“Mislim da je to u ovom trenutku bilo rečeno u kontekstu psihološko-propagandnog ratovanja…”

Uoči konferencije o pomoći Ukrajini održane u ponedjeljak u Parizu slovački premijer Robert Fico, izjavio je da neke članice NATO-a i Europske unije razmatraju slanje vojnika u Ukrajinu u bilateralnim aranžmanima. Potom je u završnom govoru na konferenciji isto rekao i francuski predsjednik Emmanuel Macron.

Macron je, naime, kazao da su sve opcije otvorene kako bi se osiguralo da Rusija ne dobije rat te da je jedna od otvorenih opcija i slanje francuskih kopnenih snaga u Ukrajinu.

Na konferenciji u Parizu, gdje se sastalo dvadesetak europskih šefova država i vlada, nije bilo konsenzusa oko slanja kopnenih snaga u Ukrajinu jer neki, poput slovačkog premijera, smatraju da bi to neminovno vodilo eskalaciji napetosti.

“To je rečeno psihološki-propagandno”

“Macron je u završnom govoru rekao da svaka država može slobodno odlučivati o tome hoće li slati vojnike u Ukrajinu. Mislim da je do toga još jako daleko”, kazao je Vlatko Cvrtila, stručnjak za vanjsku politiku i rektor Sveučilišta VERN’ u Zagrebu za N1.

Ako bi se takvo što dogodilo, bila bi to – napominje Cvrtila – krajnja situacija nakon procjene da je ukrajinska vojska doživjela slom, a ruska vojska pobijedila.

“Mislim da je to u ovom trenutku bilo rečeno u kontekstu psihološko-propagandnog ratovanja kako bi se istaknula spremnost Zapada da ne dopusti pobjedu Vladimira Putina. To je, na koncu, bila srž Macronovog govora i cijele konferencije u Parizu”, kaže.

“Teško je zamisliti slanje vojske”

Teško je zamisliti, smatra Cvrtila, da bi u ovom trenutku Francuska ili neka druga zemlja mogla poslati u Ukrajinu svoje profesionalne vojne snage, koje su ionako ograničenih kapaciteta.

“Ako bi se nešto slično dogodilo, tamo bi bili poslani vojnici obučeni za korištenje visokosofisticiranih borbenih sustava za što bi se ukrajinski vojnici trebali dugo obučavati. Uostalom, vidjet ćemo kakvo će naoružanje biti poslano Ukrajini. Veliki nedostatak u dinamici slanja vojne pomoći nastao je odlukom SAD-a o zaustavljanju vojne pomoći Ukrajini. SAD je bio najveći opskrbljivači Ukrajine suvremenim naoružanjem”, napominje Cvrtila.

Važnije je, kaže, da su na konferenciji u Parizu države dogovorile različite vrste koalicija u kojima će pomagati Ukrajini.

“To se prije svega odnosi na pomoć u naoružanju, jer sastanak je i bio o tome. EU je već ranije donijela odluku da će financijski pomagati Ukrajinu, njeno ekonomsko i socijalno funkcioniranje. U Parizu se govorilo o tome da se Rusiji ne dopusti dominacija na ratištu. Prelaskom na ratnu ekonomiju Rusija je pokazala da može puno brže proizvoditi naoružanje i streljivo nego što Ukrajini pristiže vojna pomoć Zapada. Taj dio se pokazao kritičnim za Ukrajinu”, kaže Cvrtila.

(N1)

(178)

Related posts:

SARAJEVSKA RATNA DOKTORICA NAJAVLJUJE: „U Hrvatskoj ove godine neće biti puno turista, pogotovo ne iz zemalja…” “SB” OTKRIVA: Zašto je Dragan Čović politički marginaliziran i diplomatski izoliran? KO SE NA BALKANU SPREMA ZA RAT: Naše komšije su najviše investirale u kupovinu naoružanja, zabilježen je nagli skok… OČAJ U HNS-u: Ljubić se žali što se probosanske stranke pozivaju na EU presude NIČIJA NIJE DO(DIK) ZORE GORJELA: “RS neće odustati od…” SPOJENE POSUDE Ako Tužilaštvo BiH dokazuje da Izetbegović 3. maja nije bio zarobljenik, zašto Dodik ne bi govorio da Sarajevo ‘nije bilo u opsadi’ DODIKOV SHOW JE ZAVRŠEN: ŠTA ĆE SADA URADITI TUŽILAŠTVO BIH? ALARMANTNO: Sarajevski sociolog upozorava – “BiH je demografski zemlja…” OTVOREN RAZGOVOR NETANYAHUA SA BLINKENOM: “Rekao sam mu da ovo nije samo naš rat, već i… ŠTO SU SLABIJI POLITIČARI U SARAJEVU, SLABIJA JE I BiH: Dok Dodik i Čović pripremaju otcjepljenje, bošnjački političari duboko su podijeljeni borbom između fotelja i tendera

STRUČNJAK ZA VANJSKU POLITIKU O MACRONOVOJ IZJAVI O SLANJU ORUŽJA: “Do toga je još daleko, a ako dođe…”