Wall Street Journal doznaje da je Trump rekao ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom u telefonskom razgovoru u petak kako on nije odgovoran, niti je znao da će doći do zaustavljanja isporuka oružja Ukrajini.
Predsjednik Donald Trump izjavio je da će Sjedinjene Države poslati više oružja Ukrajini, prvenstveno odbrambenog, kako bi joj pomogle da se odbrani od sve intenzivnijih ruskih napada.
Njegova izjava dolazi samo nekoliko dana nakon što je Pentagon prošle sedmice najavio da će odgoditi isporuku raketa za sisteme protivzračne odbrane, precizno navođenog oružja i drugog oružja Kijevu zbog, kako su rekli američki zvaničnici, zabrinutosti za američke strateške zalihe.
Wall Street Journal doznaje da je Trump rekao ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom u telefonskom razgovoru u petak kako on nije odgovoran, niti je znao da će doći do zaustavljanja isporuka oružja Ukrajini.
Naredio reviziju
No, NY Times se poziva na dva neimenovana izvora bliska Pentagonu koja tvrde da je upravo Trump bio taj koji je naredio vojnom vrhu da pregleda dostupne zalihe municije u vrijeme kada su Sjedinjene Države bombardirale tri iranska nuklearna postrojenja. Iako su ti udari brzo zaustavili iranski napredak, Trump je vjerovatno htio biti spreman na mogući iranski protivnapad, ma kako malo vjerovatan bio.
Nakon toga je neko u Pentagonu, klasificirajući municiju u različite kategorije, zaustavio barem dio onoga što je trebalo biti poslano Ukrajini. Trump je poslije Zelenskom priznao da je naredio reviziju zaliha municije Pentagona, ali tvrdi da nikada nije izdao nalog za zamrzavanje isporuke oružja.
Sve se odvijalo u vrlo osjetljivom trenutku. Rusija je prošli petak napala Kijev i druge ukrajinske gradove dosad najvećim brojem dronova i raketa lansiranih u jednom naletu, prema ukrajinskim zračnim snagama. Napad se dogodio samo nekoliko sati nakon telefonskog razgovora Trumpa i Vladimira Putina za koji je Trump novinarima rekao da nije donio “nikakav napredak”. “Iskreno, razočaran sam što predsjednik Putin nije stao [s udarima]. Uopće nisam zadovoljan njime”, izjavio je Trump.
Moglo se, dakle, još u petak, nakon te Trumpove izjave i Putinova odbijanja primirja, pretpostaviti da će Bijela kuća ipak nastaviti sa slanjem oružja Ukrajini, a to je u ponedjeljak navečer i potvrđeno. “Poslat ćemo im još oružja. Moramo, moraju se moći braniti. Jako su pogođeni”, rekao je Trump novinarima prije večere u ponedjeljak s izraelskim kolegom Benjaminom Netanyahuom.
Potvrda je brzo došla i od Pentagona koji je objavio da “po nalogu predsjednika Trumpa Ministarstvo odbrane šalje dodatno odbrambeno oružje Ukrajini kako bi osiguralo da se “Ukrajinci mogu braniti dok mi radimo na osiguravanju trajnog mira i zaustavljanju ubijanja”.
Pentagon može zaustaviti isporuke oružja na vlastitu odgovornost, ali predsjednik SAD-a ima krajnju ovlast nastaviti, proširiti ili zaustaviti takve pauze.
Iako Donald Trump nije izravno imenovao odgovorne, njegovo prebacivanje odgovornosti sugerira da teret odluke pada na ministra odbrane Petea Hegsetha. Prema informacijama Politica, ključnu ulogu u pokretanju pauze odigrao je i šef odbrambene politike Elbridge Colby. I dok se njihova odluka temeljila na načelu “Amerika na prvom mjestu”, Trump je ovim potezom pokazao da ta fraza znači isključivo ono što on osobno odluči, a ne nužno ono što misle njegovi savjetnici i saradnici. Jedna analiza nekoliko visokih vojnih oficira za NBC pokazala je da su zalihe nekih vrsta municije, uključujući precizno navođeno oružje, doista smanjene, ali nisu pale ispod kritičnih operativnih pragova. Unatoč tome, Hegseth je odlučio zaustaviti pošiljku Ukrajini, navodno treći put od februara.
Status quo
Treba naglasiti da nastavak isporuka oružja ne znači automatski da će Ukrajina dobiti sve što joj je nužno. Oružje koje je Trump odmrznuo potječe iz paketa usvojenih još pod predsjednikom Bidenom, a ti paketi istječu do 2028. Novi paketi oružja još uvijek nisu odobreni. Među privremeno zaustavljenim isporukama nalazi se kritično oružje poput raketa Patriot, raketa GMLRS namijenjenih sustavima M270 MLRS i HIMARS, protivoklopnih raketa Stinger te projektila zrak – zrak AIM-120 i Hellfire.
“Trumpova je odluka, zapravo, povratak na status quo – nastavak pomoći bez jasne strategije. Ne želi uložiti više novca da bi Ukrajina pobijedila, ali ne želi ni da se uruši dok je on na vlasti. Zna da bi ukrajinski poraz bio geopolitički udarac težak koliko i slom Afganistana 2021. nakon povlačenja Amerikanaca. Biden se nikad nije oporavio od tog poniženja”, piše Economist.
U vrijeme Bidenove administracije SAD je poslao oko 65 milijardi dolara vojne pomoći Ukrajini, a Trumpu je još ostalo nepotrošenih i već odobrenih 3,8 milijardi dolara.
Novi napadi
Ukrajinski portal Strana.ua ističe da je sada ključno pitanje hoće li novi paketi pomoći pod Trumpovom administracijom biti odobreni te pod kojim uslovima: besplatno kao pod Bidenom, putem fonda temeljenog na sporazumu o resursima, ili za novac. Prema navodima Wall Street Journala, Trump je Zelenskom dao samo nejasno obećanje da će SAD pružiti “onoliko pomoći koliko si može priuštiti”, ali nije definirao što to znači.
U međuvremenu Rusija pojačava zračne napade na Ukrajinu, koristeći stotine dronova i vođene bombe. Prema izvještajima ukrajinskih vlasti, zemlja je prošle sedmice napadnuta s oko 1200 dronova, gotovo 40 raketa i više od 900 vođenih bombi.
(SB)
(215)