Neposredno prije nego što su naši policajci raspoređeni u Karakaju trebali Šešelja lišiti slobode, nazvao me je je ministar policije Alija Delumustafić i naredio da obustavim akciju i povučem policiju”, kaže jedan od visokih policijskih dužnosnika koji je rukovodio tom akcijom
Kako je najavio odmah nakon što ga je Tribunal u Haagu oslobodio krivice za ratne zločine, Vojislav Šešelj će poslije završetka izbora u Srbiji, koji se održavaju 24. aprila, posjetiti Republiku Srpsku, ali i “prošetati Sarajevom”.
Valentin Inzko, visoki predstavnik u BiH, tim povodom podsjetio je kako je još uvijek na snazi zabrana ulaska Šešelju u BiH, koju je prije 18 godina donio tadašnji visoki predstavnik Carlos Westendorp.
“Međutim, ukoliko gospodin Šešelj posjeduje državljanstvo BiH, može nesmetano boraviti u ovoj zemlji”, kazao je Inzko.
Portal “Slobodna Bosna” prošle nedjelje je objavio nepoznate detalje o posljednjem boravku četničkog vojvode Šešelja u maju 1991. godine u Sarajevu i načinu na koji je izbjegao hapšenje od strane ovdašnje policije.
U međuvremenu nam se javilo nekoliko aktera tih zanimljivih događaja, koji su dopunili ovu intrigantnu epizodu.
Šešelj je uoči Đurđevana (6. maja) te godine stigao na Pale i Romaniju gdje je postrojio, kako je rekao “prvi četnički Korpus”.
U njegovoj pratnji iz Beograda su stigli njegovi tadašnji najbliži suradnici, Maja Gojković, sadašnja predsjednica Narodne Skupštine Srbije i Aleksandar Vučić, aktuelni, a najvjerovatnije i budući premijer Srbije.
Svoje četničke dobrovoljce, među kojima su najistaknutiji bili poznati kriminalci Branislav Gavrilović Brne i Slavko Aleksić uputio je na vojničku obuku u bazu JNA u Bubanj Potoku, odakle su kasnije prekomandovani na ratište u Vukovaru.
MUP Bosne i Hercegovine je hapšenje Šešelja planirao izvršiti na osnovu potjernice koju je za njim raspisao MUP Hrvatske, koji ga je teretio za zločin nad hrvatskim civilima i vojnicima počinjen u Plitvicama.
Hapšenje Vojislava Šešelja i njegove pratnje (Gojkovićke i Vučića) trebalo je biti obavljeno u mjestu Karakaj na bosansko-srbijanskoj granici. O toj akciji bilo je informiran vrlo uzak krug policijskih zvaničnika, što je razumljivo kada se imaju u vidu već tada očigledne nacionalne podjele u vrhu MUP-a.
“Neposredno prije nego što su naši policajci raspoređeni u Karakaju trebali Šešelja lišiti slobode, nazvao me je je ministar policije Alija Delumustafić i naredio da obustavim akciju i povučem policiju”, kaže jedan od visokih policijskih dužnosnika koji je rukovodio tom akcijom.
“Ministar Delimustafić mi je rekao da je takva naredba stigla od Hasana Čengića, u to vrijeme, ali i kasnije, jednog od najmoćnijih ljudi Stranke demokratske akcije”, otkriva naš sugovornik.
Jedan od razloga za ovu Čengićevu intervenciju vjerovatno leži u činjenici da su on, ali i mnogi drugi muslimanski intelektualci suđeni u Sarajevskom procesu zatvorske dane i godine dijelili u zeničkom zatvoru sa Vojislavom Šešeljem…
(207)