budžet? Da li je riječ o nemaru, nemoći ili svjesnom zadržavanju statusa quo?
Novinari BHRT-a pitali su političare i građane šta misle o tome. U anketi BHT1, različiti politički predstavnici iznijeli su svoje stavove, ali se svi slažu da ovakva situacija nije održiva.
Branislav Borenović, poslanik u Parlamentarnoj skupštini BiH, ukazuje na to da se budžet koristi za međustranačka nadmudrivanja. Džemal Smajić iz Doma naroda također smatra da usvajanje budžeta postaje sredstvo političkog pritiska.
Vojin Mijatović iz Federalne vlade kaže da bez budžeta ne može biti ni ozbiljnog ekonomskog planiranja. Elvedin Okerić i Mladen Pandurević iz Skupštine Kantona Sarajevo ističu da se problemi sa državnog nivoa često reflektiraju i na entitetski i kantonalni.
Građani s pravom postavljaju pitanje: ako nadležni ne mogu usvojiti ni budžet, šta onda oni mogu očekivati kada su u pitanju veći reformski zahvati? Umjesto odgovornosti, građanima se nudi nesigurnost, a umjesto stabilnosti – politički kalkulirani zastoji.
Više u prilogu BHRT-a:
(SB)
(110)