Sjećanje na holokaust ustvari je sjećanje na sve nesreće koje su ljudi sami prouzrokovali ubijajući druge i drugačije zbog boje kože, vjere ili političkih ubjeđenja, rečeno je u ponedjeljak u Sarajevu, na komemorativnoj akademiji posvećenoj 27. januaru – Međunarodnom danu sjećanja na žrtve holokausta.
David Kamhi je održao molitvu za sve mrtve ‘El Maleh Rahamima ‘.
Prisutnima se obratio Jakob Finci, predsjednik Jevrejske zajednice u BiH, koji je tom prilikom kazao kako je holokaust jedna od često pominjanih riječi u drugoj polovini 20. stoljeća i riječ koja je obilježila to stoljeće.
Podsjetio je kako je tek nedavno u kalendar u BiH uneseno da se 27. januar obilježava kao dan sjećanja na žrtve holokausta. Finci je rekao kako se i nakon holokausta desilo nekoliko genocida među kojima je i onaj u Srebrenici.
Holokaust u kome je tokom Drugog svjetskog rata stradala trećina sveukupnog jevrejskog stanovništva, šest miliona ljudi, je bez sumnje najveći genocid u historiji. Mada je 1945. rečeno: ‘Nikad više’ genocid se ponovio i u Kambodži, Ruandi i nažalost u BiH. Jasno je da je sjećanje na holokaust ustvari sjećanje na sve nesreće koje su ljudi sami prouzrokovali ubijajući druge i drugačije zbog boje kože, vjere ili političkih ubjeđenja – rekao je Finci.
Dodao je kako se pored žrtava treba se sjetiti i pravednika kojih u zemlji ima pedesetak.
– U BiH tokom holokausta u Drugom svjetskom ratu je od 15.000 Jevreja stradalo njih 12.000, od čega samo u Sarajevu 9.500 te naša zemlja ima itekako razloga da holokaust dostojanstveno obilježi – rekao je Finci.
Smatra kako je potrebno najmanje dva časa historije godišnje posvetiti podučavanju djece o holokaustu.
Uvodni govor o holokaustu i njegovim posljedicama održao je i član Predsjedništva BiH Željko Komšić, a akademiji, održanoj u sali Jevrejske općine, prisustvovao je i član Predsjedništva Šefik Džaferović, predstavnici nekoliko nivoa vlasti, međunarodne zajednice, vjerskih zajednica u BiH te građani.
Komšić je podsjetio kako se 27. januar obilježava širom Evrope i tad se sjeća na dan 1945. kada je oslobođen logor Auschwitz. Ukazao je na obavezu da se ljudi sjećaju prošlosti i uče iz nje.
– Nažalost, ono što se dešavalo tokom nacističkog režima u Drugom svjetskom ratu nekima nije bila lekcija. Svjedoci smo i da su se u novijoj historiji dešavali genocidi i teški zločini koji su odnijeli mnoge živote. Dešavaju se i danas. Genocid je počinjen i kod nas ovdje u BiH – rekao je Komšić koji je kazao kako dalje postoje političke opcije koje se ne odriču nacističkog nasljeđa.
Podsjetio je kako u Mostaru pojedine ulice nose imena učesnika u zločinima holokausta.
– Da bi sve žrtve imale smisao, želim da vjerujem da će se sjećanje na patnje žrtava Auschwitza i sve druge žrtve monstruoznih umova biti nauk novim generacijama da odbace ideologije koje počivaju na segregaciji, netoleranciji, nepoštivanju i nebrizi za drugog i drugačijeg. Kao dio moderne civilizacije ne smijemo zaboraviti ono što se desilo, dapače imamo još veću obavezu raditi na unapređenju međusobnih odnosa i graditi budućnost u kojoj će vladavina prava, moralne vrijednosti, sloboda svakog pojedinca i empatija biti impretiv – budućnost u kojoj neće biti mjesta ratovima, ekstremizmu, međusobnim sukobima i gdje će svaki čovjek imati priliku za dostojanstven život – kazao je Komšić ističući kako je 27. januar bitan za sve ljude, a ne samo Jevreje.
Prikazan je i klip o preživljavanju u Sarajevu tokom posljednjeg rata u BiH.
U okviru obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta jutros je zapaljeno i šest svijeća, a Finci je prisutne pozvao da se priključe kampanji #WeRemember, koju je u znaku borbe protiv antisemitizma, svih oblika mržnje, genocida i ksenofobije pokrenuo Svjetski jevrejski kongres.
Generalna skupština Ujedinjenih naroda (UN) 2005. godine donijela Rezoluciju u kojoj se preporučuje uspostavljanje međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta, prenosi Anadolija.
Većina država je za taj dan izabrala 27. januar, dan kada je 1945. oslobođen zloglasni logor Auschwitz.
Izvor: Hayat.ba
(406)