Nekadašnji predsjednik Skupštine Republike BiH Miro Lazović govorio je za „Slobodnu Bosnu“ o tome šta je prethodilo referendumu, kakva je atmosfera vladala i šta su građani priželjkivali.

 

 

 

Prvi mart jedan je od najznačajnijih datuma u historiji Bosne i Hercegovine, kada naša domovina slavi svoju nezavisnost.

 

 

 

U 2024. obilježavamo 32 godine otkada su građani Bosne i Hercegovine skoro dvotrećinskom većinom na referendumu odlučili da njihova zemlja proglasi nezavisnost odgovarajući na pitanje “Jeste li za suverenu i nezavisnu BiH, državu ravnopravnih građana, naroda BiH – Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive?”. I pokazat će se da jesmo.

 

 

 

Tuđmanov i Miloševićev dogovor

 

 

Nekadašnji predsjednik Skupštine Republike BiH Miro Lazović govorio je za „Slobodnu Bosnu“ o tome šta je prethodilo referendumu, kakva je atmosfera vladala i šta su građani priželjkivali.

 

 

 

„Nakon pada Berlinskog zida 1989. godine i rušenja ideoloških ograda koje su svijet dijelile na Istočni i Zapadni blok, uslijedio je pad komunističkih država širom Evrope. Taj proces nezaustavljivo zahvata i prostor bivše Jugoslavije. Na talasima narastajućeg nacionalizma urušava se i tadašnja vladajuća partija čija je definitivna sahrana bila na 14. Kongresu SKJ 1990. godine. Kada se raspala partija koja je bila garant i čuvar države bilo je za očekivati otvaranje procesa raspada Jugoslavije. BiH se našla u vrtlogu tog raspada. Mnogi su se pitali šta će biti sa BiH.

 

 

 

Da li će ona moći opstati kao multietnička država u okruženju moćnijih susjeda i pod naletom njihovih velikodržavnih projekata. Skupština RBIH nije apriori bila za nestanak Jugoslavije, ali svaki pokušaj da se nađe racionalno rješenje za očuvanje zajedničke države bilo je odbačeno od SDS-a ili HDZ-a. Iza scene provodio se dogovor Tuđmana i Miloševića iz Karađorđeva ‘91. godine o podjeli BiH. U takvoj situaciji poslanici Skupštine RBiH su 25. januara 1992. godine donijeli odluku o raspisivanju referenduma građana kojim bi se provjerila njihova volja da li žele nezavisnu BiH kao državu ravnopravnih građana i njenih naroda. Građani su masovnim izlaskom i većinskom odlukom potvrdili to referendumsko pitanje“, pojasnio je Lazović za „Slobodnu Bosnu“.

 

 

 

Sačuvati BiH ili ostati bez nje

 

 

Više od tri decenije poslije pitali smo Lazovića kakva su njegova sjećanja na referendum i sve ono što je uslijedilo.

 

 

 

„To su bila burna i neizvjesna vremena. Poslanici srpske nacionalnosti koji su bili za raspisivanje referenduma bili su pod velikim pritiskom i prijetnjama. Međutim, valjalo se opredijeliti. Izbor je bio skučen. Sačuvati BiH ili ostati bez nje. Za mene tada, kao i danas, nije bilo dileme. BiH je naša država za koju se vrijedilo i vrijedi boriti“, poručio je Lazović.

 

 

 

Negiranje države i njenih praznika

 

 

Dan nezavisnosti BiH danas je nažalost praznik kojeg ne slave svi građani u državi, iako su donosioci odluka u to vrijeme, političari, historičari, novinari i profesori bili složni u dvije stvari – da je održavanje referenduma bilo neminovno i da je nezavisnost i samostalnost BiH bila odluka isključivo njenih građana.

 

 

 

Do danas se iz godine u godinu za vrijeme državnih praznika suočavamo ne samo sa negiranjem BiH nego i vrijeđanjem.

 

 

 

S Lazovićem smo prokomentirali zašto BiH ima tu nesretnu okolnost da je negiraju oni koji iz njenog budžeta primaju platu.

 

 

 

„Nažalost, BiH je država u kojoj se državni praznici ne obilježavaju na cijelom prostoru. Dan nezavisnosti, kao i Dan državnosti BiH se negira u RS-u, a na teritoriju gdje vladaju kadrovi HDZ-a se uglavnom ignorišu. I to će ostati tako sve dok se politički ne poraze politike koje žele onemogućiti afirmaciju građanskog koncepta vlasti kroz daljnje učvršćenje etničkih podjela. Rješenje za sve naše probleme, pa i za prihvatanje jedinstvenog zakona o državnim praznicima je uspostavljanje države punih ljudskih prava i sloboda na cijelom prostoru. Čini mi se da je konačno došlo vrijeme da se totalitarni etnički koncepti sklone sa bh. političke scene“, smatra Lazović.

 

 

 

Donijeti jedinstven Zakon o državnim praznicima

 

 

U ranijem razgovoru za “Slobodnu Bosnu” Lazović je skrenuo pažnju da moramo imati drugačija obilježavanja državnih praznika. Sada smo ga pitali šta nam to nedostaje.

 

 

 

„BiH je potreban jedinstven Zakon o državnim praznicima. Zakon koji će biti donesen od Parlamentarne Skupštine BiH. Takav zakon bi vodio ujedinjenju i integraciji društva i države. Međutim, da bi se to postiglo potrebno je imati jedinstvenu političku volju, koju je u ovom trenutku teško postići. Onog trenutka kada sporne politike i političari prihvate BiH kao jedinstven prostor za sve njene građane i kao državu stabilnih i funkcionalnih institucija tada će se otvoriti i perspektive napretka“, iskren je Lazović za „SB“.

 

 

 

BiH vidi kao članicu EU i NATO-a

 

 

Za kraj našeg razgovora vođenog povodom Dana nezavisnosti, pitali smo Miru Lazovića kako vidi BiH u narednom periodu ili čak za 30 godina – u odnosu na to koliko je prošlo od referenduma do danas.

 

 

 

„Današnja BiH nije država iz referendumskog pitanja. Sačuvan je samo okvir dok je sadržaj tog okvira rastrgan i pocijepan entitetskim i etničkim politikama. Problem je u postojećem Ustavu koji afirmira etničke politike. To treba promijeniti. Nedavno je i James O'Brien obraćajući se studentima FPN-a u Sarajevu rekao da je došlo vrijeme da se etničke politike zamijene.

 

 

 

Rješenja postoje. Ona se nalaze u presudama Suda za ljudska prava iz Strazbura kojima se afirmiraju ljudske slobode i prava na cijelom prostoru. Njihovom implementacijom etničke politike se marginaliziraju, a građanske, individualne slobode dobivaju ustavnu snagu. BiH još uvijek prolazi kroz težak tranzicioni period, ali njenu budućnost vidim u euroatlanskim integracijama – kao članicu EU i NATO-a“, poželio je Lazović domovini.

 

(SB)

(34)

MIRO LAZOVIĆ O REFERENDUMU 1992: „Za mene tada, kao i danas, nije bilo dileme – za BiH se vrijedilo boriti“