DOBAR POSAO U TURSKOJ? Pao dogovor u Istanbulu, ali sada sve ovisi o jednom čovjeku. Analitičari: ‘Nismo optimisti‘

Prema informacijama objavljenim nakon završetka razgovora, prihvaćena je ideja 15-godišnjeg razdoblja konzultacija o statusu Krima…

 

 

Piše: Željko Trkanjec

 

Ruski ministar obrane Sergej Šojgu u utorak je izjavio da će na odgovarajući način reagirati ako zemlje NATO-a nastave s planovima opskrbe Ukrajine borbenim zrakoplovima i sustavima protuzračne obrane. Riječ je o najavama da bi bivše članice Varšavskog pakta mogle Ukrajini proslijediti zrakoplove MiG-29 te proturaketne sustave S-300. Što otvoreno traži Kijev.

 

Stanje na bojišnici, prema posljednjim informacijama, potvrđuje da je ruski napad u svakom slučaju usporen, a da Ukrajina uspijeva izbaciti okupatora iz nekih naselja, primjerice Irpina u blizini Kijeva. Posebnu pozornost privlači Herson, grad sjeverno od Krima koji su zauzeli Rusi, ali u kojem traje stalni neposluh okupacijskim vlastima što dovodi u pitanje mogućnost da zadrže vlast. I ne samo u tom gradu.

 

Ukrajina je nastavila evakuaciju civila kroz tri humanitarna koridora, od kojih jedan vodi iz opkoljenoga grada Mariupolja u kojem je stanje već davno premašilo sadržaj pridjeva katastrofalno ili tragično.

 

 

image

 

 

Šojguova je izjava uslijedila oko sat vremena nakon što su ukrajinski i ruski izaslanici počeli pregovore u Istanbulu. Izjava nije imala, neočekivano, negativan utjecaj na tijek pregovora koje s pozornošću prati međunarodna zajednica jer je već sama najava izazvala pad cijena nafte. Koje su trenutno glavni pokretač inflacije.

 

Pregovori su počeli u 7.30 po lokalnom vremenu (10.30 po hrvatskom) u palači Dolmabahçe. Prema najavama, trebali su biti zaključeni u srijedu, 30. ožujka. Riječ je o prvim pregovorima uživo od 10. ožujka, u međuvremenu su održani virtualni.

 

Oko 14.00 sati po hrvatskom vremenu Bloomberg je objavio da Rusija kani ograničiti vojne operacije oko Kijeva. Turska agencija Anadolu je objavila da su pregovori završeni te da postoji mogućnost za sastanak ruskog i ukrajinskog predsjednika, Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog. Ruski su izvori dodali da će to biti moguće kad se pripremi nacrt mirovnog sporazuma.

 

 

image

Recep Tayyip Erdogan pozdravlja ukrajinsku i rusku delegaciju

 

 

Ruski Interfax je objavio riječi ruskog pregovarača Vladimira Medinskog koji je rekao da su pregovori upravo završili te da ruska strana planira pokrenuti dva koraka deeskalacije situacije u Ukrajini. Ograničenje vojnih operacija oko Kijeva jedan je od koraka, potvrdio je Alaksander Fomin, zamjernik ministra obrane navodeći da je riječ o potezu uspostave uzajamnog povjerenja i stvaranja prostora za buduće pregovore.

 

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba poručio je prije razgovora da bi minimalni rezultat pregovora trebalo biti rješavanje humanitarnih pitanja, a maksimalni sporazum u prekidu vatre. Ponavljajući da ne trguju “ljudima, ozemljem ili suverenitetom”.

 

Posebnu je pozornost izazvala njegova izjava da oni koji pregovaraju s Rusijom ne bi smjeli jesti ni piti s njima nakon izvješća o trovanju ruskog milijardera Romana Abramoviča i ukrajinskih pregovarača. Ministar Kuleba dodao je da bi bilo dobro i da izbjegavaju dodirivanje bilo koje površine. Abramovič, jedan od ruskih oligarha, prema više je izvora dosad bio uključen u pregovarački proces kao posrednik, a u Istanbulu se pojavio kao dio ruske delegacije, javlja Interfax. Agencija je naglasila i da se pregovarači nisu rukovali.

 

“Na dvije je strane da okončaju ovu tragediju. Postizanje prekida vatre i mira što je prije moguće na dobrobit je svih i vjerujemo da u pravednom miru neće biti gubitnika. Mislimo da smo sada ušli u razdoblje u kojem se od pregovora očekuju konkretni rezultati”, rekao je turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan pregovaračima prije nego što su se poduhvatili posla. Izrazio je “duboko žaljenje” što je sukob ušao u peti tjedan, rekavši da ga prijateljstvo Turske s obje zemlje obvezuje da posreduje.

 

 

image

Roman Abramovič

 

 

Ukrajinska ambasada u Ankari objavila je da su čelnici delegacija, ukrajinske David Arahamija i ruske Vladimir Medinski, prvo razgovarali nasamo te se rasprava nastavila u širem sastavu. Prema navodima ruske agencije Interfax, prva tema razgovora bilo je pitanje neutralnosti Ukrajine. Mihajlo Podoljak, član ukrajinskog izaslanstva, na Twitteru je objavio sliku dvojice pregovarača tumačeći da su razgovarali “o temeljnim odredbama pregovaračkog procesa”.

 

The Financial Times objavio je u ponedjeljak navečer da Rusija, prema nacrtu novog sporazuma, ne traži denacifikaciju Ukrajine, sklona je njezinu članstvu u EU, ali i dalje inzistira na neutralnosti i ostanku izvan NATO-a. Moskva traži da Ukrajina odustane od razvoja nuklearnog oružja te na svom teritoriju ne bi smjela imati strane vojne baze. Što je, kako se dâ zaključiti, prihvatljivo Kijevu. U zamjenu, Ukrajina bi dobila ono što Arahamija naziva “formulacijom sličnom NATO-ovu članku 5”, a sigurnosna jamstva dale bi zemlje među kojima su Rusija, SAD, Ujedinjena Kraljevina, Kanada, Francuska, Njemačka, Kina, Italija, Poljska, Izrael i Turska.

 

Jedan od temeljnih sporova jest pitanje statusa Krima i pobunjenih pokrajina Doneck i Luhansk koje je Rusija priznala samostalnima. Što bi trebalo, piše FT, prepustiti predsjednicima, ukrajinskom Volodimiru Zelenskom i ruskom Vladimiru Putinu da riješe u izravnom razgovoru. Kojem bi Turska htjela biti domaćinom. “Nikad nećemo priznati nikakve granice osim onih koje su u našoj Deklaraciji neovisnosti”, rekao je Arahamija. “Ovo je najkritičnija točka”, dodao je.

 

 

image

Oleksej Reznikov

 

 

Prema informacijama objavljenim nakon završetka razgovora, prihvaćena je ideja 15-godišnjeg razdoblja konzultacija o statusu Krima. Što sve ovisi o potpunom prekidu vatre, javlja Reuters.

 

Iako su očekivanja velika, iz obavještajnih i političkih izvora nisu stizale potvrde koje bi davale nadu za uspjeh ove pregovaračke etape. Iz više se američkih izvora tvrdi da Putin i dalje nije spreman na bilo kakve ustupke ili popuštanja te da koristi pregovore kako bi omogućio pregrupiranje snaga. “Rusi još uvijek traže pobjedu na bojnom polju, a Ukrajinci nisu voljni pokleknuti”, rekao je za Foreign Policy Daniel Fried, član Atlantic Councila i bivši američki ambasador u Poljskoj.

 

Foreign Policy otišao je i korak dalje pa je nizu zapadnih dužnosnika, vojnih analitičara i regionalnih eksperata postavio pitanje: što ako pregovori propadnu? U razgovorima se iskristaliziralo pet mogućih ishoda: krvavi zastoj, nastavak rata u kojem niti jedna strana ne može ostvariti pomak; podjela Ukrajine, o čemu smo pisali u ponedjeljak, po modelu Sjeverna – Južna Koreja; vojna pobjeda, ali postoji suglasnost da niti jedna strana nema za to izgleda; mirovni sporazum; pojava crnog labuda kao što je ruski nuklearni napad ili Putinov pad s vlasti. Bilo koji ishod osim mirovnog sporazuma imat će negativan utjecaj na globalnoj razini jer će cijena nafte i žitarica i dalje rasti, a ljudi će u Ukrajini ginuti.

 

(Jutarnji.hr)

(30)

DOBAR POSAO U TURSKOJ? Pao dogovor u Istanbulu, ali sada sve ovisi o jednom čovjeku. Analitičari: ‘Nismo optimisti‘

| Da se ne zaboravi, Foto/Video, Slider, Vijesti |
About The Author
-