PANIKA U ČOVIĆEVIM REDOVIMA: Pljušte reakcije nakon američke najave promjene Ustava BiH, formiranja građanske države, sprečavanja secesije Republike Srpske…

Saslušanje pred Vanjskopolitičkim odborom američkog Kongresa o smjernicama politike buduće američke administracije prema Zapadnom Balkanu, sa posebnim naglaskom na Bosnu i Hercegovinu, za neformalno glasilo HDZ-a BiH Hrvatski medijski servis komentirao je dr. Dejan Vanjek.

 

 

Kazao je, između ostaloga, da je paradoksalno od bilo kojega naroda očekivati njegov pristanak na samoukidanje te da se sve važne odluke za budućnost BiH moraju ili donijeti ili potvrditi u BiH.

 

 

Podsjećanja radi, spomenuto saslušanje podignulo je mnogo prašine u BiH, jer su Daniel Serwer i Janusz Bugajski, koji su se u prošlosti bavili Bosnom i Hercegovinom, predložili uvođenje građanskog ustava u BiH na načelima “jedan čovjek – jedan glas”. Također, poseban problem im predstavlja postojanje entiteta Republika Srpska pa su dolazećoj Bidenovoj administraciji predložili slanje vojnih trupa u Brčko, čime bi se, kako kažu, spriječila secesija Republike Srpske.

 

 

Izbor sudionika predvidiv

 

 

Vanjek ističe da saslušanje koje je održano u Kongresu, nije prvo tog tipa niti je prvo na kojem su se mogle čuti poruke sličnog sadržaja. Dodaje da je izbor sudionika, također, već postao rutinski predvidiv, mada ovaj put u nešto jačem sastavu.

 

 

– Ono po čemu se, međutim, razlikuje u odnosu na prethodna je tajming i naglašenija retorika. Posebice su u tom smislu „zvučni“ prijedlozi Daniela Serwera o impoziciji „građanskog“ ustava i slanju vojske u Brčko – kazao je Vanjek.

 

 

Sagovornik HMS-a podsjeća da je iste teze dan-dva poslije s neskrivenim zadovoljstvom slavodobitno ponovio i Reuf Bajrović, čiji profil i angažman, kako kaže, dobar dio građana BiH, primarno hrvatske i srpske nacionalnosti, najblaže rečeno, doživljava na jedan izrazito specifičan način.

 

 

– Takvi radikalni prijedlozi u pravilu uzburkaju duhove, jer se u domaćoj interpretaciji veoma brzo nađu i oni koji svesrdno pozdravljaju takve prijedloga, ali i oni koji ih žestoko osuđuju – ističe Vanjek.

 

 

Lobiranje za određene politike

 

 

Vanjek kaže da je rasprava na ovakvom nivou uvjetovana geopolitičkim odnosima, ali da su sudionici saslušanja karijerno vezani za Dayton kao “prijelazno” rješenje ili se bave lobiranjem za određene vrste politika.

 

 

– Ipak, treba imati u vidu da je takva retorika u najvećoj mjeri uvjetovana geopolitičkom dinamikom odnosa Amerike i Rusije, a potom i Kine, te se u manjoj mjeri izravno odnosi na samu BiH, njene unutarnje odnose i probleme u kontekstu nužnih izmjena Ustava koje su kao tema tek bile deklarativno zastupljene bez supstancijalne analitičke podloge i sadržaja. To je i razumljivo, jer je profil sudionika saslušanja takav da imaju neposredan interes unutar demokratskog političkog tabora, karijerno su vezani za projekt „Dayton“ i njegovo poimanje kao „prijelazno“ rješenje, ili se, pak, profesionalno bave lobiranjem i zagovaranjem određenih politika – rekao je Vanjek.

 

 

– Bilo bi, recimo, interesantno čuti promišljanja Briana O’Learryja ili Johna McGarryja, nekog od predstavnika kanadske federalističke – pluralističke škole (Jamesa Tullyja, Alaina Gagnona, M. Seymoura ili sada već vremešnog Charlesa Taylora i dr.). Uzimajući to u obzir, epilog saslušanja je u dobroj mjeri predvidiv i očekivan, praćen odsustvom kritičkog tona u smislu razmjene mišljenja i različitih perspektiva. Dakle, saslušanje je primarno demonstrativno-političkog karaktera s ciljem pozicioniranja pojedinaca, ali i agendi za koje imaju neposredan interes uoči dolaska nove administracije. Od nje se evidentno očekuje nastavak tradicionalne demokratske politike prema Zapadnom Balkanu i BiH u pojačanom intenzitetu kako bi se premostio relativni diskontinuitet bavljenja ovim prostorom administracije Donalda Trumpa – pojasnio je Vanjek.

 

 

“Ubijmo pleme da bismo izgradili naciju”

 

 

Vanjek kaže da u naknadnim konotiranjima saslušanja dominira njegovo tumačenje kao “nagovještaj vraćanja stare politike” koja prethodno nije uspjela završiti projekt „State Buildinga“ u BiH.

 

 

Tu se, kako je istaknuo, misli na to da se nije uspio nametnuti dovoljan broj rješenja posredstvom OHR-a kojima bi se pacificirala BiH, njeni narodi, nametnula „građanska“ svijest, izgradila nacija-država, izvršila integracija, a po potrebi i asimilacija radi provedbe paradigme „ubijmo pleme da bismo izgradili naciju“.

 

 

Vanjek zamjera “plitkoću” promišljanja koja su izrečena na saslušanju, jer se u obzir nisu uzeli modeli federalizma.

 

 

– Iako imponira pojačan interes, na drugoj strani uočljiv je nedostatak inovativnosti kod pojedinih sudionika, odnosno odsustvo ozbiljnijih i realnijih promišljanja koja bi aktualizirala nove pristupe u okviru naglašene proeuropske agende, osobito europskog federalizma, koji aktualizirala vrijednosti dijaloga, pluralizma, priznanja, konsenzusa, ali i zaštite manjinskih prava, koja su izuzetan važan segment europskih vrijednosti i pravne stečevine EU – rekao je Vanjek.

 

 

– S pozitivne strane održano saslušanje može biti prigoda da se BiH, koja već duže vrijeme prolazi kroz teško razdoblje, ustupi kakva-takva međunarodna pozornost, a time da i poticaj unutarnjem dijalogu oko rješavanja prijepornih ustavnih i političkih pitanja. U tom smislu poruke sa saslušanja bi mogle prodrmati duboko etablirani status quo i utjecati na pokretanje konstruktivnog dijaloga između političkih predstavnika tri konstitutivna naroda, bez kojeg se niti jedno od bitnih pitanja ne može riješiti – rekao je Vanjek.

 

 

Radikalne promjene nerealne

 

 

Vanjek dodaje da radikalne promjene u BIH nisu realne, jer je geopolitički okvir bitno izmijenjen.

 

 

– U konačnici, bez obzira na pojačanu retoriku i dolazak nove administracije, nije realno očekivati radikalne promjene, pogotovo danas kada su geopolitičke okolnosti i odnosi bitno drugačiji nego prije 15 ili 20 godina. Na koncu, sve bitne odluke za njenu budućnost se moraju donijeti ili potvrditi u BiH – naglasio je Vanjek.

 

 

Referirajući se na građanski ustav koji je spomenuo Serwer, a koji bi gotovo sigurno podrazumijevao ukidanje konstitutivnosti, Vanjek kaže da bi ga opet morale donijeti ili potvrditi političke većine unutar sva tri konstitutivna naroda te bi tek tada on bio legitiman.

 

 

– Međutim, paradoksalan je prijedlog scenarija po kojem bi bilo koji od naroda dobrovoljno pristao na svoje samoukidanje! Budući da je to izuzetno nerealan scenarij, jedina alternativa je kretati se unutar normativno dopuštenih okvira postojećeg Ustava. Konkretno, jačanje zajedništva i jedinstva koje priželjkuje američka administracija, moglo bi se afirmirati kroz državne institucije/razinu uz zadržavanje postojećih odredbi o paritetu, konsenzualnom odlučivanju i pravičnoj zastupljenosti svih konstitutivnih naroda te ostalih – rekao je Vanjek.

 

(SB)

(449)

PANIKA U ČOVIĆEVIM REDOVIMA: Pljušte reakcije nakon američke najave promjene Ustava BiH, formiranja građanske države, sprečavanja secesije Republike Srpske…

| Bosna i Hercegovina, Skandal, Slider, Vijesti |
About The Author
-