Mađarski premijer Viktor Orbán redovito gura Europsku uniju na rub, no diplomati su u panici da će njegovo neprijateljstvo prema Ukrajini sada konačno gurnuti Uniju u ponor.

 

 

Očekuje se da će se politička kriza zakuhati na summitu sredinom prosinca, kada se očekuje da čelnici EU donesu povijesnu odluku da uvedu Ukrajinu u klub od 27 zemalja i postignu ključni proračunski sporazum koji će Kijevu dati pomoć od 50 milijardi eura . Sastanak bi trebao signalizirati SAD-u da je, unatoč političkoj distrakciji oko rata na Bliskom istoku, EU u potpunosti predana Ukrajini, piše Politiko.

 

 

Orban, lider snažne volje koji ima bliske veze s ruskim diktatorom Vladimirom Putinom i za kojeg mnogi smatraju da potkopava demokraciju i vladavinu prava u Mađarskoj, izgleda da će prkositi tim očekivanjima. Zahtijeva da se cijeli politički i financijski proces zaustavi sve dok europski čelnici ne pristanu na opću reviziju potpore EU-a Kijevu.

 

 

To zadaje veliku glavobolju čelnicima EU. Iako Mađarska predstavlja samo dva posto stanovništva EU-a, Orbán može držati uniju taocem jer bi trebao djelovati jednoglasno o važnim strateškim odlukama – a teško da ima nekih većih odluka od početka pristupnih pregovora s Ukrajinom.

 

 

Daleko od toga da je Orbán prvi put uznemirio namjere EU. On je bio najglasniji protivnik sankcija protiv Rusije od Putinove aneksije Krima 2014. Ali ovaj put je drugačije, kažu diplomati i dužnosnici EU. “Idemo prema velikoj krizi”, rekao je jedan dužnosnik EU koji je želio ostati anoniman. Jedan visoki diplomat EU-a upozorio je da bi ovo moglo postati “jedno od najtežih Europskih vijeća”.

 

 

Orbán igra dalekosežnu igru, rekao je Peter Kreko, direktor Instituta za politički kapital sa sjedištem u Budimpešti. Orbán je čekao da Europa shvati da nije moguće dobiti rat u Ukrajini i da Kijev mora učiniti ustupke. Sada osjeća da njegovo vrijeme dolazi jer zamor od Ukrajine raste u javnom mnijenju u mnogim zemljama EU”.

 

 

Nuklearna opcija

 

U teoriji, nuklearna opcija je na stolu – ona koja bi isključila Mađarsku iz političkih odluka EU – ali zemlje takvo rješenje vide kao toksično zbog presedana koji bi doveo do nejedinstva i fragmentacije EU. Čini se da su europski čelnici do sada koristili svoj uobičajeni pristup ugađanja zločestom dječaku EU-a kako bi pokušali nagovoriti na kompromis.

 

 

Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, čiji je posao posredovati u dogovoru između 27 čelnika, traži kompromis. Ranije ovog tjedna otputovao je u Budimpeštu na intenzivnu dvosatnu raspravu s Orbánom. Iako sastanak nije doveo do trenutnog napretka, bilo je korisno razumjeti Orbánovu zabrinutost, rekao je drugi dužnosnik EU-a.

 

 

Neki diplomati EU Orbánove prijetnje tumače kao strategiju za povećanje pritiska na Europsku komisiju, koja uskraćuje 13 milijardi eura iz EU fondova za Mađarsku zbog zabrinutosti da zemlja krši standarde EU-a o vladavini prava.

 

 

Drugi su, međutim, rekli da je bila pogreška ne gledati dalje od taktike neposredne transakcije. Orbán je dugo dovodio u pitanje strategiju EU-a za Ukrajinu, ali je uglavnom bio ignoriran ili prikazan kao marioneta ruskog predsjednika Vladimira Putina. “Gledali smo to sa strahopoštovanjem, ali možda nismo odvojili dovoljno vremena da ga stvarno saslušamo”, priznao je drugi visoki diplomat EU.

 

 

Čelnik stranke Fidesz sve je više izoliran u Bruxellesu. Nekadašnjih mirotvoraca, poput bivše njemačke kancelarke Angele Merkel ili ostalih šaptača Orbanu iz takozvane Višegradske četvorke – Slovačke, Poljske, Mađarske i Češke, više nema. Očekivani povratak Donalda Tuska u Poljsku, proeuropskog i antiruskog vođe, samo će ojačati Orbánov status usamljenog i prkosnog otporaša.

 

 

“Nitko ga ne može urazumiti”

 

– Orbana više nema tko urazumiti. On sada potkopava EU iznutra – rekao je treći dužnosnik EU.

 

 

Dok frustracija raste, EU razmatra kako se nositi s prijetnjama Mađarske. U teoriji, Bruxelles bi mogao povući teške poteze i pokrenuti takozvani postupak EU-a prema članku 7 protiv Mađarske, koji se koristi kada se smatra da zemlja krši temeljne vrijednosti Unije. Procedura se ponekad naziva i “nuklearna opcija” EU jer predviđa najozbiljniju političku sankciju koju Unija može nametnuti državi članici – suspenziju prava glasa o odlukama EU.

 

 

Zbog ovih dalekosežnih posljedica, postoji nevoljkost da se ova opcija nastavi protiv Mađarske. Kada su čelnici EU-a 2000. godine Austriji nametnuli “diplomatske sankcije”, dan nakon što je stranka austrijskog čelnika krajnje desnice Jörga Haidera ušla u vladajuću koaliciju, sankcije nisu polučile željene rezultate. Mnogi Austrijanci bili su ljuti zbog uplitanja i raslo je protiv EU. Sankcije su ukinute kasnije te godine.

 

 

U Bruxellesu je sada raširen osjećaj da bi pokretanje postupka prema članku 7. protiv Mađarske moglo izazvati sličnu reakciju u Budimpešti, potaknuti populizam i, dugoročno gledano, potencijalno čak dovesti do neželjenog izlaska Mađarske iz bloka. S obzirom na te strahove, diplomati traže načine kako zaobići mađarski veto.

 

 

“Očito je da postoji sve veća zabrinutost zbog političke podrške EU Ukrajini”
Jedna je opcija da se 50 milijardi eura za Ukrajinu od 2024. do 2027. podijeli na manje iznose na godišnjoj razini, rekla su tri dužnosnika. Ali kritičari upozoravaju da ova opcija ne bi ispunila cilj da se ukrajinskim javnim financijama ponudi veća predvidljivost i sigurnost. To bi također poslalo loš politički signal: ako se EU ne može dugoročno obvezati pomoći Ukrajini, kako može tražiti od SAD-a da učini isto?

 

 

Ista dilema vrijedi i za planiranu vojnu pomoć EU. Zemlje EU mogle bi koristiti bilateralne sporazume umjesto struktura EU, kao što je Europski fond za mir, za slanje vojne pomoći Ukrajini – zapravo zaobilazeći Budimpeštu. No, to bi značilo da EU kao takva nema nikakvu ulogu u slanju oružja, što je priznanje nemoći koje je teško progutati i šteti jedinstvu EU prema Kijevu.

 

 

– Očito je da raste zabrinutost zbog političke potpore EU-a Ukrajini – rekao je za Politico litavski ministar vanjskih poslova Gabrielius Landsbergis: “Prvo je to bila Mađarska, a sada sve više zemalja sumnja na takvo što.”

 

 

Upitan o prigovorima Mađarske, predsjednik ukrajinskog parlamenta Ruslan Stefanchuk rekao je za Politico: “Ukrajina će se pridružiti Europskoj uniji i Ukrajina je ispunila sve preporuke”. Želim biti siguran da sve države članice poštuju napredak koji je Ukrajina pokazala.

 

 

To ostavlja još jednu zadanu opciju, klasičnu opciju EU: odgoditi ključne odluke o ukrajinskoj politici do početka sljedeće godine. Osim Mađarske, Berlin se također bori s posljedicama presude njemačkog Vrhovnog suda kojom je izbrisano 60 milijardi eura iz klimatskog fonda, ostavljajući veliku rupu u njegovom proračunu.

 

 

“Nitko se ne osjeća ugodno zbog onoga što se događa u Mađarskoj”
Takvo odgađanje također bi dovelo do razgovora o narušenom jedinstvu EU, rekao je drugi diplomat. “Ali u stvarnom svijetu to ne bi bio problem jer proračun EU-a traje do ožujka 2024.”

 

 

Međutim, drugima je kupnja vremena nezgodna. Europa ide na izbore u lipnju sljedeće godine, što otežava donošenje osjetljivih odluka. Približavanje izborima neće olakšati stvari. Za Zelenskog je to egzistencijalno za održavanje morala na bojnom polju”, rekao je drugi dužnosnik EU-a, ističući da su brze odluke presudne za Ukrajinu.

 

 

Obojica, kao i još jedan dužnosnik citiran u ovoj priči, dobili su anonimnost da slobodno govore. Bruxelles je također sve zabrinutiji zbog Orbánove dalekosežne igre.

 

 

Iz Budimpešte dolazi stalan niz napada na Bruxelles, na teme koje se kreću od demokratskog deficita do kulturnih ratova oko migrantske politike EU-a. Najnoviji primjer je agresivna euroskeptična reklamna kampanja s plakatima koji ciljaju na samu predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen. Na plakatima je prikazana Von der Leyen pored Alexandera Sorosa, sina Georgea Sorosa, predsjednika Zaklade Otvoreno društvo, uz rečenicu: “Nemojmo plesati na melodiju kojoj zvižde!”

 

 

– Nitko se ne osjeća ugodno zbog ovoga što se događa u Mađarskoj. To je jako teško probavljivo s obzirom na kampanju koju vodi protiv EU i protiv predsjednika. Iako pita svoj narod štošta, zašto ne pita treba li izaći iz EU ako je puno gora od SSSR-a? – rekao je u četvrtak novinarima povjerenik za proračun Johannes Hahn.

 

 

No čini se da Orbán više želi preuzeti EU iznutra nego napustiti brod, kao što je učinila Velika Britanija. Sve više osjeća vjetar u leđa nakon nedavnih izbornih rezultata u Slovačkoj i Nizozemskoj, rekao je Kreko, gdje su pobjednici njegovi istomišljenici kada su u pitanju Ukrajina, migracije ili rodna pitanja.

 

 

Mađarski premijer požurio je čestitati pobjedniku nizozemskih izbora Geertu Wildersu, koji je žestoko protiv EU, rekavši da su “vjetrovi promjena ovdje”. “Orban igra dalekosežnu igru. “S Wildersom, još jednim ili dva čelnika krajnje desnice u Europi i potencijalnim povratkom Trumpa, on bi uskoro mogao biti manje izoliran nego što svi mislimo”, rekao je treći dužnosnik EU.

 

(Politico)

(495)

Panika u Briselu zbog Orbana! Mađarski premijer sahranjuje Uniju: “Krećemo se prema velikoj krizi”