PROFESOR SENADIN LAVIĆ ZA „SB“ POVODOM DANA NEZAVISNOSTI BiH: „Bosanci će nastaviti dalje razvijati i braniti Bosnu SVIM RASPOLOŽIVIM SREDSTVIMA!”

“Bosna ima pravo da doživi prosvjetiteljski impuls i svjetovnost ljudskog života oslobođenu od sveštenika zla i mržnje, i od politika fašistoidne ekskluzivnosti!”

 

 

 

Jedan od najznačajnjihih datuma u novoj historiji Bosne i Hercegovine je 1. mart – Dan nezavisnosti. 29. februara i 1. marta 1992. godine građani su na referendumu odlučili da žele suverenu i nezavisnu državu ravnopravnih naroda.

 

 

 

Od 64 posto građana s pravom glasa koji su se odazvali glasanju, na pitanje da li su za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana i naroda BiH – Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive, 99,44 posto glasalo je “za”.

 

 

 

Za nezavisnost je glasalo 2.073.568 glasača. Od ukupnog broja onih koji su se odazvali na referendum.. Mjesec dana nakon referenduma uslijedila je agresija na Bosnu i Hercegovinu.

 

 

 

O tome zašto je važan 1. mart danas 32 godine kasnije, i šta smo naučili iz historije za „Slobodnu Bosnu“ je govorio profesor sa sarajevskog Fakulteta političkih nauka Senadin Lavić.

 

 

 

„Prije svega, 1. mart je Dan nezavisnosti, slobodne i suverene države Bosne i Hercegovine. To je nesumnjiva pravno-politička i povijesna činjenica koja ukazuje na ispunjenje povijesnog toka jedne ideje i politike. U 1. martu se zaokružuje pravno-političko oblikovanje države Bosne i Hercegovine kao nezavisne i suverene. Upravo to je ona činjenica koju su agresivno napali beogradski i zagrebački režim koji se nikako ne slažu s postojanjem nezavisne bosanske države“, kaže Lavić, te pojašnjava:

 

 

 

„1. marta 1992. godine je ispunjena akumulirana građanska volja za nezavisnom i suverenom državom. To je dan kad je ostvarena jedinstvena politička bosanska država nacija. Na taj način je Bosna postala članica svjetskog poretka Organizacije ujedinjenih nacija i svrstala se u svjetski poredak današnjice. To znamo kao činjenicu, međutim, očito je da i dalje postoje politike i programi iz Beograda i Zagreba koji ne prihvataju tu činjenicu i pokušavaju potčiniti Bosnu svojim hegemonijskim projektima. Neki se ponašaju kao da ništa nisu naučili iz povijesti. Čini se da je vrlo aktualna ona Hegelova misao kako nas “povijest uči da nas ničemu ne uči”! To jeste, ljudi vrlo malo uče iz povijesti ili ne poštuju neka povijesna iskustva. Bosanci će nastaviti dalje razvijati i braniti Bosnu svim raspoloživim sredstvima.“

 

 

 

Veliki i složeni zadatak pred bosanskim umom

 

 

Za nezavisnost BiH pale su mnoge žrtve tokom agresije na BiH, genocid u Srebrenici dokazan pred Međunarodnim sudom u Hagu, nažalost, negiranje ratnih zločina je i dalje aktivno. Politički sljedbenici onih koji su se protivili referendumu i dalje ne odustaju od retorike koja poziva na podjele zemlje.

 

 

 

Profesor Lavić smatra da tek danas vidimo koji je veliki i složeni zadatak pred Bosancima ili bosanskim umom (racionalnost, Geistigkeit, identitet, episteme, etika…) da se oslobodi iz pripremljenog nestanka, iz iskopanog groba koji je još samo trebalo zagrnuti zemljom.

 

 

 

„Meni je stvar antibosanstva vrlo jasna. Srbija i Hrvatska su, dakle, od druge polovine 19. stoljeća krenule u svoje hegemonijske politike i projekte u Bosni poznate kao “nacionaliziranje Bosne”. U te projekte uložena su mnoga sredstva: finansijska, diplomatska, obrazovna, ideološko-propagandna, religijska, etnofaulistička, rasistička i td. Oko 180 godina traje apsurdni antibosanski projekt srbiziranja- kroatiziranja BOSANSKOG POVIJESNO-KULTURNOG BIĆA koji od Bosne treba napraviti dio Srbije odnosno dio Hrvatske, bez obzira što to nikada u povijesti nije bila srpska niti hrvatska zemlja.

 

 

 

Za ostvarenje tih ciljeva srpska i hrvatska etnopolitika su izmislile izopačene mitove, laži, obmane, izmišljotine koje su ušle u kulturni “krvotok” srpstva i hrvatstva i postale jedina pravovaljana politika ili “znanje”. Tek danas vidimo koji je veliki i složeni zadatak pred Bosancima ili bosanskim umom (racionalnost, Geistigkeit, identitet, episteme, etika…) da se oslobodi iz pripremljenog nestanka, iz iskopanog groba koji je još samo trebalo zagrnuti zemljom. Iza ovih projekata, na primjer, srpskog nacionalizam, stoji SANU i Crkva Srbije, što predstavlja posebnu iracionalnost u našem dobu. Nije za očekivati da mračnjaštvo dolazi iz akademijskih zidina ili iz vjere kao područja slobodnog odnosa prema Bogu. Ali, očito je da je nešto pervertirano u srpskom i hrvatskom poimanju znanosti i religije. Bojim se da je u tim pomahnitalim ideologijama Crkva pretvorena u ‘grobnicu Boga'“, ističe sagovornik SB.

 

 

 

Odvajanje svjetla od tmine

 

 

Na naše pitanje kako se oduprijeti politikama koje decenijama rade na tome da predstave BiH nefunkcionalnom, profesor Lavić se pozvao na prosvjetiteljstvo

 

 

 

„Pozvao bih se na pojam PROSVJETITELJSTVA kao ideje oslobađanja od mraka, odvajanja svjetla od tmine, znanja od neznanja, pravde od nepravde, dobra od zla, bez obzira što nas neki pokušavaju uvjeriti da su to sve prevladane kategorije naše ljudske tradicije. Prosvjetiteljstvo i sekularizacija su osnove slobodnog društva vladavine prava i ravnopravnosti ljudi. Bosna ima pravo da doživi prosvjetiteljski impuls i svjetovnost ljudskog života oslobođenu od sveštenika zla i mržnje, i od politika fašistoidne ekskluzivnosti! Najzad, jednostavno rečeno, radi se o obnovi društva nad kojim će vladavina prava osiguravati slobodu pojedinca na svakom dijelu državne teritorije“, zaključio je Lavić.

 

(SB)

(27)

PROFESOR SENADIN LAVIĆ ZA „SB“ POVODOM DANA NEZAVISNOSTI BiH: „Bosanci će nastaviti dalje razvijati i braniti Bosnu SVIM RASPOLOŽIVIM SREDSTVIMA!”

About The Author
-