Bruxellesu i Washingtonu se žuri da se priča o izboru novog visokog predstavnika završi prije ulaska u predizbornu kampanju u BiH kako se u kampanji političkih partija ne bi koristila ova tema za ubiranje lakih političkih poena i novih svađa.
Piše: Darko Omeragić
Nakon prošlosedmične dvodnevne sjednice Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC) kojeg čine Kanada, Francuska, Njemačka, Italija, Japan, Ujedinjeno Kraljevstvo, SAD, EU i Evropska komisija, te Organizacija islamske saradnje koju predstavlja Turska izbor novog visokog predstavnika za BiH i dalje visi u zraku.
Iskristalisala su se dva glavna kandidata za nasljednika Christiana Schmidta koju je u maju podnio ostavku – iskusni italijanski diplomata Antonio Zanardi Landi i francuski diplomata Rene Troccaz. Prvi je favorit Sjedinjenih Američkih Država, dok je Troccaz kandidat Francuske, Njemačke i Velike Britanije.
Visoki predstavnik na odlasku Christian Schmidt nakon dvodnevne sjednice PIC-a izrazio je nadu da će nasljednika dobiti do kraja juna. Zašto je Bruxellesu i Washingtonu bitno da se novi visoki predstavnik izabere što prije, šta se očekuje od budućeg visokog predstavnika i šta bi BiH donio izbor jednog od dvojice najozbiljnijih kandidata?
KARIJERNI DIPLOMATA IZ ITALIJE
Troccaz (67) je karijerni diplomata koji je bio ambasador svoje zemlje u Srbiji. Smatra se čovjekom koji dobro poznaje političke prilike u regionu i odnose između Beograda, Sarajeva, Podgorice i Prištine. Italijan Landi (75) je jedan od najiskusnijih diplomata koje ta zemlja ima, bio je savjetnik predsjednika Italije Giorgia Napolitana, dugo se bavio pitanjima evropske i međunarodne politike i dobro poznaje odnose između EU i zemalja Jugoistočne Evrope. Ključna razlika između Landija i Troccaza je što Francuz ima svježije i neposrednije iskustvo sa Zapadnim Balkanom, dok Landi posjeduje veće diplomatsko iskustvo i međunarodni ugled, ali s manje povezanosti s prilikama u BiH. Dakle, Troccazu bi se bilo jednostavnije upustiti u svakodnevna politička pitanja BiH i regiona, dok bi Landijeve djelovanje bilo zasnovano na iskustvu i diplomatskom autoritetu.
No, imena kandidata za novog visokog predstavnika nisu toliko bitna koliko je bitno da li je cilj Bruxellesa i Washingtona snažniji OHR koji će reagovati na blokade institucija i političke krize u BiH. Tu bi Troccaz bio u prednosti i logičniji izbor. Landi bi te krize pokušavao riješiti građenjem kompromisa. Ko god da postane novi visoki predstavnik ključno je koliku će podršku imati od ključnih zemalja PIC-a, kakav će imati odnos prema bonskim ovlaštenjima i da li će biti spreman da reaguje u slučaju institucionalnih blokada kakve već mjesecima imamo u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, a prije svega u Domu naroda Parlamenta BiH. Troccaz sigurno bolje razumije aktuelne krize u BiH od Landija i mnogo lakše bi mu bilo da komunicira sa EU i regionalnim liderima. Landi je „stara škola“, a prednost mu je autoritet i ugled u diplomatskim krugovima, iskustvo u međunarodnim pregovorima i sposobnost u traženju kompromisa. Ipak, važnije od njihovih biografija je pitanje šta će biti s bonskim ovlaštenjima, odnosno traži li se novi Schmidt ili diplomata-posrednik.
Bruxellesu i Washingtonu se žuri da se priča o izboru novog visokog predstavnika završi prije ulaska u predizbornu kampanju u BiH kako se u kampanji političkih partija ne bi koristila ova tema za ubiranje lakih političkih poena i novih svađa. U suštini, imena kandidata nisu bitna koliko je bitno da se vidi kakav će mandat dobiti Schmidtov nasljednik, hoće li to biti aktivni OHR ili OHR-posrednik. Da se pita Milorad Dodik, OHR bi odmah trebalo ugasiti. Za Dragana Čovića je prihvatljiv visoki predstavnik s manje ovlaštenja. Stranke Trojke (SDP, NiP i Naša stranka) su za ostanak OHR i visokog predstavnika koji bi mogao otkočiti procese.
ŠTA ŽELE STRANKE IZ SARAJEVA?
Politolog Jasmin Mujanović smatra da je vaganje između Amerike i Evrope besmisleno sve dok politički faktori u Sarajevu ne definišu suštinski sadržaj vlastitih zahtjeva s posebnim akcentom na rješavanje pitanja državne imovine. On kaže da se u ovom momentu ne može jasno artikulisati šta političke stranke iz Sarajeva žele, osim općih floskula poput članstva u EU. Mujanović kaže da isto vrijedi i za druga ključna politička pitanja uključujući izbor novog visokog predstavnika. Vagati između Evrope i SAD-a bez strategije je besmisleno, smatra Mujanović.
Dakle, ako Trojka ili druge probosanske stranke nemaju jasan plan u ključnim pitanjima onda je besmisleno uopšte i govoriti o tome čiji je kandidat bolji za novog visokog predstavnika. Osim toga, da bi se stvari u BiH popravile konačno bi i oni koji su dobro plaćeni za to trebali početi raditi svoj posao, a to znači da bi se stranke na vlasti, prije svega, između sebe trebale usaglasiti o ključnim pitanjima za budućnost BiH, jer se u EU ne ulazi s visokim predstavnikom, čiji god on bio.
(SB)
(17)
Related posts:
POBUNA U REPUBLICI SRPSKOJ: Šta će na ovo reći ministar odbrane BiH Zukan Helez…
DRAMA OKO POVRATKA DARKA ĆULUMA NA ČELO SIPA-e: Stručnjak za sigurnost upozorava -“Ako je to istina….”
PROFESOR HAZIM BAŠIĆ O SNSD-ovom I HDZ-ovom NARATIVU: “Ko se boji građanske Bosne i Hercegovine – i zašto?”
UZBUNA U ČOVIĆEVIM REDOVIMA: Džeba odgovorio Vukanoviću, spominje i vrijeđanje Bošnjaka…
IGOR CRNADAK ZATRESAO REPUBLIKU SRPSKU: „Smije li Željka Cvijanović reći da će se ona povući…“
ŽELJKA CVIJANOVIĆ KAŽE DA RAČUNICA DVIJE “TROJKE” NEMA PROLAZ: “SNSD i HDZ BiH su partneri jer su prepoznali iste…”
BURNA DEBATA PRED KAMERAMA: Građani Federacije Bosne i Hercegovine, zapravo, finansiraju Republiku Srpsku po osnovu….
Nikšić: Iz SDA zovu da više ne budem predsjednik stranke, teže je voditi SDP nego Vladu FBiH
PLENKOVIĆEV SAVJETNIK OTKRIO: Hrvatska će blokirati evropski put BiH zbog…
Zbog čega je ruski KGB-ovac, koji je “predviđao” raspad SAD-a, boravio u BiH
