ZAKULISNE IGRE U SDS-u: Pandurević otkrila šta je prethodilo raskolu i kakav je plan bio za Stanivukovića…

Pandurević je govorila o sukobima u SDS-u.

Unutarstranački sukobi u Srpskoj demokratskoj stranci (SDS) dodatno su se produbili nakon odluke predsjednika Branka Blanuše da iz stranke isključi gradonačelnika Bijeljine Ljubišu Petrovića. Članica Predsjedništva SDS-a Aleksandra Pandurević smatra da je odluka donesena mimo statutarne procedure i traži njeno poništenje.

Gostujući na BHRT-u, Pandurević je govorila o sukobima u SDS-u, mogućim političkim dogovorima s Draškom Stanivukovićem, odgovornosti za izborni poraz i potrebi reorganizacije stranke.

Osvrnula se i na odnose unutar opozicije u Republici Srpskoj, lobiranje vlasti RS-a u Sjedinjenim Američkim Državama te ulogu međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini.

“Apsolutno tražimo da se odluka stavi van snage”

Pandurević tvrdi da je odluka o isključenju Ljubiše Petrovića iz SDS-a donesena suprotno stranačkom statutu.

Prema njenom tumačenju, član stranke ne može biti isključen bez prethodno provedenog disciplinskog postupka. Navodi i da nakon usvajanja statuta nije donesen disciplinski pravilnik kojim bi bile precizirane nadležnosti i procedure.

Apsolutno tražimo da se stavi van snage odluka o isključenju gospodina Ljubiše Petrovića, poručila je Pandurević.

Petrović je isključen nakon što je na izborima javno podržao kandidate drugih političkih organizacija, što je rukovodstvo SDS-a ocijenilo kršenjem stranačkog statuta.

Pandurević, međutim, smatra da predsjednik stranke nije imao ovlaštenje da samostalno donese takvu odluku. Očekuje da će Petrovićeva žalba biti razmotrena pred nadležnim stranačkim organima.

Podsjetila je da je Petrović u Bijeljini osvojio oko 27.000 ličnih glasova, ocjenjujući da bi njegovo isključenje moglo dodatno produbiti podjele u SDS-u, ali i povećati njegovu podršku među biračima.

Šta se dešavalo iza kulisa: Stanivuković i budućnost SDS-a

Pandurević je iznijela i svoju verziju događaja koji su prethodili sukobima oko rukovodstva SDS-a i mogućeg povezivanja sa političkom organizacijom Draška Stanivukovića.

Prema njenim tvrdnjama, na sjednicama stranačkih organa razmatrane su dvije mogućnosti.

Prva je podrazumijevala spajanje stranaka i izbor Stanivukovića za predsjednika novog SDS-a. Druga je predviđala da Blanuša ostane predsjednik stranke, a Stanivuković bude kandidat za predsjednika Republike Srpske.

Pandurević tvrdi da se protivila objema opcijama.

Navela je da je nakon višesatne rasprave na Glavnom odboru Blanuša odustao od ranijih prijedloga i prihvatio da bude kandidat SDS-a.

Prema njenoj ocjeni, slučaj Petrović povezan je s dubljim neslaganjima o budućnosti stranke i mogućim političkim dogovorima.

Tvrdi da se gradonačelnik Bijeljine protivio scenariju u kojem bi SDS bio prepušten Stanivukoviću, kao i eventualnim dogovorima sa SNSD-om.

Riječ je o tvrdnjama Pandurević, koje u dostavljenom razgovoru nisu potkrijepljene nezavisnom potvrdom drugih učesnika stranačkih sastanaka.

Pandurević traži odgovornost za izborni poraz

Govoreći o izbornim rezultatima, Aleksandra Pandurević je ocijenila da rukovodstvo SDS-a mora preuzeti odgovornost i otvoriti raspravu o budućem vođenju stranke.

Kada izgubite izbore, stvar političkog bontona jeste da date svoje mandate na preispitivanje, rekla je.

Navela je da je na sjednici Predsjedništva SDS-a govorila o razlozima zbog kojih stranka nije dobila veću podršku birača.

Među problemima je izdvojila izbor kandidata za parlamentarne liste, za koje smatra da nisu uvijek bili dovoljno kvalitetni i prihvatljivi građanima.

Prema njenoj ocjeni, SDS se previše bavio unutrašnjim odnosima i političkim kombinacijama, a premalo konkretnim potrebama birača.

Mi sad moramo prvenstveno uraditi unutrašnju reorganizaciju, modernizovati stranku, poručila je Aleksandra Pandurević.

Posebno je naglasila potrebu da se stranka više posveti mladima, uključujući one koji ne izlaze na izbore.

Smatra da je dio građana koji su željeli političke promjene ostao kod kuće zbog nepovjerenja prema opoziciji, međusobnih sukoba i ponašanja pojedinih političkih aktera.

“Ako osjete i malo truleži u toj ponudi, izgubili ste”

Pandurević smatra da problem opozicije u Republici Srpskoj nije samo razjedinjenost nego i nedostatak uvjerljive političke ponude.

Prema njenim riječima, SDS je predugo bio rastrzan između različitih političkih opcija, bez jasnog pravca i odlučnog rukovodstva.

Kao primjer navela je Ljubišu Petrovića, za kojeg tvrdi da je u Bijeljini ostvarivao izborne uspjehe bez koalicija s drugim opozicionim strankama.

Znači, bitno je samo da imate zdravu i kvalitetnu ponudu koju će birači prepoznati kao takvu. Ako osjete i malo truleži u toj ponudi, izgubili ste, rekla je Aleksandra Pandurević.

Ocijenila je da SDS mora vratiti povjerenje građana kvalitetnim kandidatima, jasnim politikama i ljudima koji nisu kompromitovani u javnosti.

Govoreći o mogućem zajedničkom nastupu stranaka iz Republike Srpske na državnom nivou, naglasila je da o eventualnim dogovorima ne može govoriti u ime SDS-a jer o tome nisu odlučivali stranački organi.

Kritike na račun Dodika zbog lobiranja u SAD-u

Pandurević se osvrnula i na lobiranje vlasti Republike Srpske u Sjedinjenim Američkim Državama, uključujući korištenje budžetskog novca za te aktivnosti.

Ocijenila je da je lobiranje legitimno sredstvo međunarodnog djelovanja kada se koristi za privlačenje investicija, unapređenje odnosa i predstavljanje interesa institucija.

Međutim, smatra da je neprihvatljivo ako se javna sredstva koriste za privatne interese političkih funkcionera.

Da je Milorad Dodik zloupotrijebio budžet Republike Srpske da bi sebi, svojim saradnicima, svojoj porodici skinuo sankcije, to jeste, to je trebao da radi iz privatnog džepa, a ne iz budžeta institucija Republike Srpske, izjavila je Pandurević.

Ona je napravila razliku između lobiranja kao aktivnosti i konkretnih ciljeva za koje se izdvaja novac.

Osvrćući se na odluke Ustavnog suda BiH, iznijela je tumačenje prema kojem se one odnose na određene ciljeve lobiranja koje smatra neustavnim, a ne na lobiranje kao takvo.

OHR i evropski put BiH

Govoreći o ulozi međunarodne zajednice i budućnosti Ureda visokog predstavnika (OHR), Pandurević je ocijenila da Bosna i Hercegovina treba preuzeti veću odgovornost za vlastite političke procese.

Mislim da treba konačno da preuzmemo odgovornost u svoje ruke, rekla je.

Smatra da pitanje zatvaranja OHR-a treba posmatrati u kontekstu evropskih integracija i suvereniteta Bosne i Hercegovine.

Izrazila je i nezadovoljstvo djelovanjem međunarodnih aktera, tvrdeći da su pojedini problemi u zemlji nastajali upravo nakon njihovih intervencija.

Na kraju razgovora osvrnula se i na pitanje ukidanja sezonskog pomjeranja sata, navodeći da bi podržala zadržavanje jednog režima računanja vremena tokom cijele godine.