Washington namjerava sankcionirati Međunarodni kazneni sud nakon što je zatražio uhićenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua. Cilj je spriječiti da američki dužnosnici budu traženi zbog zločina diljem svijeta.
Administracija američkog predsjednika Joea Bidena namjerava uvesti sankcije Međunarodnom kaznenom sudu (ICC) u Haagu, nakon što je ta institucija zatražila uhićenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti počinjene u Pojasu Gaze.
Cilj tih sankcija, kako se najotvorenije navodi, jest da Washington spriječi da se ubuduće traže američki dužnosnici odgovorni za zločine počinjene diljem svijeta.
interesi SAD-a
Amerika, koja nije potpisnica osnivačkog dokumenta ICC-a pa ga stoga i ne priznaje, podržala je sve dosadašnje odluke tog suda, uključujući i prošlogodišnju odluku o izdavanju tjeralice za ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom zbog navodnih zločina počinjenih u Ukrajini , iako Moskva taj sud nije priznala. Međutim, kada je glavni tužitelj ICC-a Karim Khan u ponedjeljak izdao nalog za uhićenje američkog saveznika – izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, čija zemlja također ne priznaje sud, Washington je shvatio da bi i jedan od američkih dužnosnika mogao biti na međunarodnoj tjeralici zbog zločina počinjenih gotovo u cijelom svijetu.
Američki Kongres zato namjerava izraditi nacrt zakona o sankcijama protiv ICC-a, a oko toga se slažu i Republikanska i Demokratska stranka. Istaknuti republikanski senator Lindsey Graham, koji predstavlja Južnu Karolinu, rekao je da bi sud u Haagu mogao ugroziti američke interese.
Ako je Međunarodni kazneni sud spreman krenuti na izraelsko vodstvo, neće oklijevati krenuti ni na američke dužnosnike – smatra Graham.
Dodao je kako se nada da će republikanci zajedno s demokratima pronaći način da izraze svoje nezadovoljstvo ICC-om.
Ako mogu Izraelu, mi smo sljedeći! Amerika mora nametnuti sankcije ICC-u ne samo kako bi pomogla svojim izraelskim prijateljima, već i kako bi zaštitila sebe u budućnosti – rekao je Graham na saslušanju pododbora Senata za izdvajanja.
Tom je sastanku nazočio i američki državni tajnik Anthony Blinken, koji je rekao da će Bidenova administracija surađivati s Kongresom na uvođenju sankcija protiv ICC-a.
Radit ćemo s Kongresom na odgovarajućem odgovoru. Potez MKS-a protiv Izraela duboko je pogrešan. To će zakomplicirati izglede za postizanje sporazuma o oslobađanju talaca i prekidu vatre u izraelskom sukobu s Hamasom – rekao je Blinken.
Zločini u Avganistanu
Americi to, inače, ne bi bio prvi put da uvodi sankcije Međunarodnom krivičnom sudu u Hagu. Administracija predsednika Donalda Trampa je 2020. godine optužila MKS za narušavanje nacionalnog suvereniteta SAD, nakon što je sud odobrio istragu ratnih zločina koje su američka vojska i njeni saveznici počinili u Avganistanu. Vašington je tada uveo sankcije zaposlenim u MKS-u, uključujući tadašnju glavnu tužiteljku Fatouu Bensoudu, kojoj su bili zamrznuta imovina i zabranjena putovanja.
Nemačka će uhapsiti Netanijahua ako bude na njenoj teritoriji
Vlada njemačkog kancelara Olafa Šolca saopštila je da će sarađivati s Međunarodnim krivičnim sudom ako bude izdat nalog za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanijahua.
Govoreći na konferenciji za novinare, vladin sekretar za štampu Štefen Hebestrajt upitan je da li će Berlin izvršiti nalog MKS-a.
Naravno da hoćemo. Pridržavamo se zakona – odgovorio je Hebestrajt.
Bajden je ukinuo te sankcije u aprilu 2021, ubrzo nakon što je ušao u Belu kuću. Tada je Blinken objasnio da je to urađeno jer su “usvojene mere bile neprikladne i neefikasne”.
Inače, UN su ustanovile Međunarodni krivični sud 2002. godine, kako bi procesuirao ljude odgovorne za genocid, zločine protiv čovečnosti i ratne zločine u trenucima kad nacionalne vlade ne mogu ili neće to da urade. Rimski statut, kojim je Sud ustanovljen, potpisale su 123 zemlje, među kojima i članice EU i Britanija.
Međutim, Amerika, Kina, Indija i Rusija odbile su da potpišu osnivački dokument i ne priznaju MKS. Iako ne priznaju MKS, Amerikanci strahuju da bi njihovi zvaničnici, za kojima bi potencijalno bila izdata poternica, mogli da budu uhapšeni i izručeni Hagu, ukoliko se nađu u nekoj od zemalja potpisnica Rimskog statuta.
(Informer)
(101)
