Aleksej Navaljni posljednji je u dugom nizu javnih osoba u Rusiji koje su išle protiv službene politike ili samog državnog vođe.

 

 

 

Tokom godina, ruski disidenti suočavali su se s nizom prijetnji, koje su postajale sve ozbiljnije za vrijeme vladavine Vladimira Putina.

 

 

 

Aleksej Navaljni posljednji je u dugom nizu javnih osoba u Rusiji koje su išle protiv službene politike ili samog državnog vođe, odnosno predsjednika Rusije Putina.

 

 

 

“Možete vidjeti da su u prošlosti disidenti – kako su ih nazivali – mogli biti upućeni u unutrašnji egzil”, rekao je vojni analitičar Michael Clarke za Sky News.

 

 

 

Platio cijenu

 

 

Objašnjava da su ih “mogli ih prebaciti u inozemstvo, ali su ih tolerirali jer nisu mislili da imaju mnogo utjecaja”.

 

 

 

“Sada je Kremlj toliko neurotičan, toliko paranoičan da je tim ljudima teško čak i živjeti. I Navaljni je platio cijenu”, rekao je Clarke.

 

 

 

Analitičar Ariel Cohen usporedio je aktuelnog ruskog predsjednika s bivšim liderom SSSR-a Josifom Staljinom koji je pogubio mnoge svoje političke protivnike.

 

 

 

“Vladimir Putin je možda dao ubiti Alekseja Navaljnog kao preteču eskalacije rata izvan Ukrajine”, rekao je Cohen.

 

 

 

Smrt Navaljnog pokazuje da Putin vodi Rusiju na mračno, mračno mjesto, dodao je on.

 

 

 

“Pitam se je li ovo dio nekakvog Putinovog plana čišćenja pred veći sukob u Evropi. Danas ima mnogo više znakova da se Putin priprema za eskalaciju sukoba izvan Ukrajine.

 

 

 

Ovaj režim je usporediv s režimom Staljina koji je pogubio svoje političke protivnike”, tvrdi on.

 

 

 

Rekao je da je Navaljni “razotkrio duboku, sveprisutnu korupciju vladajućih krugova”, uključujući sigurnosne službe i policiju.

 

 

 

Evo pogleda na koji je način ruska elita tretirala osobe iz novije historije jer su odbile stati u red i povinovati se vođim, ne samo Putinu:

 

 

 

Aleksandar Solženjicin

 

Dobitnik Nobelove nagrade za književnost, Solženjicin je služio kaznu u gulazima i kritizirao bivšeg sovjetskog diktatora Josipa Staljina.

 

 

 

Bio je prisiljen preseliti se u Sjedinjene Američke Države, prije nego što mu je konačno dopušten povratak u Rusiju.

 

 

 

“Umro je “prilično mirno” 2008. godine”, rekao je Clarke.

 

 

 

Andrej Saharov

 

 

Proslavljeni sovjetski fizičar, dobitnik Nobelove nagrade za mir, demonstrirao je za ljudska prava u Rusiji.

 

 

 

Poslan je u progonstvo i umro je od iznenadnog srčanog udara.

 

 

 

U 68. godini nije bilo razloga sugerirati da to nije pravi uzrok smrti, kaže Clarke, iako je njegova supruga bila iznenađena jer je navodno bio zdrav prethodnog dana.

 

 

 

Boris Njemcov

 

 

Još jedan fizičar, Boris Njemcov, preuzeo je politički plašt i kritizirao samog predsjednika Putina nakon što je Rusija okupirala ukrajinsko poluostrvo Krim 2014. godine.

 

 

 

Organizirao je marš u Moskvi kada je 2015. upucan s nekoliko hitaca i ubijen ispred zidina Kremlja. Pored njega je bio njegov partner.

 

 

 

Kremlj je tvrdio da ne zna ništa o tome. Izrečeno je nekoliko priznanja koja su kasnije povučena.

 

 

 

“Svi znaju da je ovo bio udarac Kremlja”, rekao je Clarke.

 

 

 

Boris Nadeždin

 

 

Boris Nadeždin je pojavio na sceni na krilima neočekivanog vala podrške jer se nadao da će biti kandidat protiv predsjednika na predstojećim izborima.

 

 

 

Unatoč tome što je tvrdio da je skupio dovoljno potpisa za kandidaturu, spriječen je da stane nasuprot Putina zbog, kako Kremlj tvrdi, nepravilnosti.

 

 

 

“On ne bi kritizirao Putina. Kritizirao je politiku ukrajinskog rata”, kaže Clarke.

 

(Raport)

(224)

Navaljni je sada mrtav, a Kremlj paranoičan: Što se dogodilo sa drugim protivnicima Vladimira Putina u Rusiji?