”Azerbajdžan sada želi potpuni rat”.

Nakon što je prošle godine preuzeo kontrolu nad Nagorno-Karabahom, Baku želi izvršiti pritisak na susjedni teritorij, tvrdi premijer Nikol Pašinjan
Armenski premijer Nikol Pašinjan optužio je Azerbajdžan za planiranje “rata punih razmjera” protiv njegove zemlje.

Četiri armenska vojnika navodno su ubijena ranije ovog tjedna kada je azerbajdžanska vojska otvorila vatru na graničnu ispostavu. Prisustvujući sastanku vlade u četvrtak, Pashinyan je ustvrdio da “naša analiza pokazuje da Azerbajdžan želi pokrenuti vojnu akciju na nekim dijelovima granice s izgledima da se vojna eskalacija pretvori u rat pune razmjere protiv Armenije”.

”Ta se namjera može pročitati u svim izjavama i akcijama Azerbajdžana”, dodao je, a prenosi AFP. Pašinjanova izjava došla je dva dana nakon što su azerbajdžanske snage ubile četiri armenska vojnika u napadu na graničnu ispostavu. Baku je tvrdio da su armenske postrojbe prve pucale i da je kobni napad bio “osvetnička operacija”.

Azerbajdžanski predsjednik Ilham Aliyev, koji je ovaj tjedan osvojio peti mandat, ustvrdio je u srijedu da Armenija, a ne Azerbajdžan, ima planove u pogledu teritorija svog susjeda. “Trebali bi odustati od svojih zahtjeva”, rekao je u inauguracijskom govoru.

”Njihov jezik ucjene prema nama skupo će ih stajati”. Armenija i Azerbajdžan sudjelovali su u nizu krvavih sukoba otkako su obje republike proglasile neovisnost od Sovjetskog Saveza 1991. Dvije su zemlje vodile rat oko samoproglašene republike Nagorno-Karabah 2020., a azerbajdžanske snage sukobile su se sa separatistima pokrajine snaga 2023. Sukob je završio raspuštanjem vlade Nagorno-Karabaha i povratkom pokrajine pod kontrolu Azerbajdžana.

Iako se nalazi unutar azerbajdžanskog teritorija, Gorskim Karabahom su do prošle godine upravljali etnički armenski separatisti. Prije raspada SSSR-a, pokrajina je vladala kao autonomna regija unutar Azerbejdžanske SSR.

Pashinyan se suočio s intenzivnim prosvjedima zbog načina na koji je rješavao sukob. Dok je Armenija desetljećima prešutno podržavala nastojanja Nagorno-Karabaha za neovisnošću, Pašinjan je službeno priznao suverenitet Bakua nad regijom 2021.

Njegovi protivnici optužili su premijera, čiju je političku karijeru u velikoj mjeri financirao SAD, za izdaju odcijepljene pokrajine po nalogu Washingtona. Iako je Armenija članica Organizacije ugovora o kolektivnoj sigurnosti (CSTO), vojnog pakta sastavljenog od bivših sovjetskih republika, Pashinyan se distancirao od Moskve i težio bližim vojnim i diplomatskim vezama sa Zapadom. Međutim, bez obvezujućih obrambenih ugovora između Armenije i zapadnih sila, i s Pašinjanovom vladom koja razmatra raskid s CSTO-om, Armenija bi mogla biti prevarena, ako izbije budući rat.

Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Aleksandar Pankin pozvao je Pašinjana na ponovno otvaranje dijaloga sa susjedima ODKB-a. Odgovarajući na granični okršaj u ponedjeljak, Kremlj je incident nazvao “zabrinjavajućim” i pozvao obje strane neka izbjegavaju korake koje bi jedna druga mogla doživjeti kao provokativne.

(Logicno)

(212)