Planirani razgovor američkog predsjednika Joea Bidena s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom u četvrtak neće samo testirati sve lošiji odnos čelnika.

 

 

 

Također će istaknuti očiglednu kontradikciju američke politike prema ratu u Gazi, sukobu koji potencijalno predstavlja egzistencijalnu prijetnju njihovim političkim karijerama, piše CNN u analizi.

 

 

 

Dok Biden izražava sve veću frustraciju zbog ponašanja izraelskog vođe u vojnom napadu i njegovog utjecaja na civile – uključujući ubistvo sedam humanitarnih radnika u Gazi ove sedmice– temelji nepokolebljive američke podrške Izraelu se ne mijenjaju. I u isto vrijeme dok Bijela kuća zahtijeva promjene u izraelskim procedurama za zaštitu civila, upozoravajući da bi planirani napad na Rafah mogao izazvati humanitarnu katastrofu, administracija se kreće prema odobravanju prodaje ratnih zrakoplova F-15 Izraelu u vrijednosti od 18 milijardi dolara, izvori su rekli CNN-u ove sedmice.

 

 

 

Poziv Biden-Netanyahu također će uslijediti usred obnovljenih strahova u Washingtonu da bi akcije Izraela mogle izazvati regionalni požar koji je Biden očajnički nastojao izbjeći. Napad na više iranske časnike u Siriji u ponedjeljak, koji SAD pripisuje Izraelu, izazvao je obećanja o odmazdi, što bi američke trupe u regiji ponovno moglo dovesti u opasnost.

 

 

 

Razgovor će se također održati s obojicom čelnika pod golemim domaćim pritiskom i usred znakova da su njihovi politički prioriteti nepomirljivi. Bidenu je prijeko potreban kraj rata kako bi ublažio bijes među naprednjacima koji prijeti njegovoj oslabljenoj političkoj koaliciji uoči izbora u novembru. Ali Netanyahu će ga možda morati odgoditi kako bi spriječio izbore za koje mnogi američki čelnici vjeruju da bi izgubio. Nije nemoguće da bi kriza na kraju obojicu otjerala s položaja.

 

 

 

Napeta pozadina vitalnog poziva

 

 

Biden obično telefonira sa svjetskim čelnicima u oštrim razgovorima – na primjer, u utorak je razgovarao s predsjednikom Xi Jinpingom, koji je na čelu nove američke supersile, rivala Kine. Ali razgovor s Netanyahuom u srijedu ima dojam kritičnog trenutka i za Bliski istok i za Bidenovo vlastito predsjedništvo.

 

 

 

Pozadina poziva je bijes SAD-a zbog ubistava sedam humanitarnih radnika iz World Central Kitchena u izraelskom napadu u Gazi. Tragedija je natjerala Bidena da kaže da je “ogorčen” i, neuobičajeno otvorenim jezikom, optužio je Izrael da čini premalo da zaštiti civile i humanitarne radnike u razorenoj enklavi.

 

 

 

Ipak, u isto vrijeme, i usprkos sve većem domaćem i međunarodnom pritisku da Biden učini više kako bi ograničio Izrael, Bijela kuća inzistira da nije bilo promjena u njezinoj politici podrškesvom savezniku u odgovoru na terorističke napade Hamasa.

 

 

 

“Nijedna zemlja ne bi trebala živjeti u susjedstvu prijetnje koja je doista genocidna kao što je bio Hamas”, rekao je u srijedu John Kirby, savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost. “Dakle, dok ne brinemo o činjenici da imamo određenih problema u vezi s načinom na koji se stvari rade, također ne brinemo o činjenici da će Izrael i dalje imati američku potporu u borbi koju u eliminaciji prijetnje od Hamasa.”

 

 

 

Kirbyjev komentar sugeriše da predsjednikova pooštrena retorika neće doći s mjerama osmišljenima da promijene izraelski pristup.

 

 

 

Ali američka politika izgleda sve neučinkovitija i u suprotnosti sa samom sobom.

 

 

 

Nema dokaza da višemjesečni signali rastuće frustracije Netanyahuom i pozivi Izraelu da učini više kako bi zaštitio civile imaju ikakav utjecaj. U međuvremenu, američka strategija zagovaranja novog privremenog prekida vatre i oslobađanja izraelskih talaca od strane Hamasa dala je malo konkretnih rezultata. A ubistva humanitarnih radnika prijete da će prekinuti vitalnu liniju spasa potrebnu za ublažavanje gladi u Pojasu Gaze kojim upravlja Hamas.

 

 

 

Nepovezanost američke politike opisao je José Andrés, osnivač World Central Kitchena, u intervjuu za Reuters u srijedu. “To je vrlo komplicirano za razumjeti. … Amerika će poslati svoju mornaricu i svoju vojsku da obavljaju humanitarni rad, ali u isto vrijeme oružje koje je osigurala Amerika … ubija civile,” rekao je.

 

 

 

Bidenova nesigurna pozicija

 

 

Događaji posljednjih sedmica sugerišu da ili Bidenu nedostaje utjecaj na Netanyahua ili da ga ne želi koristiti.

 

 

 

Teroristički napadi Hamasa na Izrael u oktobru u kojima je ubijeno 1200 ljudi i pokrenuli rat bili su gnusni i natjerali su mnoge Jevreje da se osjećaju ugroženim postojanjem Izraela. Ali izraelski kritičari sada se pitaju je li žestina odgovora protiv organizacije koja koristi civile kao živi štit opravdana nakon ubistva više od 30.000 Palestinaca, prema Ministarstvu zdravstva Gaze.

 

 

 

Neki demokrati pozvali su predsjednika da uvede ograničenja na način na koji Izraelske obrambene snage koriste oružje proizvedeno u SAD-u. Ali Biden, najvjerniji pristaša jevrejske države od svih nedavnih američkih predsjednika, odbio je to učiniti. Ali Netanyahuova nespremnost da posluša Bidena i njegovi nedavni koraci da uspostavi bliže veze s republikancima na Capitol Hillu počinju bacati sumnju na predsjednikov autoritet kao starijeg partnera u jednom od najbližih američkih saveza.

 

 

 

Za Izrael je potpora SAD-a sada važnija nego ikada. Smrt humanitarnih radnika, od kojih su neki bili državljani Britanije, Australije i Kanade, dodatno je udaljila Izrael od često prijateljskih nacija. Britanski premijer Rishi Sunak rekao je Netanyahuu, na primjer, da je situacija u Gazi “sve nepodnošljivija”.

 

 

 

U SAD-u, Biden plaća visoku političku cijenu za svoju toleranciju prema Netanyahuu. U Wisconsinu u utorak, gotovo 48.000 glasača na demokratskim predsjedničkim predizborima prijavilo je prosvjedni glas protiv njegovog načina na koji je vodio rat, nakon sličnog iskaza neslaganja na predizborima u Michiganu. Biden je 2020. u Wisconsinu pobijedio bivšeg predsjednika Donalda Trumpa samo za oko 20.000 glasova, a država bi mogla odlučiti ko će pobijediti u novembru.

 

 

 

Bijela kuća je rekla da je Biden “jasno dao do znanja da žali zbog gubitka svakog nevinog života u ovom sukobu”.

 

 

 

Netanyahuova koalicija približava se rubu

 

 

Biden nije sam u svojoj političkoj opasnosti. Netanyahuova krajnje desna koalicija se koleba. U srijedu je Benny Gantz, Netanyahuov suparnik i kolega iz ratnog kabineta, pozvao na nove izbore u septembru. To je uslijedilo nakon najvećih demonstracija protiv izraelskog vođe od početka rata. Prosvjede potiču rođaci više od 100 Izraelaca koji su taoci ili se vode kao nestali u Gazi, optužujući ga da je učinio premalo da ih vrati. Netanyahu se također suočava s kontroverzom o izuzećima od vojne službe za polaznike pravoslavnih vjerskih škola, što prijeti rascjepom njegove koalicije.

 

 

 

Situacija je i dalje vrlo neugodna za Bidena, za kojeg svaki razvoj događaja na Bliskom istoku donosi podsjetnik da događaji koje ne može kontrolirati predstavljaju ozbiljan i rastući rizik za njegove nade za drugi mandat.

 

 

 

A Netanyahu – suočavajući se s vlastitim egzistencijalnim političkim trenutkom – čini se da nije raspoložen pomoći.

 

(Novi)

(154)

ANALIZA/Poziv Bidena i Netanyahua usred ekstremnih međusobnih napetosti i političkog pritiska