Državni sekretar Sjedinjenih Američkih Država Mike Pompeo predstavio je u Washingtonu Godišnji izvještaj o stanju religijskih sloboda u svijetu.

2017 Annual Report on International Religious Freedoms, u kojem se detaljno ističe stanje religijskih sloboda u preko 200 zemalja i teritorija širom svijeta i navode se akcije i politike koje izvode SAD kako bi podržale ovu, kako je istaknuto, suštinsku vrijednost Amerike u fundamentalno ljudsko pravo.

Tokom predstavljanja izvještaja najavljeno je da će 25. i 26. jula Pompeo biti domaćin, prvog u historiji, velikog skupa na vrhu koji će okupiti zvaničnike iz cijelog svijeta s ciljem da se unaprijedi stanje religijskih sloboda.

Istaknuto je da su dva ključna prioriteta Trumpove administracije smanjenje terorizma i povećanje ekonomije i da se kroz povećanje i poboljšanje pitanja stanja religijskih sloboda pozitivno utječe na oba ova ključna prioriteta.

Pompeo je podsjetio da je 2018. godina koja obilježava dvije važne godišnjice: prva je 20 godina od usvajanja Zakona o vjerskim slobodama u američkom Kongresu (usvojen 1998.) i druga, 70 godina od Deklaracije o ljudskim pravima koja u sebi sadrži pravo na prakticiranje i izražavanje vjerskih sloboda kao jedno od fundamentalnih prava svakog pojedinca na planeti zemlji.

Navedene su neuralgične tačke u kojima je ugroženo stanje religijskih sloboda a na samom vrhu ugroženosti navedene su zemlje kao što je Mijanmar i Burma zbog genocida nad Rohindžama istaknut je slučaj Endru Brenson (Andrew Brenson), evangelističkog pastora koji je zatvoren u Turskoj tokom pokušaja vojnog udara u ovoj zemlji.

Istaknute su zemlje poput Tadžikistana u kojoj djeci i maloljetnicima nije dozvoljeno da učestvuju u bilo kakvim religijskim običajima i praksama, Pakistana gdje je zbog blasfemije zatvoreno preko 50 osoba a pod istim optužbama je izvedeno 17 smaknuća, Saudijska Arabija koja ne dozvoljava prakticiranje bilo koje druge vjere osim islama.

Dotakao se i pitanja 120 političkih zatvorenika u Sjevernoj Koreji među kojima je i veliki broj onih koji su zatvoreni zbog pitanja religije.

Nakon Pompeovog uvoda novinarima se obratio ambasador pod čijim nadležnostima su Međunarodne religijske slobode, Sem Bravnbek (Sam Brownback) koji je odgovarao na pitanja novinara.

Izvještaj je Administracija karakterizirala, između ostalog, i kao dokument koji će pokrenuti dijalog na temu slobode religija u svijetu. Izvještajem su obuhvaćene i zemlje Zapadnog Balkana i donosimo najvažnije detalje.

BiH: Međureligijskim dijalogom eliminira se strah

Američka vlada procjenjuje da u Bosni i Hercegovini živi 3,9 miliona stanovnika.

Američki State Department u izvještaju konstatira da su Bošnjaci dominantno i muslimani (51 posto), Hrvati rimokatolici (15 posto) i Srbi pravoslavci (31 posto) te da je u ustavima osigurana i kvota njihove zastupljenosti u vladama, parlamentima i vojsci. Protestanata i Jevreja je oko tri posto.

“Pojedinci koji ne pripadaju ni jednoj od tri glavne etničke/religijske skupine i dalje ne mogu biti na pozicijama u vladama i parlamentima”, podsjeća se u izvještaju.

Dalje se navodi da vlasti nisu donije zabranu zaposlenicima u pravosuđu da na poslu nose religijska obilježja, a navodi se i slučaj da je Granična policija BiH donijela pravilnik o zabrani nošenja brade.

Navodi se i da je Islamska zajednica BiH prijavila da Predsjedništvo BiH nije odobrilo sporazum između ove zajednice i države, dok sličan s Katoličkom crkvom/Svetom Stolicom i Srpskom pravoslavnom crkvom postoji. Sporazumom bi se trebala regulirati prehrana za zaposlenike u javnim institucijama kao i pitanja poput prostorija za molitvu, molitva petkom (džuma), put na hadž u Meku i slična pitanja.

Manjinske zajednice stalno prijavljuju probleme, posebno kod izgradnje objekata. Poimence se navodi da vlasti u Banjoj Luci odbijaju vratiti imovinu Katoličkoj crkvi koja je ranije nacionalizirana kao i izgradnja katoličke crkve u Drvaru. Predstavnici evangelista žalili su se na sporost kod izdavanja dozvole za rekonstrukciju svoje crkve u Mostaru.

U izvještaju se navodi i problem vjerske i općenito nastave za Bošnjake muslimane koji su povratnici u RS.

“Budući da su etnička i religijska pripadnost blisko povezani teško je kategorizirati koliko je bilo akcija protiv neke skupine na osnovu religijskog identiteta”, naveo je State Department.

Ponovno se i u izvještaju za 2017. godinu navodi da je “u oktobru 2016. bošnjački dominantan Kanton Sarajevo preimenovao ulicu i osnovnu školu po Mustafi Busuladžiću, antisemitu iz vremena 2. svjetskog rata koji je glorificirao Hitlera. Zagovornici tvrde da Busuladžić nije bio antisemit iako je javno podržavao fašistički ustaški pokret”.

State Department se poziva i na izvještaj Međureligijskog vijeća BiH koje je od 2010. zabilježilo 189 napada na vjerske službenike i imovinu religijskih zajednica, policija je identificirala 55 počinitelja, a sudovi su procesuirali samo 23. Osuđeni za napad na džamiju kod Tomislavgrada osuđen je na dvogodišnju uvjetnu zatvorsku kaznu.

“Vijeće muftija Islamske zajednice u BiH nastavlja s naporima da se neregistrirane muslimanske skupine (tzv. paradžemati, op.a.) koje ukupljaju predominantno sljedbenike selefizma ujedine s Islamskom zajednicom. Još 21 se nije priključio IZ BiH”, navodi se u izvještaju.

State Department konstatira da lideri vjerskih zajednica u svojim govorima naglašavaju religijsku toleranciju i pomirbu te citira govor hercegovačkog vladike Grigorija tokom obilježavanja 20. obljetnice rada Međureligijskog vijeća BiH koji je kazao da je dijalog “među religijskim zajednicama nužan kako bi se eliminirali nelagoda i strah”.

Što se tiče aktivnosti Ambasade SAD-a u BiH, navodi se i da su se dužnosnici ambasade susretali sa vladinim dužnosnicima kako bi razgovarali o naporima u borbi protiv nasilnog ekstremizma povezanog s religijom te o religijskim slobodama.

Što se tiče pravnog okvira, State Department navodi da se ustavima i zakonima garantiraju religijske slobode uz napomenu da je samo u Ustavu RS-a precizirano da je “Srpska pravoslavna crkva crkva srpskog naroda i drugih naroda pravoslavne vjere”. U Ustavu FBiH se navodi da je religija “vitalni nacionalni interes”

Vjeronauka je, navodi se, dozvoljena u školama, a religijske zajednice se registriraju u Ministarstvu pravosuđa BiH. Za registraciju je potrebno da zajednica broji najmanje 300 osoba, statut te potpise 30 osnivača.

“Država prepoznaje Islamsku zajednicu (IZ) BiH kao jedini vrhovni institucionalni religijski autoritet za sve muslimane, uključujući migrante i izbjeglice, kao i za Bošnjake i druge muslimane drugih nacionalnosti koji žive izvan zemlje koji prihvaćaju autoritet IZ BiH. Prema zakonu, nijedna islamska skupina se ne može registrirati pri Ministarstvu pravosuđa BiH niti otvoriti džamiju bez dopuštenja IZ BiH”, navodi se, između ostalog, u izvještaju State Departmenta.

(SB / RSE)

(591)

Related posts:

Porodica iz Sarajeva traži azil u Njemačkoj: Ljepše mi je bit ograđen žicom nego u BiH! BOSANCI U ŠOKU: Pogledajte kakva prevara u vezi zatave BiH kruži po medijima… Šest ključnih tačaka bošnjačko-hrvatskog pakta: Šta će se sve dogovoriti Čović, Izetbegović i Radončić? Još jedna nova bh. stranka stiže do izbora, uz poruku: Ostajemo vjerni Aliji Izetbegoviću! Vučić Izetbegoviću: Ne govoriš istinu SVE OČI UPRTE U TUZLU: Federalni ministar Salko Bukvarević objavljuje Registar branitelja DEBAKL: Džaba autobusi i novci, SDA nije mogla napuniti Zetru DODIK PODIGAO BIJELU ZASTAVU: “NATO će vjerovatno pokušati da OSPORI MOJU POBJEDU na predstojećim izborima” DODIK OPET PRIJETI: „Ukoliko Kosmet uđe u Ujedinjene Narode isti status zatražiće i REPUBLIKA SRPSKA, još od Otomanske imperije…“! Ulazi li BiH u ‘stogodišnji sukob’ ili će izaći iz 30-godišnjeg etničkog rata: Postoji samo jedan put koji vodi van…

KAKO NAS VIDI STATE DEPARTMENT: “Problem su vlasti u Republici Srpskoj, koje ne žele vratiti…”!